Firma iz Hrvatske traži radnike u BiH: Neto plata 1.300 eura plus stan i hrana

Radnicima osiguravamo stan i naknadu za hranu, a plaća koju im nudimo je (neto!) od 1.200 do 1.300 eura za tesara, te od 1.000 do 1.300 eura za armirača i ostala zanimanja, ovisno o kvalifikaciji, kaže Marko Sarađen, vlasnik jedne od najvećih građevinskih firmi na širem šibenskom području.

Kompanija Sarađen d.d., izvodi različite građevinske poslove, a krajem prošle godine dobila je, s još tri hrvatske kompanije, posao dogradnje i rekonstrukcije sistema kanalizacije i vodoopskrbe na području Aglomeracije Šibenik, vrijedan oko 38 miliona eura, ali radnika fali, piše Šibenski.

– Sad kad ima posla, nema ljudi, a kad nije bilo posla, ljudi je bilo viška. Poznato je da u Hrvatskoj fali radnika svih profila, a za nas građevinare su to tesari, zidari, armirači i drugi građevinski radnici. Na domaćem terenu tih radnika odavno nema pa smo ih godinama “uvozili” iz Bosne i Hercegovine. Ali, ni tamo ih više nema, kaže Marko Sarađen, vlasnik jedne od najvećih građevinskih firmi na širem šibenskom području.

Dodaje da je i Bosna prazna.

– Otišli su za Austriju i Njemačku i mi se sada okrećemo prema Albaniji, Makedoniji i Ukrajini. Tim radnicima osiguravamo stan i naknadu za hranu, a plaća koju im nudimo je (neto!) od 1.200 do 1.300 eura za tesara, te od 1.000 do 1.300 eura za armirača i ostala zanimanja, ovisno o kvalifikaciji, navodi Sarađen.

Njegova kompanija trenutno ima 150 zaposlenih, među kojima je 20-ak iz Bosne i Hercegovine, a zbog povećanja poslova treba ih još.

Vlada Hrvatske je, za razliku od prethodnih, ove godine na vrijeme utvrdila godišnju kvotu zapošljavanja stranaca i povećala je te se poslodavci, pa tako i šibenski, ne moraju brinuti oko kvote. Prostora ima, ali kako stvari stoje, nema više radnika u zemljama u okruženju koji bi mogli doći raditi u njihove kompanije.

Donji Vakuf prekinuo finansiranje političkih stranaka, novac ide studentima

Tačka broj 5 – Odluka o finasiranju političkih stranaka je izazvala posebnu pažnju s obzirom na to da su kroz diskusiju svi vijećnici i načelnik Huso Sušić došli do navedenog zaključka, prenosi Bugojno Danas.

Sredstva u iznosu od 25.000 KM bit će usmjerena za stipendiranje studenata.

Donji Vakuf je zasigurno jedna od malobrojnih općina koje su ovo uradile u BiH i koje mogu biti primjer ostalima, naročito u vremenu kada se svakodnevno govori o problemu odlaska mladih.

Počinje EYOF, najveći sportski događaj u BiH nakon ZOI ’84

Sportisti iz 46 evropskih zemalja, njih 1.500, u narednih sedam dana borit će se za medalje u osam sportova.

Evropski omladinski zimski festival (EYOF 2019) – najveći sportski događaj u Bosni i Hercegovini od 14. zimskih olimpijskih igara 1984. godine, počinje večeras svečanom ceremonijom otvorenja na Olimpijskom stadionu “Asim Ferhatović Hase” u Sarajevu.

Ceremonija na najvećem bh. stadionu ozvaničit će posljednju fazu desetogodišnjeg projekta koji je 2009. godine započelo predsjedništvo Olimpijskog komiteta BiH.

Nakon neuspjeha u 2017. godini, u kojoj je EYOF prvobitno trebao biti održan u našoj zemlji, nadležne institucije su ipak prepoznale značaj ovog događaja i pružile mu neophodnu finansijsku podršku.

“Bosna i Hercegovina ponovo živi svoj olimpijski san i ovo je nešto najbolje što se moglo desiti ovom gradu i državi. Siguran sam da će ovaj bh. projekat uspjeti i ovo će biti novi početak za sport i sportiste. Uvjeren sam da će svih 30.000 mjesta na ovom stadionu biti popunjeno u nedjelju na svečanom otvorenju EYOF-a”, kazao je potpredsjednik Olimpijskog komiteta BiH Izet Rađo.

Na ceremoniji otvorenja pod sloganom We create together (Stvaramo zajedno), prodefilovat će zemlje učesnice, pozati sportisti, učesnici Olimpijade 1984. godine, a maskota OI 1984. Vučko će predati ključ Sarajeva maskoti EYOF-a 2019. Groodvyju.

Sve spremno za početak takmičenja

U protekle dvije godine intenzivno se radilo na uređenju borilišta u Sarajevu i Istočnom Sarajevu, te na Bjelašnici, Igmanu i Jahorini.

Organizatori događaja već neko vrijemo ponosno ističu da su staze, ledene plohe i dvorane u odličnom stanju i spremne za početak takmičenja.

Sportisti iz 46 evropskih zemalja, njih 1.500, u narednih sedam dana borit će se za odličja u u osam sportova – alpskom skijanju, skijaškom trčanju, biatlonu, snowboardu, brzom klizanju, hokeju na ledu, umjetničkom klizanju i karlingu.

Sportiste u dobi od 14 do 18 godina pratit će 530 trenera, ostalih članova timova i šefova misija, zatim između 200 do 250 stranih gostiju – delegata, sudija, tehničkih  delegata,  zvaničnika i predstavnika međunarodnih sportskih federacija, te više od 400 predstavnika domaćih i stranih medija.

Radi lakšeg pregleda nisu prikazani termini treninga i zagrijavanja, potpuni raspored i satmicu takmičenja možete pogledati ovdje.

U organizaciju takmičenja je uključeno više od 1.000 volontera.

BiH će predstavljati 21 mladih sportista u pet sportova – Esma Alić, Nina Petrović, Aiša Kantardžić, Ajlin Zuhrić, Harun Kunovac, Samir Hasanbegović, Kemal Karić i Strahinja Aranaut (alpsko skijanje), Marija Jokić, Anđela Samardžija, Andrija Jugović, Đorđe Santrač, Luka Vrećo, Aleksa Vuković, Predrag Pantić, Uroš Lalović, Davor Škipina i Nikola Gavrilović (skijaško trčanje i biatlon), Asja Klačar i Selina Memić (snowboard) i Sumeja Zaimović (brzo klizanje).

U bh. olimpijskom timu još će biti osam trenera – Mirza Nezirović i Almir Bužo (alpsko skijanje), Goran Santrač i Dragan Jeftović (ski trčanje), Goran Mumović i Bojan Minić (biatlon), Haris Burić (snowboard) i Nihad Bašić (brzo klizanje), te šef misije Said Fazlagić i zamjenik Samra Jurišić.

Odlukom Izvršnog odbora OK BiH, čast da nakon 35 godina olimpijski plamen u Sarajevu ponovo upali imat će najbolja sportistkinja BiH – džudistkinja Larisa Cerić. Zastavu BiH na svečanom defileu učesnika će nositi alpska skijašica Esma Alić, uime svih sportista učesnika  EYOF-a zakletvu će položiti Asja Klačar, u ime trenera Nihad Bašić, a u ime sudija Slaviša Lučić.

Da organizacija i samo takmičenje prođu u najboljem redu pobrinuli su se prijatelji EYOF-a koji su omogućili dolazak desetorice stručnjaka uključenih u organizaciju olimpijada širom svijeta. Njihova iskustva poslužila su domaćim stručnjacima da unaprijede znanja za neke nove, buduće projekte.

Budući naraštaji

Generalni sekretar OKBiH Said Fazlagić je istakao da će nakon EYOF-a gradovima organizatorima ostati infrastruktura, ali što je važnije nematerijalno naslijeđe koje će koristiti budući naraštaji Bosanaca i Hercegovaca.

“Obnovljene su dvorane i stadioni, dobili smo nova borilišta i ledene plohe koje će ostati na korištenje našim sportistima, ali tu je i nematerijalno naslijeđe koje je najvažnije u svemu tome, kroz koje ćemo edukovati mlade ljude kako da rade i stvoriti bazu za nove projekte i profite”, rekao je Fazlagić u izjavi za Fenu.

Medalje EYOF-a 2019. su specijalno dizajnirane u obliku maskote igara “Groodvy”, te su nepravilnog oblika i predstavljaju mladost, dinamiku i strast prema sportu.

Ceremoniji otvorenja prisustvovat će predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik i članovi Predsjedništva Željko Komšić i Šefik Džaferović.

Dodik će se obratiti prisutnima i otvoriti EYOF 2019.

Dodjeljivanje medalja svakodnevno će biti organizovano od 19.30 sati na posebno izgrađenom podiju na prostoru na Ilidži.

Ceremonija zatvaranja EYOF-a bit će održana 16. februara na stadionu Slavije u Istočnom Sarajevu.

Izvor: Agencije

EYOF 2019: Raspored i satnica takmičenja

Evropski omladinski olimpijski festival (EYOF) će u BiH okupiti više od 1.700 mladih takmičarki i takmičara iz 46 država.

Evropski omladinski olimpijski festival (EYOF) održat će se od 9. do 16. februara u Sarajevu i Istočnom Sarajevu, a svečana ceremonija otvaranja takmičenja pod motom „We create together“ (Stvaramo zajedno bit će održana 10. februara na Olimpijskom stadionu Asim Ferhatović Hase u glavnom gradu Bosne i Hercegovine sa početkom u 19 sati.

Na EYOF-u će učestvovati više od 1.700 mladih takmičarki i takmičara iz 46 evropskih država, a njihov zvanični dolazak planiran je za 8. februar.


Alpsko skijanje

(Sva takmičenja osim paralelne utrke održat će se na borilištu Jahorina)

9. februar

09:00 – 13:00 Nezvanični trening

10. februar

09:00 – 10:30 Veleslalom, trening za djevojke i dječake

11:00 – 12:30 Veleslalom, trening za djevojke i dječake

11. februar

08:30 – 10:00 Veleslalom, trening i zagrijavanje

10:00 Veleslalom utrka djevojčica, prva vožnja

12:00 Veleslalom utrka djevojčica, druga vožnja

12. februar

08:30 – 10:00 Slalom, trening za djevojke

10:00 Veleslalom, utrka dječaka, prva vožnja

12:30 Veleslalom, utrka dječaka, druga vožnja

13. februar

08:30 – 10.00 Slalom, trening i zagrijavanje

10:00 Slalom utrka djevojčica, prva vožnja

12:00 Slalom utrka djevojčica, druga vožnja

14. februar

10:00 Slalom, utrka dječaka, prva vožnja

12:30 Slalom, utrka dječaka, druga vožnja

15:00 – 20:00 Trening (paralelno), djevojke

15. februar

09:00 – 11:00 Mještovito paralelno takmičenje (Bjelašnica)


Biatlon

(Takmičenja se održavaju na borilištu Dvorišta)

9. februar

09:00 – 13:00 Nezvanični trening

10. februar

10:00 – 12:00 Nezvanični trening za dječake

13:00 – 15:00 Nezvanični trening za djevojke

11. februar

10:00 – 12:00 Zvanični trening za dječake

13:00 – 15:00 Zvanični trening za djevojke

12. februar

10:00 – 11:30 Sprint za dječake na 7,5 kilometara

13:00 – 14:00 Sprint za djevojke na 6 kilometara

13. februar

10:00 – 11:30 Pojedinačno za dječake na 12,5 kilometara

13:30 – 14:30 Pojedinačno za djevojke na 10 kilometara

14. februar

09:30 – 11:30 Zvanični trening mješovite štafete

15. februar

10:00 – 12:00 Mješovita štafeta (2×7,5 kilometara dječaci i 2×6 kilometara djevojčica


Nordijsko trčanje

(Sva takmičenja održavaju se na borilištu Igman)

9. februar

09:00 – 13:00 Nezvanični trening

10. februar

10:00 – 12:00 Zvanični trening, Interval utrka klasičnim stilom, dječaci i djevojke

11. februar

10:00 – 11:30 Interval utrka klasičnim stilom na 7,5 km za djevojke

12:00 – 13:30 Interval utrka klasičnim stilom na 10 km za dječake

14:30 – 16:00 Zvanični trening, Interval utrka slobodnim stilom, dječaci i djevojke

12. februar

10:00 – 11:30 Interval utrka slobodnim stilom na 5 km za djevojke

12:00 – 13:30 Interval utrka slobodnim stilom na 7,5 km za dječake

14:30 – 16:00 Nezvanični trening, sprint klasičnim stilom

13. februar

10:30 – 13:00 Zvanični trening, sprint klasičnim stilom za dječake i djevojke

14. februar

10:30 – 11:10 Sprint klasičnom tehnike, kvalifikacije za djevojke

11:20 – 12:10 Sprint klasičnom tehnike, kvalifikacije za dječake

13:00 – 15:00 Sprint klasičnom tehnikom, finala

15:30 – 16:30 Zvanični trening, mješovita štafeta

15. februar

10:30 – 13:00 Mještovita štafeta 4×5 km


Snowboard

(Sva takmičenja se održavaju na borilištu Bjelašnica)

9. februar

10:00 – 12:00 Nezvanični trening

10. februar

11:00 – 13:00 Trening Slopestyle

11. februar

10:00 – 15:00 Slopestyle, kvalifikacije

12. februar

09:30 – 11:30 Slopestyle, polufinale

12:20 – 14:00 Slopestyle, finale

13. februar

11:00 – 13:00 Big Air, trening

14. februar

09:00 – 12:30 Big Air, kvalifikacije

12:30 – 15:00 Big Air, Finale

15. februar

Dodatni dan


Hokej na ledu

(Sve utakmice igraju se na borilištu Zetra)

9. februar

09:00 – 16:00 Nezvanični trening

10. februar

09:00 – 10:00 Trening, Finska

10:15 – 11:15 Trening, Slovačka

11:30 – 12:30 Trening, Češka

13:00 – 14:00 Trening, Rusija

14:15 – 15:15 Trening, Bjelorusija

15:45 – 16:45 Trening, Švicarska

11. februar

09:15 – 09:45 Trening, Finska

10:00 – 10:30 Trening, Slovačka

10:45 – 11:15 Trening, Češka

11:30 – 12:00 Trening, Rusija

12:15 – 12:45 Trening, Bjelorusija

13:00 – 13:30 Trening, Švicarska

15:00 – 18:00 Finska – Slovačka

19:30 – 22:30 Češka – Rusija

12. februar

09:15 – 09:45 Trening, Finska

10:00 – 10:30 Trening, Slovačka

10:45 – 11:15 Trening, Češka

11:30 – 12:00 Trening, Rusija

12:15 – 12:45 Trening, Bjelorusija

13:00 – 13:30 Trening, Švicarska

15:30 – 18:00 Rusija – Švicarska

19:30 – 22:30 Slovačka – Bjelorusija

13. februar

09:15 – 09:45 Trening, Finska

10:00 – 10:30 Trening, Slovačka

10:45 – 11:15 Trening, Češka

11:30 – 12:00 Trening, Rusija

12:15 – 12:45 Trening, Bjelorusija

13:00 – 13:30 Trening, Švicarska

15:00 – 18:00 Bjelorusija – Finska

19:30 – 22:30 Švicarska – Češka

14. februar

13:30 – 16:30 Meč za peto mjesto

17:00 – 20:00 Meč za bronzanu medalju

20:30 – 23:30 Finale


Brzo klizanje

(Sva takmičenja održavaju se na borilištu Skenderija)

9. februar

10:00 – 17:00 Nezvanični trening

10. februar

09:00 – 16:00 Zvanični trening

11. februar

09:00 – 09:50 Zagrijavanje djevojke i dječaci

10:05 – 12:55 1.500 metara, djevojke i dječaci

13:45 – 15:00 Mješovita štafeta 3.000 metara, kvalifikacije

12. februar

09:00 – 09:50 Zagrijavanje djevojke i dječaci

10:05 – 12:26 500 metara, djevojke i dječaci

12:46 – 13:30 Mješovita štafeta 3.000 metara, polufinala

15. februar

07:30 – 09:00 Slobodni trening

10:00 – 10:50 Zagrijavanje, djevojke i dječaci

11:05 – 14:45 1.000 metara, djevojke i dječaci

14:20 – 15:15 Mješovita štafeta 3.000 metara, finale


Umjetničko klizanje

(Sva takmičenja održavaju se na borilištu Skenderija)

11. februar

15:50 – 19:10 Trening, djevojke

19:20 – 21:30 Trening, dječaci

12. februar

15:30 – 18:50 Trening, djevojke

19:10 – 21:20 Trening, dječaci

13. februar

07:00 – 10:20 Trening, djevojke

10:30 – 12:40 Trening, dječaci

13:00 – 17:20 Takmičenje, djevojke

17:40 – 20:25 Takmičenje, dječaci

14. februar

07:00 – 10:20 Trening, djevojke

10:30 – 12:40 Trening, dječaci

13:00 – 17:55  Takmičenje, djevojke

18:10 – 21:55 Takmičenje, dječaci


Karling

(Sva takmičenja održavaju se u borilištu Dvorana Peki)

10. februar

11:00 – 13:15 Trening

14:15 – 15:45 Trening

11. februar

08:30 Velika Britanija – Austrija, Mađarska – Turska, Rusija – Češka

12:00 Norveška – Hrvatska, Poljska – Švicarska, Slovenija – Njemačka

15:30 Rusija – Turska, Austrija – Češka, Velika Britanija – Danska

19:00 Slovenija – Švicarska, Hrvatska – Njemačka, Norveška – Italija

12. februar

09:30 Turska – Danska, Velika Britanija – Mađarska, Austrija – Rusija

13:30 Švicarska – Italija, Norveška – Poljska, Hrvatska – Slovenija

17:00 Češka – Mađarska, Rusija – Danska, Turska – Velika Britanija

13. februar

08:30 Njemačka – Poljska, Slovenija – Italija, Švicarska – Norveška

12:00 Austrija – Turska, Češka – Velika Britanija, Danska – Mađarska

15:30 Hrvatska – Švicarska, Njemačka – Norveška, Italija – Poljska

19:00 Mađarska – Rusija, Danska – Austrija, Češka – Turska.

14. februar

09:30 Poljska – Slovenija, Italija – Hrvatska, Njemačka – Švicarska

13:30 Danska – Češka, Velika Britanija – Rusija, Mađarska – Austrija

17:00 Italija – Njemačka, Norveška – Slovenija, Poljska – Hrvatska

15. februar

09:00 Polufinalne utakmice

13:30 Finale, meč za bronzanu medalju

Izvor: Al Jazeera

Dokumentarni film “Medijski vrisak”

Dokumentarni serijal “Medijski vrisak” posvećen je pitanju snage i slabosti pravne države u slučajevima ubistava, pokušaja ubistava i teških pretnji novinarima u Srbiji, a direktno se bavi i pitanjima vladavine prava i ljudskim pravima kroz obradu teme medijskih (ne)sloboda, položaja novinara, pritisaka i ugrožavanja sigurnosti medijskih radnika.

Freedom House: BiH ostala u grupi djelimično slobodnih zemalja

Izvještaj Freedom House-a o slobodama u svijetu za 2018. godinu zabilježio je novi pad u slobodama na globalnom nivou, trinaestu godinu zaredom. Generalno nazadovanje zabilježeno je u oblastima političkih prava i građanskih sloboda u periodu od 2005. do 2018.

BiH je u oblastima sloboda, političkih prava i građanskih sloboda dobila ocjenu 4 od 7. Na sveobuhvatnoj skali od 1 do 100 je dobila ocjenu 53 što je svrstava u grupu djelimično slobodnih zemalja. Uskoro se očekuje detaljan izvještaj kada je u pitanju stanje sloboda u BiH.

Izvor: Screenshot

Zemlje u regionu jugoistočne Europe, uključujući Bosnu i Hercegovinu, označene su kao djelomično slobodne, kao i prethodne godine. Za razliku od prošle godine kada je bila označena kao slobodna, status Srbije se ove godine promijenio u djelimično slobodnu zbog, kako se navodi u izvještaju, pogoršanja u provođenju izbora, stalnim nastojanjima da se naruši neovisno novinarstvo, kao i kroz de facto uvećavanje izvršnih ovlasti predsjednika Aleksandra Vučiča što je u sukobu s njegovom ustavnom ulogom.

Od ukupno 195 zemalja svijeta, 86 je slobodnih, što između ostalih uključuje uključuje SAD, Francusku, Njemačku i Veliku Britaniju, 59 djelomično slobodnih i 50 bez sloboda. N1

Borilišta EYOF-a: Jahorina, Bjelašnica, Pale, Zetra, Skenderija…

Broj učesnika na takmičenju će biti veći nego na Zimskim olimpijskim igrama 1984. godine u bh. prijestolnici…

Sarajevo i Istočno Sarajevo će od 9. do 16. februara ugostiti hiljade takmičarki, takmičara, te ljubitelja zimskih sportova na Evropskom omladinskom olimpijskom festivalu (EYOF), takmičenju koje će po broju reprezentativaca i reprezentativki nadmašiti Zimske olimpijske igre 1984. godine u bh. prijestolnici.

Djevojke i mladići će se takmičiti na olimpijskim ljepoticama Bjelašnici i Jahorini, te u sportskim dvoranama u Sarajevu i Istočnom Sarajevu. U nastavku možete pročitati nešto više o samim borilištima.

Bjelašnica

(snowboard, timski paralelni slalom)

Pogled koji budi sjećanje na 1984. godinu

Ova planina je najviši skijaški centar u Bosni i Hercegovini, na udaljenosti od 25 kilometara od Sarajeva.

Zima na Bjelašnici traje od novembra do maja, a posebna atrakcija je visoki snježni pokrivač koji može doći do nekoliko metara.

Na najvišoj tački, na 2.067 metara nadmorske visine, 1894. godine je izgrađena meteorološka stanica i ona je najviše stalno nastanjenje u Bosni i Hercegovini.

Samit je dobio ime po Opservatoriji, a sama planina obiluje kamenjem i snijegom, koji ostaju na planinskim vrhovima do avgusta.

Jahorina

(slalom, veleslalom)

Pored skijaških staza, na Jahorini su prisutni brojni sadržaji

Jahorina je planina u Bosni i Hercegovini koja pripada planinskom dinarskom sistemu. Najviši vrh je Ogorjelica sa 1.916 metara nadmorske visine.

Ljeti je pokrivena debelom zelenom travom, a zimi, sa do tri metra visokog snijega.

Odlična konfiguracija terena, dosta kvalitetnog snijega, pogodna klima, 20 kilometara alpskih staza i blage padine (Rajska dolina), uključili su ovu planinu među najljepše i najpoznatije skijaške centre regije pa i šire.

Prosječan broj dana sa snježnim pokrivačem na Jahorini je 175, od oktobra do kraja maja.

Ova olimpijska ljepotica je 30 kilometara udaljena od Sarajeva i 15 km od Pala.

Igman – Veliko polje

(skijaško trčanje)

Smještena usred duboke borove šume, ovo je jedna od najboljih lokacija u Evropi po kvaliteti zraka

Veliko Polje na Igmanu je jedna od omiljenih lokacija za dnevne izlete Sarajlijama tokom cijele godine.

Smještena usred duboke borove šume, ovo je jedna od najboljih lokacija u Evropi po kvaliteti zraka.

Tokom zimskih mjeseci, Veliko Polje je idealno za bavljenje nordijskim disciplinama skijanja, a u ovoj oblasti održana su takmičenja u nordijskim disciplinama tokom XIV Zimskih olimpijskih igara 1984. godine.

Veoma su popularne staze za šetanje, kao i staze za nordijske discipline dužine od 30-ak kilometara. U ljetnom periodu ovu lokaciju koriste brojni biciklisti zbog jako popularne staze.

Dvorišta

(biatlon)

U neposrednoj blizini mjesta streljaštva izgrađena je planinska kuća za takmičare koja se uklapa u prirodno okruženje

Nordijski skijaški centar Dvorišta se nalazi u podnožju olimpijske ljepotice Jahorine, na nadmorskoj visini od 1.350 metara i 14 kilometara od Pala.

Dvorišta su 27. maja 2018. godine dobila plan regulacije po kojem trebaju postati moderan centar za nordijsko skijanje.

U neposrednoj blizini mjesta streljaštva izgrađena je prekrasna planinska kuća za takmičare koja se uklapa u prirodno okruženje.

U ljetnom periodu, Dvorišta obilaze vikend turisti, ljubitelji prelijepe prirode, gljiva, mira i svježeg planinskog zraka.

SPC Peki Pale

(karling)

Velika sala namijenjena za dvoranske sportove, dok je mala sala namijenjena je za sve vrste borilačkih sportova i vještina

Sportsko-poslovni centar Peki“Pale smješten je uz samu obalu rijeke Miljacke, između zgrade općine Pale i nogometnog stadiona Romanija.

Kapacitet tribina je 2.160 sjedećih mjesta i 200 mjesta za stajanje na galerijskim prostorima, a u funkciji su trenutno dvije sale.

Velika sala namijenjena za dvoranske sportove, dok je mala sala namijenjena je za sve vrste borilačkih sportova i vještina. Sale su urađene i opremljene po najnovijim svjetskim standardima i ispunjavaju sve uvjete za održavanje međunarodnih takmičenja.

Sportska dvorana Peki je skupštinskom odlukom pripojena Javnoj ustanovi za kulturu Kulturno-sportskom centru Pale, a otvorena je 27. avgusta 2012. godine.

Olimpijska dvorana “Juan Antonio Samaranch” – Zetra

(hokej na ledu)

Centar je projektiran 1978. godine kao multifunkcionalni kompleks

Olimpijski kompleks Zetra nalazi se na zemljištu obliku trougla koji na sjeveru graniči sa Olimpijskim stadionom Koševo, istočno sa dodatnim fudbalskim terenima i groblju Sv. Josip, a zapadno ulica Ali Pašina.

Centar je projektiran 1978. godine kao multifunkcionalni kompleks, a to je uradio Institut za arhitektonsko i urbanističko planiranje iz Sarajeva. Dizajneri su sarajevski arhitekte Dušan Dapa i Lidumil Alikalfić.

Izgradnja objekata počela je u junu 1981. godine, a svečano otvaranje je bilo 14. decembra 1982. godine.

Tada je predsjednik Međunarodnog olimpijskog komiteta Juan Antonio Samaranch, po kome ova dvorana danas nosi ime, otvorio olimpijsku dvoranu za Svjetsko juniorsko prvenstvo u umjetničkom klizanju.

Ima kapacitet od 12.000 mjesta i može primiti do 20.000 ljudi u slučaju koncerata i sličnih manifestacija.

Skenderija

(umjetničko klizanje, brzo klizanje)

Ukupna površina centra je 70.000 m2, a sala ima kapacitet od oko 6.500 mjesta

Dvorana Mirza Delibašić je ime višenamjenske sportske dvorane sa pratećim objektima namijenjenim održavanju sportskih, kulturnih, poslovnih i zabavnih događaja.

Ime je dobila po Mirzi Delibašiću, jednom od najboljih košarkaša balkanskih prostora svih vremena koji je igrao za KK Bosnu iz Sarajeva.

Sala se nalazi u samom centru glavnog grada Bosne i Hercegovine, na lijevoj obali rijeke Miljacke i sagrađena je 29. oktobra 1969.

Ukupna površina centra je 70.000 m2, a sala ima kapacitet od oko 6.500 mjesta.

Izvor: Agencije

Olimpijski plamen ponovo dolazi u Sarajevo

Evropski olimpijski festival mladih koji se održava od 9. do 16. februara je pravi put povratka na staze slave iz 1984.

„Kada smo dobili organizaciju Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, pitali su Antu Sučića (tadašnji gradonačelnik Sarajeva), zašto smo se uopšte odlučili kandidovati, a on je odgovorio – pa mislili smo da ih nećemo dobiti“.

Ove riječi, koje je Al Jazeeri prenio tadašnji funkcioner Skupštine Grada Hajrudin Čengić, mogu poslužiti kao svojevrsna ilustracija onoga što se često naziva neuništivim sarajevskim duhom, koji je krajem 70-tih i početkom 80-tih godina prošlog stoljeća poslužio kao savršen začin onome što će se u narednim decenijama zvati olimpijskim duhom, nastalom u vrijeme kada je glavni grad Bosne i Hercegovine proživljavao najljepše dane u svojoj historiji.

Prije tri i po decenije, napaćeni grad koji se kroz historiju svijeta pamti više po nesreći nego po prosperitetu, položio je do tada najveći civilizacijski, kao i svaki drugi ispit, organizacijom Zimskih olimpijskih igara koje su po mnogo čemu bile jedinstvene. One su tada skeptičnom svijetu ponudile upečatljiv koktel sportskih nadmetanja, kvalitetne organizacije, dobrog provoda i sarajevskog domaćinstva, tvoreći jedinstven olimpijski duh koji, mnogi će reći, nije uništen niti u najtežim danima, kada je grad bio meta bjesomučnog granatiranja.

Opšti razvojni projekat

Tačno 35 godina poslije ZOI-ja, a 24 nakon završetka rata u kojem je uništen veći dio olimpijske infrastrukture, u Sarajevo će ponovo doći olimpijski plamen, ovaj put s Evropskim olimpijskim festivalom mladih (EYOF 2019.). U periodu od 9. do 16. februara, glavni grad BiH će zajedno s Istočnom Sarajevom ugostiti preko 1.500 mladih evropskih sportista uzrasta od 14 do 18 godina iz 49 zemalja, koji će gradu otvoriti vrata bolje budućnosti ako govorimo o zimskim sportovima i turizmu.

Spoj dva svijeta: Igre bez bojkota

Ono što je Igre učinilo jedinstvenim je da ih nijedna zemlja nije bojkotovala. U vrijeme hladnog rata, u kojem istočnoevropski sportisti nisu putovali na Igre na Zapadu i obrnuto, Sarajevo, grad koji po mnogo čemu povezuje dvije strane svijeta, uspio je u naizgled nemogućoj misiji, da ih sve objedini na jednom mjestu, u viteškom odmjeravanju snaga na olimpijskim borilištima.

„I prije, i poslije, Olimpijske igre su proticale uz nečiji bojkot, ili nekog iz istočnog, ili nekog iz zapadnog bloka. Kod nas su bili svi i to je bio uspjeh bez presedana na koji smo i danas ponosni“, navodi Karabegović.

Ova manifestacija će, također, probuditi sjećanja na 1984. godinu, kada je, kako kaže predsjednik Organizacionog odbora ZOI 84. Ahmed Karabegović, Sarajevo zahvaljujući Igrama odbacilo epitet nesretne čaršije i izdiglo se u moderan grad.

„Zimske olimpijske igre 1984. godine su jednu provinciju napravile velikim gradom. U pripremama za ZOI 84. Sarajevo je doživljavalo snažnu društvenu, ekonomsku, kulturnu i sportsku ekspanziju. Intenziviran je opšti razvoj u kojem se jedna ne tako važna čaršija polako pretvarala u moderan grad sa preko pola miliona stanovnika. To je bio razvojni projekat u pravom smislu riječi, jer su kroz organizaciju Olimpijskih igara stvoreni uslovi da mlađi naraštaji i buduće generacije dobiju kvalitetnu infrastrukturu, a grad osnovu za jak zimski turizam. Izgradili smo ili proširili Bjelašnicu, Jahorinu, skakonice na Igmanu, bob-stazu na Trebeviću, napravili hiljade novih stanova, aerodrom, moderan RTV dom, hotele…“, govori Karabegović.

Njegovo mišljenje dijeli i Hajrudin Čengić, koji dodaje da je pobjeda u kandidaturi za ZOI 84. Sarajevu donijela ogromni zaokret u svakom smislu. Kako dodaje, sve se počelo mijenjati iz temelja.

Centar koji je povezao Jugoslaviju

„Kada smo tek dobili organizaciju Igara, narod je govorio ‘nema para’, ‘kako ćemo to uraditi’…, no, kada su projekti krenuli, a ljudi vidjeli da se stvari velikom brzinom mijenjaju i da niču novi objekti, i oni su počeli razmišljati drugačije. Svakim danom, interes je bio sve veći, a kada je došao veliki dan otvaranja, a snijeg zasuo Sarajevo, bilo je impresivno vidjeti da su svi izašli na ulice i čistili ga, kako bi se grad predstavio u što ljepšem svjetlu“, prisjeća se Čengić.

Kako je Hase postrojio ugostitelje

Govoreći o obnovi ugostiteljskih objekata, Čengić je istakao da je proces išao teško, jer su svi vlasnici očekivali da će od nas dobiti novac za renoviranje. U ključnom trenutku, tvrdi naš sagovornik, veliku ulogu u prekretnici odigrala je sarajevska fudbalska legenda Asim Ferhatović Hase:

„Na jedan od sastanaka sa vlasnicima objekata na tu temu, poveo sam Haseta za podršku, a kada je čuo njihove zahtjeve, rekao je: ‘Pa gospodo draga, koliko smo poreza sakrili od Sarajeva, s njim biste mogli ponovo izgraditi objekte’. I to je bio prelomni trenutak”, prisjeća se Čengić.

Dobro je poznato da je izbor Sarajeva za kandidaturu za ZOI izazvao dosta negodovanja. Često se postavljalo pitanje zašto baš taj grad, pored drugih, razvijenijih dijelova zemlje, kao što je Slovenija, no, uprkos početnim podjelama, ZOI je ipak uspio ujediniti bivšu državu u zajedničkom cilju. Prosperirali su, kako kaže Karabegović, svi.

„Uz rezerve uoči kandidature, Sarajevo je postalo centar koji je povezivao Jugoslaviju. Mnogobrojne firme, od Slovenije do Makedonije, bile su uključene u saradnju u svim oblastima. Televizijski signal proizvodili su svi republički centri, pa čak i Priština. Oni su uspjeli uvezati 518 sati direktnih televizijskih prenosa, koje je pratilo oko 2,5 milijarde ljudi. I na kraju, Igrama nije dobilo samo Sarajevo, nego i BiH i cijela Jugoslavija. Privredni subjekti su kroz sklopljene dogovore ostvarili nove poslovne veze. Unioninvest je počeo proizvoditi skijaške liftove, UNIS vezove… Mnogi su proširili aktivnosti“, navodi Karabegović.

Kao jedan od primjera, „Crvena zastava“, koja je do tada imala velike probleme s izvozom automobila, ZOI-ja 84. je u SAD-u napravila ugovor prema kojem je u naredne dvije godine na američkom tržištu prodala 70.000 vozila marke „Yugo“, kao četvrto porodično auto Amerikanaca.

Kilogram zlata i dvije penzije

Ono što će malo ko osporiti je da su Igre izazvale nezapamćeno zajedništvo i unutar samog grada. Karabegović kaže da je sarajevski duh bio takav da je svako, na bilo koji način, želio biti dijelom projekta. Tako su taksisti besplatno vozili po gradu, a zabilježeno je dosta slučajeva da su po hotelima vraćali izgubljene novčanike ili dokumente strancima.

Sarajevski duh bio takav da je svako, na bilo koji način, želio biti dijelom projekta, tvrdi Ahmed KarabegovićArhiva

„A prije Igara, pamtim jednog zlatara sa čaršije, koji je donio kilogram zlata. Rekao je da je to njegov doprinos organizaciji ZOI-ja, a imali smo i slučaj jedne nane, koja je donirala dvije svoje penzije. No, nije bilo bitno koliko će ko dati, već da što više ljudi da koliko može, kako bi projekt bio što masovniji. To je primjer koliko je Sarajevo živjelo dušom za tu priredbu. Bez obzira na historijsku prošlost i sve druge nedaće koje su zadesile grad, Igre su bile prekretnica, prilika da se Sarajevo dokaže u ljepšem svjetlu, kao grad druženja, prijateljstva“, govori Karabegović.

Poznato je da su posebnu pažnju organizatori posvetili ugostiteljskim objektima. Hajrudin Čengić navodi da je upravo njihov izgled, odnosno, transformacija u moderne objekte, bio jedan od najvećih izazova organizatora.

„Ono što se gradilo, išlo je dobro, ali izgled ugostiteljskih objekata bio je jako loš. Kada dođe u Sarajevo, stranac želi biti lijepo dočekan. Mi smo željeli promijeniti mnogo toga i dali smo jasne instrukcije šta koji objekat treba uraditi do početka Igara. Kontrola ugostiteljskih objekata bila je jako stroga. Recimo, restoran koji je uzeo velik novac Kirku Douglasu, odmah smo ujutro zatvorili“, govori Čengić.

Odgovor Juana Antonija Samarancha

Kroz historiju, nije bilo mnogo trenutaka u kojima su se građani Sarajeva mogli osjetiti istinski ponosnim na svoj grad. ZOI 84. bio je jedan od njih, a Čengić kaže da će jedan od takvih trenutaka zasigurno biti i EYOF.

Veliki finansijski uspjeh

Karabegović je istakao da je od ZOI-ja 84. inkasirano 105 miliona dolara deviznih prihoda, što je za ono vrijeme bila ogromna svota novca.

Američki ABC je za televizijska prava izdvojio čak 91,5 miliona dolara, dok je za prethodne Igre, poređenja radi, dao svega 12,5 miliona.

„I prije, i poslije Igara radio sam na dosta funkcija, ali ništa ljepše i s većim ponosom nisam radio kao ZOI 84. No, nisam samo ja imao taj dojam. Taj zanos bio je masovan, naročito kako su se Igre bližile, a atmosfera bivala sve bolja. Nažalost, rat je promijenio mnogo toga i zato me raduje što je Sarajevo dobilo priliku ugostiti manfestaciju poput EYOF-a“, govori Čengić.

Organizacija Evropskog festivala mladih je, kako tvrdi Karabegović, usmjerila Sarajevo na put povratka na olimpijske staze, pošto, kako kaže, ideja o kandidaturi za nove Olimpijske igre nije u okvirima realnosti.

„Mi smo 2004. godine došli na ideju da se ponovo kandidujemo. Išli smo na emocije, solidarnost svijeta… Bio sam u grupi koja je tu ideju izložila tadašnjem predsjedniku Međunarodnog olimpijskog komiteta Juanu Antoniju Samaranchu, no, on je na to rekao – ‘pa ljudi, nemate ni kilometar autoputa…’. Jedno je bilo 1984., a drugo je sada. Organizacija novih Igara je van realnosti. U ratu je mnogo toga nestalo, a nastala je  velika praznina u kojoj su zimski sportovi gotovo izumrli i čije se postojanje svodi na grupe entuzijasta. Prije smo imali svjetska prvenstva, a sada, nema nas ni u jednom sportskom kalendaru, niti imamo zapaženije predstavnike u zimskim sportovima“, kaže Karabegović, koji je dodao da će Sarajevo samom organizacijom EYOF-a napraviti mnogo na putu povratka na olimpijsku kartu:

„Od srca sam sretan što olimpijski plamen ponovo dolazi u Sarajevo. To je pravi put povratka grada na olimpijske staze. EYOF nije komercijalna priredba poput Olimpijskih igara, ali Sarajevo će biti domaćin novim križajima i tombama, dobit će nove objekte, a društvo će se uvezati, što je izuzetno značajno.  I konačno, obnovit će se olimpijski muzej, što isuviše dugo čekamo. Zbog svega toga, svaki građanin Sarajeva treba biti sretan“.

Izvor: Al Jazeera

EYOF 2019: Novo buđenje olimpijskog Sarajeva

U BiH dolazi 1.600 mladih iz 46 članica Evropskog olimpijskog komiteta, uključujući i trenere, članove reprezentacija…
Piše:

Muamer Tanović

Prošle su tri i po decenije otkako je Sarajevo bilo centar planete.

Ko se sjeća te, za čitavu bivšu Jugoslaviju historijski važne 1984. godine, moći će ispričati svakakve priče, od one kako je nebo željelo da se Zimske olimpijske igre ne pretvore u fijasko, pa je neposredno pred njihov početak Sarajevu poslalo snježni tepih, pa do posjete čuvenog američkog glumca Kirka Douglasa i historijske medalje simpatičnog Slovenca Jure Franka.

Iz današnje perspektive, sve ove priče djeluju gotovo nestvarno, dok su sjećanja svijeta na olimpijsko Sarajevo nešto kasnije potpuno pala u sjenu onih svježijih i nesretnijih, sjećanja na ratno Sarajevo – razrušeno, rascijepano i nesretno, kakvo se odavno po dobru ne spominje.

Među gostima i Križaj i Dubravčić

Godinjak navodi da, pošto se radi o mladim sportistima, u Sarajevu će izostati nastupi zvijezda, no, dodaje da će ih, zato, biti van takmičarskog programa.

„Uglavnom se radi o mladim sportistima koji se tek trebaju afirmirati, no, među gostima će biti dosta poznatih ličnosti, pa i osvajači medalja iz 1984. godine, bivši sportisti iz Finske, bivše Čehoslovačke, Slovenije… Dolazak su potvrdili i nekadašnji jugoslovenski skijaš Bojan Križaj i Sanda Dubravčić, koja je imala čast da 1984. godina upali olimpijski plamen.

No, februar 2019. godine možda će ovaj olimpijski grad makar malo vratiti 35 godina unatrag, kada se na poprištu ZOI-ja 1984. okupi mnoštvo mladih sportista Evrope na manifestaciji EYOF 2019. (Evropski olimpijski festival mladih). Od 9. do 16. februara, buduće zvijezde zimskih sportova na takmičenju u Sarajevu i Istočnom Sarajevu će u borbi za medalje promovirati duh olimpizma i ove gradove, makar po nečemu, staviti u evropsko središte.

No, ako po strani stavimo prošlost koje se mnogi prisjete u trenucima nostalgije, EYOF 2019. bi, bez obzira na to što se radi o omladinskoj manifestaciji, Sarajevu i Istočnom Sarajevu mogao otvoriti horizonte ljepše budućnosti.

Granice nisu prepreka

Kako tvrdi gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka, EYOF će imati ne samo sportski, nego višestruki značaj. Uz napomenu da će na ovom takmičenju biti više takmičara nego na ZOI 84., Skaka je istakao značajanu činjenicu da su Grad Sarajevo, ali i BiH prvi put nakon 35 godina domaćini jednog velikog sportskog natjecanja, što mu otvara nove mogućnosti.

Osam sportova na sedam borilišta

Takmičenja na EYOF-u odvijet će se u osam sportova i na sedam borilišta.

Discipline alpskog skijanja raspoređene su na olimpijske planine Bjelašnicu (ekipni paralelni slalom) i Jahorinu (slalom i veleslalom), dok će bijatlon ugostiti Dvorišta, centar u podnožju Jahorine udaljen 14 kilometara od Pala.

Veliko polje na Igmanu bit će domaćin cross countryja, dok će Bjelašnica biti borilište i za snowboardere.

U olimpijskoj dvorani „Juan Antonio Samaran“ odvijat će se turnir u hokeju na ledu, u Skenderiji će se održati takmičenja u umjetničkom i brzom klizanju, dok je dvorana na Palama dobila organizaciju natjecanja u karlingu.

„To je prilika za promociju grada i države, kao i naših turističkih potencijala, posebno u zimskom turizmu. To će, bez sumnje, imati pozitivan utjecaj i na ekonomski razvoj i dodatno ubrzati turistički rast. Također, projekt zajednički realiziraju Grad Sarajevo i Istočno Sarajevo čime se potvrđuje kako granice na papiru ne moraju i ne trebaju biti prepreka da se zajednički investira u bolju budućnost“, poručio je Skaka, uz uvjerenje da će Sarajevo mladima iz Evrope biti predstavljeno u najboljem svjetlu:

„Svečana ceremonija otvaranja na stadionu „Asim Ferhatović Hase“ i ponovno paljenje olimpijskog plamena u Sarajevu 10. februara, bit će okidač za pozitivnu energiju. Siguran sam sa će mladi po završetku Igara iz Sarajeva odnijeti najljepše uspomene i čuvati ih za cijeli život, baš kao što se svijet danas sa radošću sjeća ZOI 84“.

EYOF 2019. je najveći sportski olimpijski festival za sportiste uzrasta od 14 do 18 godina. U Sarajevo će ih doći oko 1.600 iz 46 članica Evropskog olimpijskog komiteta, uključujući i trenere i članove reprezentacija, a tome treba dodati i ostale inostrane goste, tehnička lica i predstavnike međunarodnih sportskih federacija koj će prisustvovati borbama.

Olimpijska dvorana ‘Juan Antonio Samaranch’ bit će domaćin turnira u hokeju na leduEYOF 2019

Organizacija ovakve vrste takmičenja u gradovima u kojima je gotovo dvije i po decenije nakon završetka rata i dalje više oštećenih, nego čitavih sportskih borilišta, nije bila lagana, no, prema riječima direktora EYOF-a 2019. Senahida Godinjaka, problemi s kojima su se susretali organizatori bili su većinom administrativne prirode.

Trošak 8,25 miliona eura

„Sve što je bilo planirano, to je i izvršeno. Pripreme su išle planiranom dinamikom, a već u ponedjeljak počinjemo s testnim takmičenjima. No, svaka organizacija nosi sa sobom izazov problema, a kod nas u BiH imamo još i dosta komplikovan i složen državni aparat, kao i isprepletenost nadležnosti. Za svaku proceuduru, upadali smo u more problema, tražeći odgovore na pitanja ko je nadležan i kako doći do dozvole. Primjera radi, čitavu godinu smo pokušavali prikupiti dokumentaciju za gradnju staze na Igmanu, iako nam je cijelo vrijeme novac bio na računu. A ako još u obzir uzmemo činjenicu da se radi o dva grada u dva entiteta, onda je složenost još veća“, govori Godinjak.

Nove uspomene za one koji se ne sjećaju ZOI-ja

Skaka ističe da, bez obzira na to što mnogi misle, Sarajevo nikada nije izgubilo olimpijski duh, pa niti u najtežim danima“.

„Naša je želja da EYOF probudi lijepa sjećanja onih koji sa radošću gledaju na dane kada je Sarajevo 1984. godine bilo centar svijeta, ali i da stvorimo nove lijepe uspomene za generaciju koja se ne sjeća ZOI ’84. Dio našeg koncepta je da pored Olimpijskih igara 1984., važan događaj kao što je EYOF 2019., institucionalno arhiviramo u Olimpijskom muzeju i nastavimo baštiniti tradiciju Sarajevske olimpijade. Dio olimpijske infrastrukture je obnovljen i revitaliziran za EYOF“”, tvrdi gradonačelnik Sarajeva.

Govoreći o finansijskoj konstrukciji, Godinjak kaže da je ona načelno zatvorena, mada Vlada Republike Srpske još nije ispunila svoj dio obaveze.

„Vlada RS-a se obavezala da će uplatiti 750.000 eura za organizacione potrebe, no, sredstava još nema. Valjda će i to biti riješeno“, rekao je Godinjak, koji je dodao da će se tačan iznos potrošenog novca znati kada Igre završe:

„Prema sadašnjim procjenama, radi se o sumi od oko 8,25 miliona eura. Imali smo dvije vrste budžeta – infrastrukturni od 2,25 i organizacioni od 6 miliona eura“.

Godinjak potcrtava još jednu važnu stavku Igara, a ona se tiče budućih sportskih dešavanja u Sarajevu.

„Korist od EYOF-a se može gledati kroz više pravaca. Pored promocije i razvoja turizma, sarajevski sport i njegovi sportski radnici dobit će nova obnovljena borilišta. Staze na Jahorini i Bjelašnici, ili led u Skenderiji ostat će zajednici kao nasljeđe, za daljnji razvoj sporta. Osim toga, mogućnosti Sarajeva i Istočnog Sarajeva za buduće kandidature za velika takmičenja bit će mnogo veće. Nudit će nam se široka lepeza mogućnosti za organizaciju evropskih i svjetskih prvenstava u ovim sportovima, što je namjera koju je već iskazalo nekoliko strukovnih saveza. Naše planine i dvorane garantiraju tu mogućnost“, tvrdi Godinjak.

Dva grada sa dvije strane entitetske linije. Put koji su proteklih godina prešle vlasti Sarajeva i Istočnog Sarajeva jedan je od možda i najznačajnijih aspekata EYOF-a 2019.

‘Zašto ne i novi ZOI’

U vrijeme oštre retorike i teških podjela, oni su dali poseban pečat kompletnom projektu, tako što su svoje djelovanje usmjerili na zajednički cilj s jedinstvnim koristima, što danas, nažalost, na ovim prostorima malo ko radi.

„Od samog početka, projekat je prevazišao sve granice administrativnih predrasuda. Uspjeli smo ga sačuvati u u vrijeme predizborne kampanje, da spriječimo da se zaprlja prepucavanjem ili bilo kakvim konotacijama koje imaju veze s politikom. Živim za taj dan kada ću moći reći da kažem – vidite da je moguće. Jedini problemi koje smo imali bili su tehničko-administrativne prirode, no, svi prijedlozi prolazili su gotovo jednoglasno. Mi smo dokaz da je – moguće“, rekao je Godinjak.

Još otkako su Sarajevo i Istočno Sarajevo proglašeni domaćinima Igara, u bh. medijima i javnosti se počelo postavljati pitanje da li bi uspješna organizacija EYOF-a mogla poslužiti kao dobar uvod u nešto mnogo krupnije, a to je ponovna kandidatura za Zimske olimpijske igre?

„Nije to pretenciozno govoriti. Upravo u ovome vidimo šansu da testiramo svoje potencijale i mogućnosti i dokažemo da smo sposobni organizirati najveće svjetske događaje. Zašto ne i neku novu Olimpijadu? O tome je i ranije bilo govora, ali nakon što uspješno organiziramo EYOF, možemo reći da za takve planove i ideje postoji čvrsta osnova. Puno je posla pred nama, ali jedan od najvažnijih ciljeva EYOF-a 2019 je promocija mira, zajedničkog života, tolerancije, poštenog natjecanja i mladih, a mladi zaista predstavljaju snagu ove zemlje. Uz njih, ništa nije nerealno“, podvukao je Skaka.

Izvor: Al Jazeera

Facebook ulaže 300 miliona dolara u razvoj novinarstva

Pojavom digitalnih medija, novinarstvo je proteklu deceniju i po doživelo značajne promene. U zemljama u tranziciji ili koje su tek izašle iz nje, novinarska provesija je na “niskim granama”, zbog krize identiteta takvih nacija, uskraćene slobode medija i načina na koji se finansiraju. Mnogi pozavaoci prilika u ovoj profesiji tvrde da je novinarstvo u krizi na globalnom nivou. Takođe, lokalni mediji masovno nestaju.

Pojavom digitalnih medija, novinarstvo je proteklu deceniju i po doživelo značajne promene. U zemljama u tranziciji ili koje su tek izašle iz nje, novinarska provesija je na “niskim granama”, zbog krize identiteta takvih nacija, uskraćene slobode medija i načina na koji se finansiraju. Mnogi pozavaoci prilika u ovoj profesiji tvrde da je novinarstvo u krizi na globalnom nivou. Takođe, lokalni mediji masovno nestaju.

Međutim, dobra vest je da će Facebook uložiti 300 miliona dolara u novinarstvo kako bi doprineo poboljšanju kvaliteta vesti koje se objavljuju.

Kompanija je odlučila da uloži značajna sredstva u razvoj novinarstva. Plan je da se u naredne tri godine uloži 300 miliona dolara u lokalne medije, ali i druge programe. Novac je pre svega namenjen novinarima od kojih stižu “vesti sa terena” i koji imaju problem sa finansiranjem.

Facebook ulaže u novinarstvo kako bi lokalnim medijima omogućio da razviju model pretplate. Na ovaj način će se razviti poslovanje koje će im donositi prihode, a tu su i investicija u neprofitne medije. Ovaj potez dolazi u vreme kada je internet preplavljen neproverenim vestima, da ne kažemo lažnim.

Facebook ulaže u novinarstvo kako bi povećao ulogu lokalnih vesti

Facebook je mnogima glavni izvor informacija, a često se u poslednje vreme nalazi na udaru zbog lošeg filtriranja sadržaja. To je sigurno jedaon od razloga što se novac ulaže u edukaciju i same izvore informacija. Kompanija se nada da će na ovaj način podići kvalitet informisanja jer je novinarstvo u krizi.

Campbell Brown, Facebook-ov direktor globalnog partnerstva za vesti, potvrdio je da kompanija ne može da promeni internet. Ipak, Facebook želi da sarađuje sa novinarima kako bi im pomogao da ostvare uspeh na društvenim mrežama, ali i van njih. Brown takođe ističe da je jedan od ciljeva pomoći medijima da se smanji njihova zavisnost od Facebooka.

Najpopularnija društvena mreža testira načine na koje bi povećala vidljivost lokalnih vesti za koje bi bili zainteresovani korisnici. Facebook to radi i zbog loše reputacije koja je stečena nakon američkih predsedničkih izbora i zloupotreba podataka korisnika.