Priručnik za korištenje dronova u novinarstvu

Upotreba bespilotnih letjelica u novinarstvu sve je češća, a s njom dolazi i potreba regulacije i kreiranja smjernica za ovakvu vrstu snimanja i prikupljanja vijesti. Priručnik u izdanju američkog “Drone Journalism Laba” pokušava odgovoriti na neka od najčešćih pitanja.

Medijske kuće posljnjih nekoliko godina testiraju popularne dronove za potrebe izvještavanja, a CNN ih je zvanično počeo koristiti krajem prošle godine. Drone Journalism Lab je ustanovljen 2011. pri Univerzitetu Nebraska-Linkoln i, uz finansijsku potporu Fondacije Knight, pripremio je i objavio priručnik sa smjernicama za profesionalno korištenje dronova u novinarstvu. Priručnik definira uloge uključenih u proces snimanja i prikupljanja vijesti na ovaj način, te se bavi pitanjima novinarske etike i privatnosti.

Neke od smjernica su:

– ne činite u zraku ono što ne biste na zemlji
– nemojte sabotirati druge novinare
– nemojte namjerno učestvovati ili uticati na događaje koje snimate
– pokažite suosjećanje i poštujte privatnost uključenih, imajte na umu razliku između javnih ličnosti i anonimnih sudionika
Video: dron.ba/YouTube
Autori su uključili i korisne liste tehničkih zahtjeva koji moraju ispunjeni za uspješno upravljanje letjelicom te postupke kojih se treba pridružavati u nepredviđenim situacijama i hitnim slučajevima.
Budući da je upotreba dronova u novinarstvu polje koje je još uvijek u razvoju, priručnik je otvorenog koda i dostupan za uređivanje i dijeljenje.
Priručnik (na engleskom jeziku) možete preuzeti
http://www.media.ba/bs/preporuka/prirucnik-za-koristenje-dronova-u-novinarstvu

Loše stanje medija moglo bi negativno uticati na zahtjev BiH za članstvo u EU

Bosna i Hercegovina ne poštuje standarde Vijeća Evrope u oblasti medijskih sloboda, vlasti ne poduzimaju neophodne korake na koje upućuje Evropska komisija u svojim godišnjim izvještajima o napretku kada su u pitanju mediji, niti institucije reaguju na brojna upozorenja Evropske radiodifuzne unije o statusu BHRT-a – upozorenja su koja su se mogla čuti na nedavno održanoj diskusiji o nezavisnosti i nepristrasnosti medija u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Cilj seminara koji su organizirale Parlamentarna skupština Vijeća Evrope i Parlamentarna skupština BiH bio je osnaživanje parlamentaraca kako bi mogli poboljšavati zakonodavstvo i operacione mehanizme u oblasti medija. Parlamentaraca, ipak, nije bilo.

Broj bosanskohercegovačkih delegata na događaju na kojem su se trebale identificirati konkretne oblasti reforme zakonodavnog okvira, bio je minimalan, na što je skrenuo pažnju, između ostalih, i šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, Lars-Gunnar Wigemark. On je naglasio da je stanje bh. medija važno za pitanje zahtjeva za članstvo u EU, te istaknuo da je Evropska komisija naročito zabrinuta za nekoliko pitanja u oblasti medija u kojima do sada nije bilo nikakvog napretka. To su pitanja zaštite novinara i uvođenja adekvatnih zakonodavnih mjera protiv napada i zastrašivanja novinara, transparentnosti medijskog vlasništva, kao i reforme javnog RTV-servisa i rješavanja njegovog finansijskog stanja.

“U zadnje dvije-tri godine smo primijetili nazadovanje. Ovo je veoma ozbiljno. Mnogo se priča o upitniku ovih dana, ali pravo pitanje jeste mišljenje Evropske unije o zahtjevu za članstvo. Bojim se da se stanje u medijima nastavlja pogoršavati i ne postoji napredak… frapantno je da je toliko malo parlamentaraca ovdje,” rekao je Wigemark i dodao da će bosanskohercegovački parlamentarci morati poduzeti određene mjere kada su u pitanju mediji jer u protivnom je moguće da će to negativno utjecati na zahtjev za članstvo u EU.

Javni servis u najtežem finansijskom položaju

Na obavezu provođenja reformi u oblasti medija koju je Bosna i Hercegovina preuzela kada je postala članica Vijeća Evrope podsjetio je šef Ureda Vijeća Evrope u Sarajevu, Drahoslav Štefánek, i upozorio da zakonodavstvo u toj oblasti mora biti usklađeno s evropskim standardima. Najoštrije kritike je, ipak, iznio Boris Bergant, bivši potpredsjednik Evropske radiodifuzne unije i medijski savjetnik iz Slovenije.

“Mi smo u posljednih pet godina napisali sedamnaest javnih pisama organima Bosne i Hercegovine i moram reći da ni na jedno nismo dobili odgovor. Mjesecima dolazimo – idemo od predsjednika parlamenta, ministarstava, itd. Obećavaju nam se rješenja, obećava nam se iduće nedelje ćemo nešto riješiti”, rekao je Boris Bergant. Podsjetio je da se prvi put desilo da su 23 poslanika Evropskog parlamenta potpisali peticiju tražeći rješenje pitanja javnog servisa, a upozorio je i da je moguće da u junu na generalnoj skupštini Evropske radiodifuzne unije, zbog dugova koji su nagomilani, BHRT bude isključen iz Evropske radiodifuzne unije.

“Stvari stoje veoma loše, sasvim sam iskren, nema javnog servisa u Evropi koji je bio suočen sa takvim stanjem kao javni servis u BiH. Može se desiti da ćete ostati za nekoliko nedelja ili mjeseci bez javnog servisa jer nije u stanju da finansijski preživi. Mislim da je to neprihvatljivo, da nije dobro za Bosnu i Hercegovinu”.

O reformi bosanskohercegovačkog javnog servisa Boris Bergant je rekao da su zahtjevi hrvatskog naroda za četvrti kanal legitimni, ali da se pitanje rekonstrukcije BHRT-a ne može riješiti preko noći. Ono što je neophodno odmah riješiti, naglasio je, jeste finansiranje BHRT-a, koji se nalazi u najtežoj finansijskoj situaciji do sada.

Negativne reakcije su došle i na javne izjave bosanskohercegovačkih parlamentaraca da ne plaćaju RTV-taksu.

“Čujemo, nažalost moram i to reći, da predstavnici vlasti, pa čak i poslanici u Parlamentu, javno govore kako ne plaćaju pretplatu za javni RTV-servis. Mislim da je to neprihvatljivo, to ne vodi u evropsku Bosnu i Hercegovinu, ali vodi u permanentni problem…”, upozorio je Boris Bergant.

Konstantne političke blokade

Uprkos dugodišnjim upozorenjima koja dolaze od međunarodne zajednice, do sada nije bilo konkretnih pomaka u rješavanju statusa javnih servisa, kao i u donošenju adekvatne legislative.

“Ne možemo postići ništa na putu prema Evropskoj uniji ako konačno ne shvatimo da ćemo morati doći do teških, pa i bolnih odluka koje se zovu put prema demokratiji. Postoji ogromna spremnost međunarodne zajednice da pokrene stvari, ali bez obzira koliko je bitno da se osjeti pritisak, na nama je da ih promijenimo”, izjavila je Dunja Mijatović, bivša predstavnica OSCE-a za slobodu medija.

O nedostatku političke volje, prijedlozima zakona i konstantnim političkim blokadama u rješavanju statusa javnih servisa i u uvođenju adekvatne legislative moglo se čuti tokom rasprava, a pohvale su bile upućene inicijativama organizacija civilnog društva koje godinama rade na ovim pitanjima. Ambasador Wigemark i generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić govorili su o projektu Mediji i javni ugledi, čiji je cilj izrada nacrta dva zakona koji će pokriti oblasti transparentnosti medijskog vlasništva, finansiranja medija iz javnih budžeta, kao i oglašavanje. Međutim, kako kaže Wigemark, na kraju će sve zavisiti od Parlamenta da li će usvojiti te prijedloge. Rudić je u debatu o javnom RTV-servisu uvela i pitanje drugih nacionalnih manjina koje također imaju potrebe i pravo na pristup informacijama, a da bosanskohercegovačke vlasti ne odgovaraju na peticije i pisma koja dolaze iz Evrope ocijenila je kao očigledan primjer da se u Parlamentu ne razmišlja o posljedicama ugrožavanja pluralizma informacija u BiH.

Da je u ovakoj političkoj situaciji status javnih servisa nerješiv mišljenja je Momčilo Novaković, predsjednik Komisije za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. To pitanje našlo se petnaest puta na dnevnom redu komisije koja, kako je naglasio, nije do sada ni na koji način uspjela da doprinese da se stanje poboljša. Upozorio je da je mala vjerovatnoća da će prijedlog zakona o reformi RTV-sistema Hrvatskog narodnog sabora, o kojem je govorila predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto, proći u Parlamentu, a obrazložio je i da je naplata RTV-takse preko računa za električnu energiju također teško izvodljiva.

“Član zakona omogućava da Upravni odbor BHRT-a sklopi sporazum s elektrodistribucijama. Nije realno očekivati da će jedno javno preduzeće kojeg kontroliše jedna politička grupacija potpisati sporazum s Upravnim odborom, a da ne dobije zeleno svjetlo od te političke partije. To je političko pitanje i nema nikakve veze s pravom, odredbama Savjeta Evrope, dugovima, kaznama…”.

Transparentnost vlasništva nad medijima

Šefica Odsjeka za komunikacije Ministarstva komunikacija i prometa BiH, Milanka Sudžum Papić, je obavijestila prisutne da je Savjet ministara u aprilu formirao radnu grupu od članova Parlamentarne skupštine, Savjeta ministara, RTV-servisa i civilnog društva, a čiji je zadatak analiza primijenjenosti zakona o sistemu javnih servisa i izrada prijedloga za njegovu izmjenu.

“Nikad nije zakan prvi sastanak te radne grupe. Zašto? Neko ne želi da se ovo riješi”, rekla je. Napomenula je i da Ministarstvo komunikacija i prometa BiH planira izradu zakona o elektronskim medijima, koji će uređivati četiri oblasti, audiovizuelne medijske usluge, medijske usluge radija, transparentnost vlasništva i ograničavanje koncentracije vlasništva nad medijima, te da je izabrano radno tijelo koje ima zadatak da izradi nacrt zakona.

U debati na kojoj se raspravljalo o ulozi regulatornih agencija kao i transparentnosti vlasništva nad medijima, Helena Mandić, pomoćnik direktora za emitovanje, govorila je i o inicijativi Regulatorne agencije za komunikacije o prikupljanju podataka o vlasničkoj strukturi korisnika dozvola u oblasti emitovanja, uključujući i informacije o posrednim vlasnicima. Međutim, objavljivanje tog registra je trenutno spriječeno zbog negativnog mišljenja Agencije za zaštitu ličnih podataka koja nije prepoznala transparentnost vlasništva nad medijima kao javni interes.

“U narednom periodu ćemo se ponovo obratiti Agenciji za zaštitu ličnih podataka s dodatnim pojašnjenjima prvenstveno za javni interes i s međunarodnim dokumentima koji mogu biti osnov za objavljivanje takvog registra, a obratit ćemo se i Ministarstvu pravde,” rekla je Mandić.

Anida Sokol

http://www.media.ba/bs/magazin-novinarstvo/lose-stanje-medija-moglo-bi-negativno-utjecati-na-zahtjev-bih-za-clanstvo-u-eu

Dokumentarna ljetna škola u Locarnu

Locarno
Switzerland
Locarno Festival i Institut za medije i novinarstvo pri univerzitetu Università della Svizzera italiana poziva studente širom svijeta da se prijave na 18. izdanje Dokumentarne ljetne škole u Locarnu, u Švicarskoj.
Foto: Pixabay
Dokumentarna ljetna škola održat će se od 7. do 11. augusta i namijenjena je studentima koji se obrazuju u oblastima medija, filma i komunikacija, a prijaviti se mogu i diplomci, mladi polaznici doktorskih studija i filmaši u usponu. Primljeno će biti ukupno 25 kandidata.
Dokumentarna ljetna škola nudi nova znanja iz oblasti produkcije i istraživanja u vezi sa dokumentarnom kinematografijom, a posebna pažnja bit će posvećena i etičkim pitanjima. Tema ovogodišnje ljetne škole nosi naziv „Pokazati ili ne“, a bavi se mogućnostima i ograničenjima šokantnih slika u dokumentarnim filmovima.
Participacija za učešće u školi iznosi 455 franaka i pokriva troškove predavanja, smještaj i doručak, akreditaciju za ulazak na Locarno Festival i zajedničku završnu večeru.
Krajnji rok za prijavu na Dokumentarnu ljetnu školu je 23.6.2017.
Više informaicja o uslovima prijave mpožete pronaći
http://www.media.ba/bs/event/dokumentarna-ljetna-skola-u-locarnu

Kako izbjeći zamku RTRS i sudova oko plaćanja tv pretplate?!

Već dugi niz godina usljed slabijeg punjenja budžeta javnih radio televizijskih emitera RTRS, FTV, BHRT njihovi “eksperti” za dopunjavanje budžeta i “deranje” naroda su se dosjetili pravne akrobatike uz pomoć koje praktično otimaju narodu pare za rtv pretplatu.

Kako je osmišljen kompletan poduhvat terorisanja građana?

Postoji odredba u aktima o javnim emiterima, a koju građani i udruženja sasvim prirodno ne znaju, jer su pravno neuki, a nije im zadatak da sjede i gledaju sjednice narodne skupštine ili drugih parlamenata o tome da li će i kada doći na red javni emiteri, niti da čitaju službene glasnike o toj materiji, koja definiše da je građanin ili pravno lice tj. Udruženje dužno plaćati rtv pretplatu ukoliko posjeduje telefonski priključak, bez obzira da li posjeduje radio ili tv prijemnik.

S obzirom da izvjestan broj građana zaista ove prijemnike i ne posjeduje, a da skoro sva udruženja ne posjeduje radio i tv prijemnik oni su smatrali da se podrazumijeva da im neće stizati uz telefonski račun i račun za tv pretplatu. Tu na scenu stupa sprega televizija i sudova koji ekspresno šalju prijedlog korisnicima da izmire dug unazad više godina pod prijetnjom tužbe i nude im pogodnost da neće morati platiti i sudske troškove i daju im rok u kome je potrebno izmiriti dug za tv pretplatu. Tako je mamac bačen. Pošto većina žrtvi-građana i udruženja se nađu zaprepašteni otkud to da trebaju platiti navodni dug od prije pet ili deset godina za tv pretplatu, oni obično osim jadikovanja ne preduzmu nikakve pravne radnje sa ciljem zaštite svojih prava kao potrošača i neki se upecaju na tu udicu i plate troškove koji iznose u dijapazonu od 120-500 KM zavisno od niza faktora (od kada vam javni emitter proizvoljno i paušalno odredi da trebate platiti, bez pozivanja na datum priključka, dakle đuture), a neki se uglavnom bezuspješno sude sa rtrs i drugim emiterima, zavisno kome harač plaćaju, a tu na scenu stupa sudska inkvizicija koja se poziva na odredbu da vi niste tehničkoj komisiji javnog emitera prijavili da nemate radio ili tv prijemnik na osnovu koga oni trebaju izaći na lice mjesta i potvrditi vaše navode te vam na osnovu toga ubuduće slati telefonski račun bez pretplate, i tako razoružani dobar dio građana i udruženja plati i sudske troškove i tako zapadne u vrlo tešku finansijsku situaciju izazvanu organizovanim zakonskim terorom javnih emitera i sudova koji solidarno raspodjele tako iznuđena sredstva što predstavlja pravno nasilje nad sopstvenim građanima. U novije vrijeme s obzirom da je u javnim emiterima haos, jer im sistem ne funkcioniše isplati se i suditi sa njima i ići u proces žalbi na presude jer je velika vjerovatnoća da ćete ih dobiti na sudu zbog njihove neažurnosti i nefunkcionisanja i tako možete odbraniti svoja prava. Ako pomnožite navedene iznose sa par hiljada građana žrtava u ovoj zavrzlami oko tv pretplate i isto toliko udruženja doći ćete do milionskih iznosa praktično otetih od građanstva u RS i BiH!!!

http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/republika_srpska/aktuelno.655.html:669174-Plene-im-imovinu-zbog-duga-za-pretplatu-a-i-nemaju-TV

 

Bookstan: Mala škola pisanja i mišljenja

Workshop
Sarajevo
Bosnia and Herzegovina
Povodom Drugog internacionalnog festivala književnosti Bookstan, koji se održava od 4. do 7. jula 2017. godine, izdavačka kuća Buybook u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti priređuje edukativno-kritičku Malu školu pisanja i mišljenja koja će trajati od 1. do 7. jula 2017. godine.
Prijave trebaju sadržavati biografiju i dva autorska rada iz oblasti književne kritike, esejistike, znanstvene publicistike, a u obzir dolaze i stručni i naučni radovi, te književne i/ili novinarske kolumne.
Poziv je namijenjen studentima i studenticama i književno-umjetničkim kritičarima i kritičarkama koji žive ili studiraju u Bosni i Hercegovini. Na poziv se mogu prijaviti mladi od 18 do 30 godina koji aktivno govore engleski jezik, uz napomenu da prošlogodišnji polaznici radionice nemaju pravo prijave.
Zadaci za kandidate koji prođu selekciju bit će podijeljeni u tri segmenta:
Prva faza je pisanje teksta koji se treba dostaviti do 20. juna, a zadatak će biti naveden u pozivnom pismu.
Druga faza podrazumijevat će zadatke koji se tiču praćenja događaja Festivala; navedeni tekstovi bit će objavljeni na društvenim mrežama i web-stranicama Buybooka i Bookstana.
Treća faza je pohađanje predavanja i radionica s uglednim predavačima u vrijeme trajanja programa.
Predavači Male škole pisanja i mišljenja su: Ćurak Nerzuk, Devčić Karmela, Freeman John, Haverić Tarik, Ivančić Viktor, Kalinić Jelena, Kebo Ozren, Rizvanović Nenad i Savičević Ivančević Olja.
Stručni žiri odabrat će 20 polaznika i polaznica programa kojima će po realizaciji zadatka biti dodijeljena priznanja, a najboljima i nagrade.
Za vrijeme trajanja programa, Buybook će polaznicima koji ne dolaze iz Sarajeva obezbijediti smještaj u hostelu, hranu, te refundirati troškove autobuske karte.
Svi odabrani učesnici i učesnice obavezni su da prisustvuju cijelom programu u trajanju od 1. do 7. jula 2017. godine.
Nepotpune prijave neće biti razmatrane. Zvanične potvrde učešća bit će poslate odabranim kandidatima najkasnije do 12. juna 2017. godine, uz detaljan program rada i potrebne logističke informacije.
Prijave za sudjelovanje šalju se na e-mail adresu [email protected] do 5. juna 2017.
Više informacija o školi pisanja možete pronaći na zvaničnoj Facebook stranici festivala Bookstan.