PREDSJEDNIK VSTV PRED ISTRAŽNOM KOMISIJOM: Čuo sam da postoje predmeti koji stoje u tužilačkim ladicama…

Predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija danas je odgovarao na pitanja članova Istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosuđu i u tom kontekstu se dotakao i manjkavosti u brčanskoj pravosudnoj zajednici, a o čemu smo ranije pisali u nekoliko navrata

Piše: Zinaida Đelilović

“U javnosti se mogu čuti primjedbe da postoje predmeti koji stoje u ladicama, koji nisu u sistemu i u radu”, izjavio je predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija pred članovima Privremene istražne komisije Parlamenta BiH za utvrđivanje stanja u pravosuđu.

On je dodao da su ovakve pojave nedopustive, te da se moraju preduzeti mjere da se ovakvi slučajevi istraže.

Članica Komisije Mirjana Marinković Lepić podsjetila je da se na prethodnih 28 sjednica puno slušalo o problemima vezanim za imenovanja, te je u tom kontekstu spomenula imenovanje stručnog saradnika Vuka Lučića za dodatnog sudiju Apelacionog suda Brčko distrikta BiH, a o čemu je Žurnal već pisao.

Lučić je, podsjetimo, osoba koja nema dana sudijskog iskustva niti je ikad napisao ijednu presudu, a s obzirom na to da je imenovan za dodatnog sudiju Apelacionog suda odlučivat će o žalbama i revizijama na drugostepene odluke, ali i o tome da li su određeni zakoni u skladu sa Statutom Brčko distrikta. Apsurd brčanskog pravosuđa jeste da je Lučić, istovremeno i član radne grupe koja učestvuje u izradi nacrta prijedloga Zakona o VSTV-u.

“Očekivali smo da će se odlaskom Milana Tegeltije mnoge stvari riješiti”, istakla je Marinković-Lepić.

Lagumdžija je spomenuo da je Lučić bio jedini kandidat za ovu poziciju koji je prešao potrebni prag za sudiju drugog stepena, a to je onih minimalnih 115 bodova koji se moraju imati da bi bio imenovan na jedno ovakvo mjesto.

“U prvoj fazi smo čak išli sa prijedlogom da se niko ne imenuje, upravo iz razloga koje ste vi naveli. Moj stav je da za sudiju drugog stepena ne bi trebao biti neko ko nema iskustvo na prvom stepenu. Međutim, od predsjednika suda (Damjan Kaurinović, op.a.) smo dobili izvještaj da može doći do blokade rada suda i ponovo smo vijećali i kolegi smo dali mandat za dodatnog sudiju Apelacionog suda Brčko distrikta BiH”, kazao je Lagumdžija, te dodao da je Lučić imao bogato iskustvo kao stručni saradnik.

Marinković Lepić na to je rekla da i ona ima pravničko iskustvo od 35 godina, ali da ne misli da bi sad zbog toga odmah trebala otići na drugostepeni sud.

“Pitala sam Vas za tog kandidata s obzirom na činjenicu da ćemo u izradi svog izvještaja biti u poziciji da predlažemo neka rješenja i zauzmemo neke stavove, pa čak i zakonska rješenja. Mislim da ovo sigurno nije put dolaska na drugostepeni sud i da kada su u pitanju sudijske i tužilačke funkcije treba zadovoljavati taj princip napredovanja”, navela je Marinković-Lepić.

Članovi Komisije osvrnuli su se na svjedočenje sudije iz Brčkog Nedeljka Tabakovića, koji je ukazao na niz problema u brčanskom pravosuđu kao što je nepotizam, te malverzacije sa CMS-om. U tom kontekstu su spomenuti i predsjednici Osnovnog suda Brčko distrikta BiH Jadranko Grčević i Apelacionog suda Brčko distrikta BiH Damjan Kaurinović koji su na tim funkcijama već duže od 20 godina.

IT kompanija Symphony nastavlja zapošljavanje u drugim bh. gradovima

Danas, osim Silicijske doline koja je čvorište tehnoloških ostvarenja, raznolike primjere IT napretka i razvoja možemo naći širom svijeta pa tako i u našoj zemlji.

Jedan od ciljeva IT kompanije Symphony, koja već 14 godina uspješno posluje u BiH, je da postane centar za rad talentiranih i ambicioznih ljudi kako u Sarajevu, tako i u drugim bh. gradovima i regionu.

Generalni menadžer ove kompanije, Dino Osmanović navodi da je protekla godina itekako bila specifična i izazovna, ali da su unatoč tome uspjeli zaposliti novih 120 ljudi u tehnološkim centrima u regionu. U prilog tome govori i činjenica da su oglasi za posao u kojima traže talentirane i motivirane ljude širom BiH uvijek otvoreni.

“Ako pogledamo iz ugla IT sektora, pandemija je ubrzala dosta procesa a jedan od važnijih za nas je bila digitalizacija poslovanja naših klijenata. Tada se otvorio i novi broj partnerstava, a samim tim i potreba za našim širenjem. Symphony je kontinuirano rastao i prije pandemije, ali tokom prošle i tekuće godine smo poželjeli dobrodošlicu većem broju inženjera nego ranije. Aktivno radimo na kreiranju Symphony kulture u drugim bh. gradovima, a prve uposlenike već imamo u Tuzli, Banja Luci i Mostaru, gdje aktivno povećavamo broj uposlenih. Trenutno smo u potrazi za novim članovima našeg tima širom Bosne i Hercegovine, a posebno Mostaru i Tuzli“, istakao je Dino Osmanović, generalni menadžer Symphonyja.

Symphony je prije samo nekoliko sedmica poželio dobrodošlicu junior inženjerima i inženjerkama, koji su im se pridružili kroz Future Experts program – jedinstvenoj prilici za IT entuzijaste sa i bez prethodnog radnog iskustva.

“Početak tekuće godine donio nam je još dinamičniji poslovni tempo, nove prilike za zapošljavanje kako za senior tako i za junior inženjere i inženjerke. Važno je istaći da je ovo samo početak prilika za junior inženjere i inženjerke, jer je još jedan od naših ciljeva osigurati kvalitetne poslovne prilike kako bismo zadržali mlade talentirane ljude u Bosni i Hercegovini”, istakli su iz Symphonyja.

Dijeljenje znanja i nadogradnja postojećeg od iznimne važnosti

Od samog početka Symphony njeguje kulturu poslovanja koja je fokusirana na edukaciju zaposlenih, dajući svojim timovima autonomiju te stvarajući kulturu saradnje i transparentnosti. Kompanijsku kulturu grade sa ljudima čiji su rast i napredak u fokusu svih aktivnosti.

“Godinama sarađujemo i gradimo partnerske odnose sa nekim od Fortune 10 kompanija, najpoznatijim startapima iz Silicijske Doline, svjetskim liderima i korporacijama. Projekti na kojima radimo su iz oblasti najmodernijih tehnologija, bankarstva, zdravstvene zaštite, trgovine, transporta te projektima iz oblasti energetskog sektora”, naveli su iz Symphonyja.

IT kompanija Symphony ubrzo se seli na novu lokaciju smještenu na olimpijskoj planini Trebević. Radi se o prvom tehnološkom parku u regionu naziva Green Park by Symphony. Ovim potezom Symphony jasno pokazuje svoje ambiciozne planove za rast, te dodatno učvršćuje svoju poziciju kao jednog od IT lidera u jugoistočnoj Evropi.

Slogan kojim se vode “Come build the future with us” potvrđuje poziv kompanije Symphony svim talentiranim ljudima da im se pridruže. Svi zainteresirani mogu im se javiti na symphony.is ili putem LinkedIn stranice.

Samo 8,5 odsto građana Srbije ima sve zube

Samo 8,5 odsto građana ima sve zube, a polovina ih uopšte ne pere redovno – podaci su Instituta za javno zdravlje “Batut” iz 2019. godine koji zabrinjavaju i ukazuju na to da se u Srbiji ne vodi dovoljno računa o oralnoj higijeni.

Povodom Nedelje zdravlja usta i zuba stomatolog Nikola Busarac je, gostujući u jutarnjem programu televizije Nova S „Probudi se“, ukazao na značaj prevencije, redovnog pranja zuba i odlaska kod stomatologa dva puta godišnje.

On je istakao da su alarmantni podaci koji ukazuju na nebrigu o oralnoj higijeni nepromenjeni poslednjih 15 godina. Dodaje da se zubara setimo u poodmakloj životnoj dobi, kada krezubost uzme maha.

Problem je i u tome što, smatra stomatolog, u državnom sistemu nisu dostupne sve usluge.

„Privatna praksa pruža širi dijapazon usluga. Državno zdravstvo, na primer, ne nudi usluge inplantologije“, kaže Busarac.

On je podsetio i na neka pravila kojih bi se trebalo pridržavati.

„Dva puta godišnje treba ići na obavezne kontrole. Prevencija je najbitnija. Dva puta dnevmo obavezno pravnje zuba, uz meke četkice za zube i konac. Bitna je i Idealno bi bilo da se posle svakog obroka operu zubi. Slatkiše konzumirati minimalno, izbegavati gazirano“, savetuje stomatolog.

Busarac ističe da loša oralna higijena može dovesti do oboljenja i na drugim organima, odnosno da nisu ugroženi samo zubi. N1

S novim vlasnicima ”Vitaminka” profitabilna, nakon tri godine gubitka

Novi vlasnici ”Vitaminke”, najveće banjalučke fabrike za preradu voća i povrća lani su ovoj firmi donijeli dobit, nakon tri godine uzastopnog gubitka.

Konkretno, ova fabrika prošle godine bilježi dobit od 108.506 KM, dok su na koncu 2019. godine imali gubitak od 2,4 miliona maraka.

U minusu za 2,4 miliona KM su bili i 2018. dok su 2017. godine prikazali gubitak od 2,2 miliona maraka.

“Vitaminku”, čiji je akumulirani gubitak oko sedam miliona KM je, kako je CAPITAL ranije pisao, kupila ”Vitinka” za 5,5 miliona maraka.

Kada je u pitanju prošlogodišnji finansijski izvještaj ”Vitaminke” prihodi su im u odnosu na 2019. godinu porasli za čak šest miliona KM, dok su im se rashodi značajno smanjili i to za oko osam miliona maraka.

Iako su im se prihodi znatno povećali, broj radnika su smanjili za čak 58, pa su tako na kraju 2019. imali 199, a na kraju prošle godine 141 zaposlenog.

Kada su u pitanju konkretni prihodi, najviše su porasli prihodi od prodaje učinaka povezanim pravnim licima i to sa 2,3 miliona KM, na kraju 2019. godine, na 5,7 miliona maraka na kraju 2020. godine.

Kada je riječ o rashodima najznačajnije su smanjeni troškovi materijala i to sa 9,1 milion KM u 2019. godini, na 5,8 miliona lani.

Podsjetimo, ”Vitinka” je zvanično preuzela ”Vitaminku” krajem 2019. godine, kada je zvornička firma kupila većinski paket akcija, u iznosu od 76,6 odsto, od KREIS-INDUSTRIEHANDEL AG, odnosno Ilije Sirovine.

Godinu dana nakon što je”Vitinka” kupila banjalučku”Vitaminku”, novi vlasnici su su odlučili da smijene staru upravu i na čelna mjesta dovedu svoje ljude, te je tako dugogodišnjeg direktora tog preduzeća Žarka Mikića zamijenila Dragana Šušak.

CAPITAL: Bojana Ninković

Udruženje građana u kontinuitetu održava javni prostor

Mreža NVO RS sa svojim članicama i članovima, te aktivistima od prošle godine održava javni prostor u naselju Obilićevo, konkretno sportski tereni i dječije igralište.

Mjesna zajednica Obilićevo na Palama broji oko 4000 stanovnika i ovaj prostor je vrlo važan za sve, djecu i omladinu, ali i građane, do prošle godine je bio zapušten sa zaraslom travom, rastinjem, ogromnim količinama otpada, te skoro da i nije korišćen kao takav ističe Batrić Šekara predstavnik Mreže. – Nakon peticije više od 200 građana smo obišli ovaj prostor i shvatili da je potrebna akcija, te zajedno sa aktivistima i volonterima odlučili da ovaj prostor uredimo, ali i održavamo u kontinuitetu. Batrić dalje predočava da su u saradnji sa komunalnim preduzećem odvezli više od 15 kamiona otpada i zemlje kako bi ovaj prostor imao normalan pristup, nakon čega smo uredili zelenu površinu koja je površinski oko 4 dunuma zemlje, tako što smo pokosili travu i posjekli rastinje koje je prilično izraslo. Shvativši da veliki broj građana ovog, ali i drugih naselja koristi ove terene i igralište odlučili smo sakupiti sredstva, te uraditi video nadzor u julu i avgustu, a nakon sklopljenog ugovora za internet sa Mtel kompanijom isti je pušten u rad i doprinio je boljem očuvanju ovog prostora i odgovornijem ponašanju građana.

Na ovom prostoru je udruženje Mreža NVO postavila i kante za otpatke čime je prestala navika za bacanjem smeća po terenima ili zelenilu, a drugačiji odnos prema ovom javnom prostoru koji je od velikog značaja za zajednicu je bilo i više akcija čišćenja od strane volontera ovog udruženja.

Sem toga važno je istaći da smo u saradnji sa preduzećem vodovod priključili vodu te postavili korito sa česmom i uradili odvod.

Ova godina je započela sitnim opravkama na dječijem igralištu, popravkom kućice za djecu, pješčanika, popravkom klupa, nabavkom novih ljuljaški, jer su prethodne suviše oštećene, te akcijom volontera čišćenjem prostora, kao i popravkom javne česme u saradji sa vodovodnim preduzećem, naglašavaju u udruženju Mreža.

-Trenutno pripremamo novu akciju uređenja zelenih površina, košenje trave, postavljanje ljuljaški, te nabavku lopti za djecu, a redovno plaćamo internet putem koga funkcioniše video nadzor, a postoji mogućnost implementacije i otvorenog interneta na ovom prostoru za mlade i građane u narednom periodu, a u dosadašnjim aktivnostima je učestvovalo oko 80 volontera, zaključuje svoje izlaganje, Batrić Šekara, koji je glavni inicijator pozitivnih promjena i uređenja ovog javnog prostora u Obilićevu.

Oskar za najbolji film „Zemlji nomada“, Hopkins i Mekdormand najbolji glumci

Film “Nomadland” rediteljke Kloi Žao osvojio je Oskara za najbolji film, glavnu nagradu američke Akademije filmskih umetnosti i nauka na 93. svečanoj dodeli tog priznanja u u Los Anđelesu. Ta drama nagradu je donela i glavnoj glumici Frensis Mekdormand, a Oskara za najbolju mušku ulogu osvojio je Entoni Hopkins za ulogu u film u “Otac”. Nagrada za najbolji strani pripala je ostvarenju “Još jedna tura”.

Kloi Žao osvojila je i Oskara za najbolju režiju „Nomadland“ čime je postala druga žena koja je dobila nagradu američke Akademije filmskih umetnosti i nauke u toj kategoriji.

Izvor : Tanjug / AP Photo/Chris Pizzello

Prva rediteljka koja je osvojila nagradu za najbolju režiju je Ketrin Biglou za film „Katanac za bol“ na ceremoniji održanoj 2010. godine.

Za razliku od prethodnih ceremonija, prvi put je dodela Oskara za najbolji film uručena pre nagrada u drugim kategorijama. Obično se dodelom glavne nagrade završava ceremonija, a sada se potom dodeljene nagrade za najboljeg glumca i najbolju glumicu.

Za najbolji film bili su nominovani i „The Father“, „Judas and the Black Messiah“, „Minari“, „Promising Young Woman“, „Sound of Metal“, „The Trial of the Chicago 7“ i „Mank“ koji je bio favorit dodele sa najviše, ukupno deset nominacija za ovogodišnje Oskare.

Nagrađeni Hopkins i Mekdormand

Oskare za najbolju mušku i žensku ulogu osvojili su glumac Entoni Hopkins i glumica Frensis MekDormand.

POVEZANE VESTI

Oskar, Oskar statua

Istorija Oskara: Zanimljivi detalji i greške

SHOWBIZ17:590

Hopkins je osvojio nagradu za ulogu u ostvarenju „The Father” u kojem glumi starca koji tone u demenciju. Za tu nagradu bili su nominovani Riz Ahmed, Čedvik Bouzman, – Geri Oldman i Stiven Jeun.

Za Hopkinsa (83) je to drugi Oskar, a prvi je osvojio 1992. godine za ulogu čuvenog Hanibala Lektora u filmu „Kad jaganjci utihnu“.

Frensis MekDormand nagradjena je za ulogu u filmu „Nomadland“ koji je osvojio i glavnu nagradu – Oskara za najbolji film. Za najbolju glumicu bile su nominovane Vajola Dejvis, – Endra Dej, Vanesa Kirbi i Keri Maligen.

„Još jedna tura“ najbolji strani film

Film „Drunk“ danskog reditelja Tomasa Vinterberga osvojio je na ceremoniji u Los Anđelesu Oskara za najbolji strani film.

U toj kategoriji bili su nominovani filmovi – „Shao Nian De Ni“ (Hongkong), „L’Affaire collective“ (Rumunija), „L’homme qui a vendu sa peau“ (Tunis) i „Quo Vadis, Aida“ (Kuda ideš, Aida) (BiH).

Oskara za najbolji adaptirani scenario dobilo je ostvarenje „The Father“, koje je nominovano u ukupno šest kategorija.

Oskari za Kaluju i Ju-Džung Jun

Glumac Danijel Kaluja i glumica Ju-Džung Jun dobili su  Oskare za najbolju mušku i žensku sporednu ulogu.

Tamnoputi Kaluja osvojio je Oskara za ulogu u filmu „Judas and the Black Messiah“. Pored Kaluje u istoj kategoriji bili su nominovani, Saša Baron Koen, Lesli Odom, Pol Rejsi i LejKit Stenfild.

Ju-Džung Jun je dobila nagradu za ulogu u filmu „Minari“. Pored nje bile su nominovane, Marija Bakalova, Glen Klouz, Olivija Kolman i Amanda Sejfrid.

Izvor: Chris Pizzello/Pool via REUTERS

Izvor: Chris Pizzello/Pool via REUTERS

Izvor: Matt Petit/A.M.P.A.S./Handout via REUTERS

Izvor: Chris Pizzello/Pool via REUTERS

Izvor: Chris Pizzello/Pool via REUTERS

Izvor: Todd Wawrychuk/A.M.P.A.S./Handout via REUTERS

Izvor: Tanjug / AP Photo/Chris Pizzello

Izvor: Todd Wawrychuk/A.M.P.A.S./Handout via REUTERS

Izvor: Chris Pizzello/Pool via REUTERS

Izvor: Chris Pizzello/Pool via REUTERS

Izvor: REUTERS/Caitlin Ochs

Izvor: Chris Pizzello/Pool via REUTERS

Izvor: Chris Pizzello/Pool via REUTERS

Izvor: Chris Pizzello/Pool via REUTERS

Izvor: Chris Pizzello/Pool via REUTERS

Izvor: Chris Pizzello/Pool via REUTERS

Izvor: Matt Petit/A.M.P.A.S./Handout via REUTERS

Izvor: Chris Pizzello/Pool via REUTERS

Izvor: Chris Pizzello/Pool via REUTERS

Izvor: Todd Wawrychuk/A.M.P.A.S./Handout via REUTERS

Izvor: Tanjug / AP Photo/Chris Pizzello

Izvor: Todd Wawrychuk/A.M.P.A.S./Handout via REUTERS

Izvor: Chris Pizzello/Pool via REUTERS

Izvor: Chris Pizzello/Pool via REUTERS

Izvor: REUTERS/Caitlin Ochs

Izvor: Chris Pizzello/Pool via REUTERS

Izvor: Chris Pizzello/Pool via REUTERS

Izvor: Chris Pizzello/Pool via REUTERS

Spisak dobitnika

Spisak glavnih dobitnika na 93. dodeli Oskara, nagrada američke Akademije filmskih umetnosti i nauka, održane u pozorištu Dolbi i drugim lokacijama u Los Anđelesu:

– Najbolji film: „Nomadland“

– Nabolja režija: Kloi Žao, „Nomadland“

– Najbolji glumac: Entoni Hopkins

– Najbolja glumica: Frensis MekDormand

– Najbolja muška sporedna uloga: Danijel Kaluja

– Najbolja ženska sporedna uloga: Ju-Džung Jun

– Najbolji strani film: „Druk“, Tomasa Vinterberg, Danska

– Najbolji dokumentarni film: „My Octopus Teacher“

– Najbolji animirani film: „Soul“ studija Piksar (Pixar)

– Najbolji originalni scenario: „Promising Young Woman“

– Najbolji adaptirani scenario: „The Father“

BiH i klimatske promjene

Nezavisne novine kolumna,

Nancy J. Eslick

Nova administracija američkog predsjednika Džoa Bajdena postavila je borbu protiv klimatskih promjena kao prioritet u budućem djelovanju. Prvog dana svog mandata predsjednik je nagovijestio da će poduzeti agresivne mjere u vezi s klimatskim promjenama, a obećanje je demonstrirao ponovnim pridruživanjem Pariškom sporazumu. Prošle je sedmice, stoga, bio domaćin virtualnog samita svjetskih lidera o klimatskim promjenama.

Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) pomaže zemljama da postave temelje za održivi rast koji pokreće čista, pouzdana energija uz zdrav okoliš. V.d. glavnog administratora USAID-a Glorija Stil nedavno je izjavila da “od donatora poput USAID-a pa do svakog aktera u razvojnoj zajednici klima predstavlja izazov, ali i priliku”. To uključuje i Bosnu i Hercegovinu, gdje se naši projekti iz energetskog i turističkog sektora bave klimatskim promjenama i očuvanjem prirodnih resursa.

USAID radi na Strategiji za klimatske promjene koja će biti pokrenuta do 1. novembra. U novom USAID-ovom projektu za razvoj održivog turizma opredijeljeni smo da je čisto okruženje preduslov za privlačenje turista u ovu prekrasnu zemlju. No, želimo se fokusirati  i na to kako naši energetski programi pomažu BiH u borbi protiv klimatskih promjena.

BiH je ovisna o fosilnim gorivima, što je posebice vidljivo tokom zimskih mjeseci kada gusti smog s visokim nivoom čestica (2,5) prekriva bh. gradove. Kod građana koji udišu toliko zagađeni zrak mogu se razviti ozbiljni zdravstveni problemi, dok sagorijevanje fosilnih goriva istovremeno ubrzava i klimatske promjene.

Globalno, devet od 10 ljudi udiše nezdravi zrak. To je najveći zdravstveni rizik za življenje diljem svijeta i odgovoran je za šest miliona preranih smrti godišnje – više nego HIV/AIDS, malarija i tuberkuloza zajedno. Možemo zajedno odgovoriti na klimatske promjene prelaskom na obnovljive izvore energije i elektrificirani transport, što će smanjiti emisiju stakleničkih plinova i očistiti zrak u korist milijardi ljudi.

Usprkos ovisnosti o fosilnim gorivima, BiH je i dalje neto izvoznik električne energije, s ogromnim potencijalom za rast energetskog sektora. Ova je zemlja blagoslovljena prirodnim resursima (kao što su: sunce, vjetar), koji bi mogli osigurati energiju za region. To Bosni i Hercegovini daje prednost u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena. BiH bi trebalo da počne sa tranzicijom na ove “zelene” energetske opcije, i to čim prije.

USAID će ostati partner BiH u poduzimanju koraka za smanjenje emitiranja ugljika i poboljšanja kvalitete zraka. U okviru svog energetskog projekta, USAID osigurava tehničku pomoć kako bi pomogla BiH da kreira relevantno zakonodavstvo u skladu sa zahtjevima za pristupanje EU. BiH mora ukloniti zakonodavne prepreke, izmijeniti sukobljene propise, skratiti vremenske okvire za razvoj projekata energetske infrastrukture i poboljšati transparentnost sektora.

Neka od dostignuća u energetskom sektoru, pomognuta od strane USAID-a, koja imaju uticaj na okoliš, uključuju:

*Akcioni plan Federacije BiH za upotrebu obnovljivih izvora energije: U ovom akcionom planu USAID je radio na uključivanju kvote za elektrane na biogas, kako bi se osigurali poticaji za ulaganje u ove čistije elektrane.

*Nacionalni plan smanjenja emisija (NERP): USAID je pomogao u izradi Nacionalnog plana smanjenja emisija koji predviđa da se emisije zagađivača iz velikih postrojenja za sagorijevanje smanje u određenom vremenskom okviru. Primjerice, emisije sumpornog dioksida treba smanjiti sa 273.000 tona godišnje u 2014. godini na 15.000 tona godišnje u 2027. Implementacija ovog plana je već u toku, a TE Ugljevik trenutno završava obiman projekt odsumporavanja.

*Smjernice za investitore: USAID je razvio prve sveobuhvatne smjernice za investitore koji žele ulagati u obnovljive izvore energije, na osnovu dubinske analize trenutnog režima ulaganja i zakonskog i regulatornog okvira za izdavanje dozvola.

Uz pomenuto, USAID trenutno radi na:

* Pojednostavljivanju procesa ulaganja u obnovljive izvore energije, tako da građani BiH mogu investirati u obnovljive izvore energije.

* Pomaže BiH da organizuje svoje tržište prirodnog gasa u skladu sa zahtjevima EU i izvrši diverzifikaciju izvora opskrbe energijom, tako da građani BiH imaju pristup prirodnom gasu, koji je čišće fosilno gorivo.

* Razvoju sistemskog pristupa energetskoj efikasnosti kako bi građani BiH mogli smanjiti potrošnju energije, smanjiti emisije i uštedjeti novac.

* Razvoju Nacionalnog energetskog i klimatskog plana BiH kojim bi država definisala svoju strategiju i korake za smanjenje emisije ugljika.

Vjerujem da BiH može izvršiti ovu energetsku tranziciju u narednoj deceniji. Ukoliko to ne učini, doći će do negativnijih posljedica po okoliš te, u konačnici, do zastoja ekonomskog rasta, što će utjecati na život svakog građanina BiH.

Više od hiljadu novinara i komunikologa na evidencijama nezaposlenih u BiH

Prema evidencijama službi za zapošljavanje iz BiH, najviše nezaposlenih novinara je u Kantonu Sarajevo, dok je Unsko-sanski kanton jedini kanton u kojem nema nezaposlenih novinara.

foto: unsplash

Na evidencijama službi za zapošljavanje iz BiH se trenutno nalazi 1.012 nezaposlenih novinara, komunikologa i žurnalista, za Media.ba potvrđeno je iz kantonalnih službi za zapošljavanje iz Federacije BiH, kao i službi za zapošljavanje iz Brčko distrikta i Republike Srpske.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta ukupno je 10 novinara, od čega je, kako su naveli, šest diplomiranih žurnalista, te po jedan diplomirani novinar, magistar novinarstva, diplomirani komunikolog, kao i diplomirani politikolog žurnalistike i komunikologije.

Iz Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske su u odgovoru za Media.ba naveli kako se u tom entitetu ukupno nalazi 156 nezaposlenih novinara i to 15 diplomiranih novinara-komunikologa i 141 diplomiranih žurnalista-novinara.

Kada je riječ o broju nezaposlenih novinara u Federaciji BiH, na novinarski upit su iz Federalnog zavoda za zapošljavanje u odgovoru za Media.ba naveli da “ne postoji centralizovana evidencija nezaposlenih, nego se evidencija vodi po kantonima” i da odgovore trebamo potražiti u kantonalnim službama za zapošljavanje.

Na osnovu dobijenih odgovora iz kantonalnih službi za zapošljavanje u Federaciji BiH je trenutno 846 nezaposlenih novinara, a najveći broj nezaposlenih novinara je registrovan je u Službi za zapošljavanje Kantona Sarajevo iz koje su naveli da se u njihovoj evidenciji nalazi 285 novinara-žurnalista od kojih je 18 magistara i 143 komunikologa od kojih je 58 magistara.

Odgovore na novinarski upit su poslali i iz službi za zapošljavanje iz četiri od devet opština iz Kantona Sarajevo pa je tako navedeno da se u opštini Stari Grad nalazi 50 nezaposlenih novinara (osam magistara i 32 dipomirana novinara), u opštini Novi Grad evidentirano 98 novinara od čega su četiri magistra i 35 komunikologa od kojih je 19 magistara komunikologije, u Ilijašu je trenutno sedam nezaposlenih novinara i pet nezaposlenih komunikologa, dok se na birou u Trnovu nalazi jedna osoba sa zvanjem “novinar”.

Osim toga, odgovor su poslali i iz Službe za zapošljavanje Hercegovačko-neretvantskog kantona koja u svojoj evidenciji nezaposlenih broji 100 osoba sa zanimanjem “novinar” od čega je, kako su naveli, dvoje sa višom stručnom spremom, 20 prvostupnika, 35 sa visokom stručnom spremom po “starom” obrazovnom sistemu i 43 magistranta. Iz te službe su naveli i da se prema njihovoj evidenciji istovremeno nalaze 82 osobe sa zvanjem “komunikolog” od čega je 55 prvostupnika, 15 sa visokom stručnom spremom po “starom” obrazovnom sistemu i 12 magistranata.

Prema evidenciji Službe za zapošljavanje Bosansko-podrinjskog kantona se, kako su naveli u odgovoru za Media.ba, sa zanimanjem “novinar” nalazi ukupno pet osoba i to, četiri diplomirana novinara i jedan magistar žurnalistike.

Iz Županijskog zavoda za upošljavanje Livno kažu da je u Kantonu 10 ukupno osam nezaposlenih novinara, odnosno četiri magistra novinarsva, po jedan diplomirani novinar i bachelor komunikologije i dva bachelora novinarstva. Iz nadležne službe za zapošljavanje iz Zapadnohercegovačkog kantona su naveli da se u njihovoj evidenciji nezaposlenih nalazi 25 nezaposlenih novinara od čega je osam diplomiranih novinara, jedan diplomirani komunikolog i 16 magistara novinarstva.

Prema podacima Službe za zapošljavanje Srednjobosanskog kantona nezaposlenih je 25 novinara, 13 sa bachelor diplomama novinarstva i 12 magistara novinarstva, dok su iz Službe za zapošljavanje Tuzlanskog kantona evidentirali 122 diplomirana novinara od kojih je, kako su naveli, jedan magistar.

Iz Službe za upošljavanje Županije Posavske su naveli da se u tom kantonu/županiji trenutno nalazi troje novinara i to dvoje u Odžaku i jedno u Orašju, dok na birou Domaljevac-Šamac nema nezaposlenih sa tim zvanjem.

Na evidenciji Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona se, kako su naveli, u tom kantonu nalazi 48 nezaposlenih osoba sa zanimanjem “novinar”, od tog broja pet je magistara.

Jedini kanton u kojem prema evidenciji nadležnog biroa za zapošljavanje nema nezaposlenih novinara je Unsko-sanski kanton, potvrđeno je za Mediacentar Sarajevo.

Iako se situacija u novinarskoj profesiji dodatno pogoršala tokom pandemije koronavirusa kada je u bh. medijima zabilježeno desetine otkaza, veliki broj nezaposlenih novinara je zabilježen i prije pandemije. Ranije istraživanje Mediacentra Sarajevo iz 2017. godine pokazalo je da je na biroima za zapošljavanje u BiH zaposlenje u struci tražilo i čekalo najmanje 1.168 medijskih radnika, od čega 1.128 novinara i komunikologa, i još 40 kandidata za posao u srodnim medijskim oblastima kao što su menadžeri sa odnose s javnošću i medije, savjetnici za odnose s javnošću i menadžeri poslovnih komunikacija.

https://media.ba/bs/magazin-novinarstvo/mladi-u-novinarstvu-vide-pandemiju-kao-sansu

KONAČNO I SPOT Kako izgledaju naši poštari u svjetskom plesnom izazovu

Pošte Srpske objavile su danas plesni spot za “Jerusalema” izazov na svom zvaničnom Jutjub kanalu.

vremenu obilježenom korona virusom, odlučili su, kažu, pružiti podršku svim radnicima koji se svakodnevno bore protiv izazova pandemije, te svojim korisnicima izmamiti osmijeh na lice.

– Donosimo vam vedar duh i optimizam plesnim izazovom uz numeru Jerusalema. Ovim smo našu Poštu upisali kao prvu na listi svjetskih poštanskih operatera koji su dio svjetskog plesnog izazova. Uživajte – poručili su iz Pošta Srpske.

Uz ovu kompoziciju južnoafričkog umjetnika Mastera KG i nigerijske gospel pjevačice Nomcebo Zikode, koju su otpjevali na jeziku afričkog naroda Zulu, trenutno pleše cijeli svijet.

Veseli poštari prošle sedmice uvježbavali su tačku u centru Banjaluke, što je izazvalo veliko oduševljenje građana.

SVE SPREMNO Sutra u Beogradu počinje “Srbija Open”, kiša jedina prijetnja

Na terenima “Teniskog centra Novak” u ponedjeljak počinje Srbija open, ATP turnir iz kategorije 250. Jedini problem za organizatore može biti kiša, koja već danima pada u prestonici Srbije.

Poslije devet godina, Beograd će ponovo biti domaćin jednog ATP turnira, iz kategorije 250 Srbija opena.

Organizatori su spremni za turnir, ali ih brinu meteorološki uslovi, koji bi u slučaju kiše znatno mogli da zakomplikuju organizaciju Srbija opena.

Doduše, na šljaci može da se igra i dok pada kiša, ali ne i u slučaju velikih pljuskova, kakvih je bilo prethodnih dana u prestonici Srbije.

Novak Đoković, najbolji svjetski teniser, obratio se fanovima pred dolazak u Beograd i istakao da je uzbuđen što će poslije devet godina igrati u rodnom gradu.

Jedino što će nedostajati na turniru u Beogradu jesu navijači, kojih zbog pandemije korona virusa neće biti na tribinama.

Turnir na terenima “Tensikog centra Novak” počinje u ponedjeljak, dok je finale zakazano za nedjelju, 25. april. Nagradni fond turnira je 650.000 evra.