SPS Pale sproveo humanitarnu akciju

Данас је у просторијама Општинског Одбора СПС-а Пале спроведена хуманитарна акција у склопу које су додијељени уџбеници, руксаци и остали школски прибор за дјецу од трећег до деветог разреда основне школе.

Циљ ове акције је да се пружи помоћ социјално угроженим породицама , и да се родитељима и њиховој дјеци олакша почетак нове школске године.

Предсједник Изборног штаба Милош Вукашиновић обратио се породицама те јасно поручио је да је ово само почетак пружања подршке онима којима је то најпотребније и да је социјална политика једини прави пут за економски стабилно друштво.

Социјалистичка партија Српске и изборни штаб СПС Пале жели свим школарцима срећан и успјешан почетак нове школске године.

Fotografija Социјалистичка партија Српске - ОО Пале.
Fotografija Социјалистичка партија Српске - ОО Пале.
Fotografija Социјалистичка партија Српске - ОО Пале.

Kakvu priliku “tihim medijima” donosi podcast?

Već nekoliko godina slušamo kako je podcast velika prilika za medije. Prilika da privuku novu publiku, prilika za nove izvore zarade i prilika da se bolje povežu sa svojom publikom.
Istraživanje Reuters Institute Digital News provedeno 2019. godine pokazalo je da podcast postaje globalni fenomen. Prema istraživanju 36% ispitanika sluša podcaste mjesečno, dok njih 15% sluša “news podcast”. Je li ovo prilika da se “tihim medijima” uz pomoć ovog formata da glas?

U domovima, automobilima, na poslu… Podcast slušamo svugdje

Tekst o posvecenim slusaocima

Suprotno uvriježenom mišljenju, podcast se ne sluša isključivo u automobilu, na putu od kuće do posla. Ispitivanja Nielsen Company su utvrdila da većina slušatelja podcast sluša u svojim domovima, a potom u automobilima i na poslu. Treba naglasiti da svake godine postoji trend rasta slušanja podcasta na pametnim uređajima, pametnim zvučnicima, tabletima i telefonima.

Slušanje audio sadržaja nije želja i privilegija mlađih generacija. Slušaju sve generacije. Među posvećenim slušateljima/kama, oni koji slušaju podcast 5+ sati tjedno, su najčešće muškarci od 25 do 49 godina. Bez obzira na statistiku koja kaže da su slušatelji/ke podcasta na svim kontinentima uglavnom mlađa publika 18 – 35 godina, slušanje ovako upakovanog sadržaja ima svoju publiku i među starijom populacijom.

Kako slušamo sadržaje?

Da bismo razumjeli potencijal audio sadržaja za sve medije, moramo analizirati navike ljudi koji slušaju sadržaje. Na prvom mjestu moramo shvatiti da se ne sluša samo audio, sluša se i video sadržaj. Zvuči malo čudno, ali video sadržaji se zaista slušaju. Postoji ogroman broj onih koji slušaju TV sadržaje i video streaming.
Kako ovo sa sigurnošću možemo tvrditi? Istraživanje koje je provela kompanija Mozzila pokazala su da je drugi najpopularniji servis za slušanje sadržaja Youtube, ispred Appleovog iTunea i SoundClouda.
Ljudi imaju potrebu za sadržajem koji ih ne veže za ekran.

Čemu filozofija, slušati možemo i na radiju?!

Audio je savršen način konzumiranja sadržaja jer nam ostavlja prostor za multitasking. Dok trčimo, peremo suđe, večeramo, putujemo do posla, podcast nam daje mogućnost da poslušamo sjajan sadržaj koji mi želimo slušati.
To “koji mi želimo” je razlika u odnosu na klasični radio i sadržaj koji se emitira u ovom mediju. Na radiju slušate ono što je urednik izabrao za vas i cijelu državu ili regiju (ovisno o tome gdje se emitira sadržaj). Podcast birate vi sami. Ponedjeljkom možda slušate o putovanjima, utorkom potpuno neplanirano možete slušati o inovacijama u svijetu biznisa. Važno je da vas epizoda čeka u aplikaciji bilo kada i bilo gdje.
Popularnost podcasta pripisuje se i njegovoj autentičnosti. “Kad slušate podcast, osjećate se kao da sjedite za stolom s tim ljudima koje slušate.”, rekao je Brett Brewer osnivač MySpace-a koji je pokrenuo vlastiti podcast. Ovaj osjećaj bliskosti je razlika u odnosu radio sadržaje. Podcast se od samog planiranja do kreiranja sadržaja obraća samo jednoj osobi. Zato i jeste drukčiji.
Sličnost između radija i podcasta je samo u tehnologiji koja pomaže kreirati sadržaj. Sve drugo čini razliku.

Kako mediji mogu profitirati od podcasta

Različiti formati sadržaja postali su (skupa) obveza za sve medije. Publika koristi različite platforme za konzumiranje sadržaja i očekuje da mediji osiguraju sadržaj baš njima i baš na toj platformi. Ova praksa zahtijeva konstantno usavršavanje novinarki i novinara, ali i osiguravanje budžeta koji će osigurati kvalitetno usvajanje i primjenjivanje trendova u svakodnevnom radu.
Kako onda profitirati od trendova:

  • audio sadržaj jedan je od osnovnih elemenata pristupačnog sadržaja (accessible content). Osobe s oštećenim vidom sadržaju pristupaju isključivo uz pomoć audio zapisa ili sofwarea koji to omogućuju audio. Ponuditi sadržaje koji će vašim informacijama dati glas donio bi potpuno novo iskustvo i širu publiku koja pristupa sadržaju.
  • podcast medijima može donijeti i novi izvor zarade. Odnos s publikom koja sluša podcast je specifičan jer se gradi na autentičnosti i uvažavanju, pa publika cijeni i sponzore koji podržavaju ovakav tip sadržaja. Prilikom slušanja nema prekida i uznemiravanja zbog sponzoriranih sadržaja. Sve poruke koje možete čuti dolaze od voditelja podcasta.

Steve Pratt osnivač kompanije Pacific Content koja je pomogla u kreiranju podcasta za mnoge kompanije, među kojima su Dell, Shopify i druge, tvrdi “Potrošač nikada nije dobio više mogučnosti za odabir onoga što želi i on će birati samo stvari koje stvarno voli. Brendovi to razumiju.”

Upravo tu leži snaga ovog formata koji medijskim kućama može donijeti poslovni uspjeh i opravdanost ulaganja u ovakav format.

Kako pisati za web

Čitanje s ekrana nije isto što i čitanje s papira. Ni sa pisanjem nije drukčije.

Pisati za web uveliko se razlikuje od onog za printane medije.

Zato tekst treba učiniti što privlačnijim i lakšim za čitanje. Za ovo je potrebno nekoliko tehnika koje kroz praksu postanu sastavni dio pisanja. Za početak je važno znati da naslov teksta služi za to da privuče čitatelje da pročitaju prvu rečenicu.

Prva rečenica služi za to privuče pažnju na drugu rečenicu. Jasno vam je šta se traži.

Zašto je pisanje za web drukčije?

Zato što ljudi čitaju s ekrana drukčije.

Istraživanja o vizualizaciji i praćenju oka tijekom čitanja web sadržaja, koja je provela Norman Nielsen Group, pokazala su da ljudi čitaju sadržaj na nekoliko načina.

Jedan od načina koji se često spominje, koji je i danas aktualan je F šablon.
 
 

Foto: NN Group
Foto: NN Group

Crvena boja na slici pokazuje mjesta na kojima se oko najduže zadržalo. Žuta boja pokazuje mjesta na kojima je pažnja bila kraća. Istraživanje je pokazalo da ljudi ne čitaju sav sadržaj na web stranici. Čitaju ono što je njima interesantno (označeno crvenom). Ono što smatraju manje zanimljivim samo skeniraju.

Kako sadržaj prilagoditi za skeniranje?

Dugi tekstovi sa širokim i velikim paragrafima i sitnim fontom unaprijed su osuđeni na propast. Propast za tekst znači mala ili nikakva posjećenost i čitanost ili ogromna stopa napuštanja (bounce rate).

U oba ova slučaja tekst može biti dobro napisan i ponuditi čitatelju/ici sjajne informacije. Problem je u tome što čitatelj/ica neće pročitati te informacije jer će nakon klika i pročitane prve rečenice napustiti web stranicu. Da biste ovo izbjegli, potrebno je urediti tekstove koji izgledaju kao velika hrpa sadržaja. Ovo ne znači povećanje troškova ni ulaganje dodatnog vremena. Znači promjenu pristupa prilikom pisanja.
 
 

Slika br. 1 – prt scr rebeccablood.net
Slika br. 1 – prt scr rebeccablood.net

Sadržaj koji je lako skenirati podijeljen je u paragrafe. Ovaj se koncept naziva i “chunking”, a potječe iz kognitivne psihologije. Tekstualni i multimedijski sadržaj se “razbija” na manje dijelove kako bi ga korisnici lakše obradili, razumjeli i zapamtili.

Neke od najčešće korištenih metoda za uređivanje tekstualnog sadržaja su:

  • Kratki odlomci, s dosta bijelog prostora za razdvajanje paragrafa
  • Redovi teksta široki oko 50–75 znakova
  • Jasna vizualna hijerarhija

Najpreciznije objašnjenje koliko su važne ove metode prilikom uređivanja sadržaja dobit ćemo ako usporedimo sliku br. 1 i sliku br. 2. Procijenite koji sadržaj je vama lakše čitati.
 
 

Slika br. 2 prt scr krik.rs
Slika br. 2 prt scr krik.rs

Na slici br. 1 prikazan je tekst o povijesti blogovanja koji sadrži korisne informacije, dodatne izvore na linkovima, ali je težak za čitanje jer izgleda jednolično. Tekst bez dinamike u dužini paragrafa i dužini rečenica, s malim proredom i sitnim fontom zahtijeva jako veliku koncentraciju, koju čitatelji nemaju uvijek.

Za razliku od slike br. 1, na slici br. 2 je primjer sa portala Krik.rs. Radi se o priči koju ovaj portal prati kroz vrijeme, koja sadrži dosta elemenata sporog novinarstva. Tekst je podijeljen u manje paragrafe, s lijevim poravnanjem što je izuzetno važno za čitanje s ekrana. Pojedini paragrafi sadržavaju fotografiju, što olakšava čitanje, ali i dodatno vodi čitatelja/icu da skrola i pročita sadržaj do kraja.

Kako pisanjem privući pažnju čitatelja?

Privlačiti pažnju čitatelja sa svakom novom objavljenom informacijom podrazumijeva proces koji novinar/ka mogu brzo i lako primjenjivati u svakodnevnom radu.

Prema riječima Dona Frya, nekadašnjeg suradnika na Poynter Institutu, 2500 godina retoričkih studija i istraživanja predlažu sljedeće:

  • Početak, sredina i kraj
  • Početak teksta formom i sadržajem povezati sa sredinom teksta
  • U sredini se nalaze podaci, podijeljeni u odjeljke prema temama, logičkim redoslijedom
  • Završetak donosi zaključak
  • Što prije čitatelji/ice saznaju o čemu se radi i zašto trebaju pročitati tekst, prije će shvatiti sadržaj.
w

Preporuka je da u sredini teksta nema više od 7 paragrafa sa informacijama. Idealno bi bilo imati tri.

Pored ovih preporuka dobra praksa pisanja za web podrazumijeva:

  • Prvi paragraf treba biti sažetak najvažnijeg što se u tekstu može pročitati
  • Tekst treba podijeliti na naslove i podnaslove
  • Naslovi i podnaslovi trebaju pružiti dovoljno informacija čak i ako ne pročitate tekst
  • Kada god je moguće, dobro je koristiti liste (bullets)
  • Jedan paragraf ne treba biti duži od četiri linije teksta.

Prosječan čitatelj/ica potroši 15 sekundi na određeni sadržaj. To što je zabilježen klik na naslov, ne znači da je sadržaj pročitan. Hoće li informacija iz teksta zaista doći do čitatelja ne ovisi samo o kvaliteti teksta, ovisi i o izgledu teksta koje nazivamo još i korisničko iskustvo.

A gdje je ovdje novinarstvo?

Ako nemate uvid u analitiku medija, a pročitali ste ovaj tekst, sigurno ste pomislili da se ovdje radi o podilaženju publici, a ne o ozbiljnom novinarstvu. Ako ste se pitali gdje je ovdje novinarstvo i dalje je važno:

  • nekoliko puta provjeravati činjenice,
  • pisati jasno, precizno i bez suvišnih riječi
  • informacije trebaju imati kontekst
  • Novinarska etika je važnija nego ikada prije

Različiti uređaji, ekrani, različita mjesta na kojima informacije čitamo utječu na način kako informacije procesuiramo.

Bolje će proći oni mediji koji čitateljima pomažu u lakšem konzumiranju i procesuiranju informacija

Vocalmatic – aplikacija koja omogućava transkripciju vaših audio snimaka

Jedan od osnovnih zadataka svakog novinara/ke je još uvijek vezan za uzimanje izjava sagovornika na određenu temu. Dok je dobro imati vještinu stenografije za brzo bilježenje onoga što nam sagovornici govore bilo da se radi o pres konferenciji, intervjuu ili izjavi za priču na kojoj radimo od pojave diktafona ta vještina je postala sve manje potrebna. Ipak i dalje smo zapinjali sa prekucavanjem sadržaja. Dok je proliferacija novih medija bacila značaj na audiovizuelni sadržaj i dalje se oslanjamo i na pisani tekst u novinarstvu te je ponekad potrebno da snimljeni audio ili video materijal transkribujemo. Čak i ako radimo video zbog pristupačnosti sadržaja je važno da možemo napraviti titlove kako bismo omogućili osobama sa oštećenjem sluha da prate razgovor. U prethodnom predstavljanju Voice Record Pro pa čak i Headlinera smo pokušali baciti značaj na ovu funkcionalnost, ali nažalost većina ovih programa je bolje prilagođena za transkripciju na engleski, francuski i druge veće jezike, a vrlo rijetko za albanski, bosanski, crnogorski, hrvatski, makedonski, srpski. U pomoć novinarima/kama koji pišu, snimaju i izvještavaju na ovim jezicima dolazi Vocalmatic – web aplikacija koja uspješno transkribuje barem na neke od gore navedenih jezika. Nažalost aplikacija još uvijek nema zvaničnu podršku za albanski i makedonski, ali se nadamo da će je uskoro pružiti. Regionalni jezici koji su ponuđeni su hrvatski, srpski i slovenski. Prva dva jezika su dovoljna da pokriju većinu potreba novinara/ki u zemljama regije te smo stoga odlučili da vam predstavimo mogućnosti ove web bazirane aplikacije.

Šta nudi Vocalmatic

Ovo je jednostavan online alat koji omogućava podcasterima/kama i novinarima/kama da transkribuju svoje audio i video fajlove. Vocalmatic omogućava korisnicima da pretvore video ili audio snimak u tekst u nekoliko jednostavnih koraka.

via GIPHY

Potrebno je prije svega da imate sačuvan fajl u MP3, WAV, MP4, WEBM ili MOV koji možete podići na ovu platformu, a nakon što odaberete jezik na kojem se govori u fajlu možete odabrati da li želite da transkripcija bude u običnom tekstualnom fajlu ili da bude formatirana za titlove u SRT formatu. Nakon toga jedino trebate kliknuti submit i čekati da dođe email poruka u vaš pretinac kako biste mogli pogledati koliko je uspješan fajl.

via GIPHY

Rezultati testiranja

U našim testovima ono što smo primjetili je da Vocalmatic radi bolju transkripciju kada nema okolne buke, ali čak i sa okolnom bukom većina teksta je dobro transkribovana te uz neke manje izmjene fajl vrlo brzo može biti spreman kao titl ili da kopirate željeni dio u vaš novi tekst dok urednik/ica nisu počeli da pitaju zašto kasnite.

Language selection

Vocalmatic nije u potpunosti besplatan, ali za početak vam se nudi 30 besplatnih minuta kako biste mogli vidjeti da li vam ova aplikacija nudi ono što ste tražili već dugo. Opcije dodatne transkripcije se nude kroz kupovinu dodatnih sati 15 američkih dolara po satu ili neograničen broj sati mjesečno za 65 američkih dolara. Za slobodnjake opcija po satu vjerovatno više odgovara dok bi većoj redakciji odgovarala ova mjesečna opcija. Jedan mali nedostatak ove web aplikacije ili SaaS je što nema automatsku identifikaciju sagovornika, ali to je već minoran detalj.

Rezutlati testiranja

Isprobajte i vi Vocalmatic i javite nam vaša iskustva. Da li ste vi možda pronašli bolji alat? Do tada ćemo testirati i druge alate koji vam omogućavaju automatsku transkripciju audio i video fajlova u tekst. Autor Feđa Kulenović

Tella – kako zajednički raditi na videu unutar web preglednika

U današnje vrijeme sve više ljudi ostvaruje saradnju iako se ne nalaze na istim mjestima u isto vrijeme. Urednik/ca može biti na jednom kraju svijeta, a novinar/ka na drugom. I dok postoji čitav niz proizvoda koji nam omogućava saradnju na pisanim bilješkama, dijeljenju fajlova i td. vrlo je malo jednostavnih uređivača videa na kojima više ljudi može raditi skupa istovremeno bez potrebe za instalacijom softvera ili slanjem fajlova. Tella je jedan od programa (trenutno u beta verziji) koji omogućava autorima/icama da skupa istovremeno pripremaju video objave za mrežu dok u doba pandemije najčešće rade iz svojih stanova. S druge strane novinar/ka se može nalaziti na terenu, a urednik/ca, montažer/ka ili neki drugi saradnik/ca mogu biti u drugom gradu i davati svoje sugestije tokom proces postprodukcije umjesto da gledaju gotov materijal i šalju ga na doradu.

Šta je Tella

Tella je kolaborativni video editor koji vam omogućava da radite na zajedničkim video radovima direktno u web pregledniku. Prema tvrdnjama kreatora mnogi koriste Tella za različite stvari od kreiranja uputstava za neki proizvod, video dobrodošlice novim zaposlenicima/ama ali i za kreiranje videa za svoje blogove. Ono što je najvažnije ima izutetno jednostavan i intiutivan korisnički interfejs prilagođen svim vrstama korisnika/ca što olakšava brzo shvatanje okruženja i mogućnosti ove web aplikacije. Ukoliko to nije dovoljno postoji jako dobra baza znanja koja je urađena u Notionu o kojem smo pisali ranije. U toj bazi možete naći video uputstva koja su također rađena u Tella okruženju te i na taj način možete dobiti inspiraciju. Ono što je najvažnije je da možete prilagoditi izgled okruženja potpuno brendingu svog medija, ali iskoristiti i resurse poput GIF animacija kako biste obogatili svoj video.

ew

Kratki pregled Tella okruženja

Tella vam omogućava da kreirate računa na dva načina. Prvi je da unesete bilo koji svoj e-mail i unesete neku sigurnu lozinku koju vam nudi vaš upravljač lozinkama. Drugi je da omogućite pristup putem vašeg postojećeg Google naloga. Nakon što ste se prijavili ući ćete u osnovno radno okruženje gdje će vam se baš kao u sličnim programima poput Canva ponuditi predlošci sa kojima možete početi raditi. Ukoliko želite možete odabrati i da počnete raditi na novom praznom videu sa tri opcije: prazno platno, kamera ili kombinaciju ekrana i kamere (Screen+Camera). Bilo koji korak da odaberete odvešće vas u jednostavno okruženje gdje možete početi sa radom.

dsa

U gornjem dijelu ekrana imate nekoliko osnovnih opcija:

  • Za dodavanje videa (kamera, ekran ili postavite video sa svog računara)
  • Dodavanje slika (sa računara, GIF animacija iz GIPHY, ili ubacivanje putem linka)
  • Dodavanje jednostavnih geometrijskih oblika (kvadrat i krug)
  • Dodavanje teksta (sa standardnim setom web fontova, nekoliko veličina, prilagođavanjem boja)
  • Dodavanje interaktivnog dugmeta u tri različite verzije koje možete dodatno oblikovati te dodati dugme koje gledaoca videa može odvesti na recimo link sa detaljnijim informacijama o vijestima koju predstavljate)

via GIPHY

U sredini ekrana se nalazi radna ploča, a odmah ispod nje jednostavni timeline koji vam omogućava da pomjeranjem elemenata u sceni odredite podređenost ili nadređenost elementa. Tu također možete dodati i novu scenu.

Kako Tella omogućava saradnju

Ono što je najvažniji element Tella web aplikacije je upravo naglasak na zajedničkoj saradnji koja se može desiti unutar web okruženja. Dugme za dijeljenje radnog okruženja sa korisnikom/com koja također mora imati Tella račun se dešava jednostavnim klikom na dugme Share koje se nalazi u gornjem desnom uglu i naglašeno je ljubičastom bojom. Iz tog prozora možete podijeliti završen video samo sa određenim ljudima, preuzeti kod za umetanje ili pozvati nekoga da vam se pridruži u kreiranju vašeg videa. Na taj način možete uraditi odličan video za društvene medije sa kombinacijom različitih resursa koji će privući publiku na vaš glavni sadržaj.

Dok je važno naglasiti da Tella ne mijenja profesionalne programe za uređivanje videa ipak olakšava novinarima/kama i manjim redakcijama da urade prilično kvalitetan i profesionalan video koji mogu podijeliti sa svojom publikom i tako obezbijediti povećan saobraćaj ka odličnom sadržaju koji vrijedi pročitati. Pored ovoga Tella se može koristiti za prenos znanja unutar redakcije. Ljudski resursi medija mogu napraviti kratki video za nove zaposlenike koji će im omogućiti da što prije počnu sa radom i kreiranjem sadržaja bez prevelikog zadržavanja u administraciji. Dok Canva postaje sve jača i omogućava kreiranje jednostavnih video animacija Tella podiže jednostavno kreiranje videa na novi nivo bez zastrašujućeg okruženja koje vas može zaustaviti u namjeri da počnete kreirati video koji će pratiti vaš odličan tekst o nekoj političkoj, poslovnoj ili sportskoj temi.

Rast štetnih kampanja na društvenim mrežama kao digitalni sigurnosni rizik je prijetnja za reputaciju medija

Društvene mreže kao platforme za širanje informacija su postale neizostavan prostor na kojem danas svi djeluju. Bilo da govorimo o kompanijama, državnim institucijama, političkim partijama ili medijima. Svaka od navedenih koristi ovaj prostor kako bi proširila određene informacije, te došla do što većeg broja korisnika/ca.

Drušveni mediji se koriste za kreiranje novih mišljenja koji nerijetko mogu biti prepuni lažnih informacija, te mogu predstavljati i prijetnju digitalnoj sigurnosti.

Renée DiResta, rukovoditeljica za istraživanje na Stanford Internet Observatoryu kaže da se bilježi stalni rast i sazrijavanje štetnih kampanja na društvenim medijima koje kreiraju državni akteri. Društveni mediji se koriste da bi poljuljali mišljenja, sijali podjelu i naštetili reputaciji, navodi ona. U svom nedavnom izlaganju na Black Hat konferenciji je rekla da akteri ovih prijetnji sve bolje podešavaju napade, te je upravo Black Hat zajednici poručila da se ovakve vrste napada mogu tretirati kao napadi na reputaciju na kompanije, te isto tako i protiv nacionalnih izbora. Ona je naglasila da su ovakva nastojanja državnih aktera prijetnja za cyber sigurnost te da ih eksperti/kinje u ovoj oblasti ne smiju ignorisati i da ih trebaju bolje razumijeti kako bi ih u budućnosti spriječili.

Šta je Black Hat?

Black Hat se odnosi na upotrebu agresivnih strategija, tehnika i taktika, koje se fokusiraju isključivo na pretraživače, a ne na posjetioce sajtova, i obično ne poštuju smjernice pretraživača. Kompjuterski hakeri ovaj termin koriste za nanošenje štete, kreiranje kompjuterskih virusa i ostale neetičke radnje u online sferi. Upravo u kontekstu pomenute priče širenja dezinformacija i kreiranja novih mišljenja, ovakve vrste napada doprinose sigurnosnim rizicima.

Neki primjeri Black Hat SEO tehnika uključuju:

  • dodavanje ključnih riječi koje su nevezane za sadržaj stranice
  • gomilanje ključnih riječi (stuffing),
  • nevidljivi tekst,
  • ulazne strane (doorway pages),
  • kompletna izmjena stranice nakon što je rangirana dobro od strane pretraživača

Primarno su se ovi napadi koristili za brzu finansijsku zaradu kroz prevare na internetu, a danas se sve više koriste za kreiranje mišljenja kroz plasiranje različitih novih (često lažnih) informacija.

Društveni mediji platforma za kreiranje lažnih vijesti

DiResta je u svom izlaganju upravo govorila o tome šta znače današnje, moderne, kampanje utjecaja na društvenim mrežama, te kako one mogu zavarati novinare/ke uutjecajnim medijima.

„Prvi korak je stvaranje hiljade lažnih računa na društvenim mrežama. Zatim slijedi razvoj sadržaja koji se širi kroz te račune. Dalje, sumnjive vijesti stvaraju vjerovatne – a opet lažne – članke koji pojačavaju osnovnu poruku. Ako je uspješna, novostvorena vijest biva prenesena u masovinim medijima. Na taj način mediji preuzimaju te vijesti i šire ih kroz svoje kanale.“  – navodi DiResta.

s


 
Ona navodi da zajednice koje se na društvenim mrežama bave sigurnim i provjerenim informacijama moraju da otkriju odakle potiču ove informacije, te da nađu način borbe protiv njihovog širenja.

DiResta navodi da ovakav virtualni propagandni krug ubrzan kroz društvene mreže doprinosi velikom spektru informacijskih operacija utjecaja (influence oprations), te se na taj način društvene mreže zloupotrebljavaju za širenje ideja i kreiranje lažnih informacija koje pomažu određenim skupinama za ostvarenje njihovih ciljeva.

Operacije utjecaja Rand Cooperation definiše kao „prikupljanje taktičkih informacija o protivniku kao i širenje propagande u potrazi za konkurentskom prednosti u odnosu na protivnika“.  

„Operacije utjecaja nadmašuju djelovanja definirana kibernetičkim ili hibridnim operacijama, ponajprije stoga što operacije utjecaja zahvaćaju cijelo društvo po širini i dubini, pa čak i nadnacionalne odnose i politike“, navodi Mladen Viher u osvrtu „Operacije utjecaja: nova ili već poznata paradigma”.

Bruce Schneier, predavač na Harward Kenedy školi i jedan od najpoznatijih svjetskih zagovornika slobodnog i sigurnog interneta, u tekstu „8 načina kako da izbjegnete Operacije utjecaja“, o prepoznavanju operacija utjecaja kaže: „U osnovi to znamo kada to vidimo, od botova koje kontrolira Ruska agencija za istraživanje interneta do saudijskih pokušaja plasiranja lažnih priča i manipuliranja političkom raspravom. Ove operacije Iran je vodio protiv Sjedinjenih Država, Rusija protiv Ukrajine, Kina protiv Tajvana, i vjerovatno mnogo više od toga.“

Ovakve strategije hakiranja i propuštanja informacija kroz društvene mreže pojačava kompromitirajuće informacije, a lažne vijesti kroz masovno prenošenje izgledaju kao da to nisu. Na taj način, masovni mediji kupe te informacije i plasiraju ih kao istinite. Neprovjeravanjem činjenica do kojih mediji dolaze putem društvenih mreža, postaju još jedan kanal kojim se šire ovakve informacije. Dok DiResta daje naglasak na značaj uključivanja eksperata/kinja za kompjutersku sigurnost u rješavanje ove sigurnosne prijetnje važno je razumijeti i ulogu novinara/ki i masovnih medija.
Zbog toga je važnost provjeravanja činjenica i izvora informacija za medije od krucijalnog značaja, kako bi prije svega održali status relevatnosti i istinitosti kao važnih principa novinarstva, ali i kako ne bi učestvovali u širenju i kreiranju novih mišljenja koja mogu biti opasna.

U nastojanju da pomognemo u provjeri činjenica, ranije smo objavili niz tekstova koji govore o tome kako prepoznati lažnu vijest, kako sebi olakšati posao, te kako učiti o lažnim vijestima iz primjera pandemije Covid-19.

20.08.2020. / 07:23AutorLejla Huremović

SPS Pale usvojio odborničku listu

Povjereništvo Socijalističke Partije Srpske Pale je večeras, na sjednici u sali skupštine opštine Pale, formiralo izborni štab, te usvojilo odborničku listu kandidata za SO Pale, čiji je nosilac, Miloš Vukašinović, šef povjereništva SPS Pale i šef izbornog štaba.

Za kratko vrijeme SPS je na Palama učlanio veliki broj novih članova, te je na osnovu toga izabrao kandidate za odbornike u SO Pale.

Na sjednici je ocijenjeno da je sastav liste uzeo u obzir sve neophodne elemente, te kategorije i strukturu stanovništva, što ovu listu čini skupom kvalitetnih i ostvarenih pojedinaca u privrednom i društvenom životu, ali i uspješnih mladih ljudi.

Zaključeno je da SPS Pale na predstojeće opštinske izbore ide uvjeren u dobar rezultat, a ova lista i program partije su garancija toga.