Netfliks uskoro prikazuje dokumentarac: Kako nas truju hranom

Netfliks je u šest epizoda dokumentarne serije “Rotten” (Trulo) odlučio da nam pokaže šta jedemo.

“Prehrambena industrija je na punom udaru. Kriza je globalna. Naša tela odbijaju hranu koju jedemo, ali čak ni stručnjaci ne znaju šta se dešava”, čuje se u uvodu dokumentarnog filma.

Serija “Rotten” tretira hranu kao savršen zločin, pri čemu ulazi duboko u podzemlje proizvodnje hrane i otkriva korupciju, dimenzije problematike prehrambenog otpada i neposredne pretnje za naše svakodnevne navike u ishrani, saopštili su iz Netfliksa.

“U svetu u kojem su veliki lanci snabdevanja sve više isprepleteni i konsolidovani, ova serija počinje na vašem tanjiru i ide putevima novca do šokantnih posledica – svesno ili nesvesno izazvane regulative, inovacija i čiste pohlepe”, najavljuje se u seriji koja će sa prikazivanjem početi 5. januara.

Iza serije stoji tim “Zero Point Zero”, produkcijska kuća koja je autor kulinarskih TV hitova kao što su “The Mind of a Chef”, “Parts Unknown” Antonija Bordena i Bordenove nove dokumentarne serije “Wasted!”

“Rotten” je obradio temu korupcije u prehrambenoj industriji, a svaka epizoda posvećena je određenoj sirovini, odnosno industrijskoj grani. To uključuje “globalni biznis medom” i najozloglašeniju aferu s ovom namirnicom “Honeygate”, kada su dva najveća američka proizvođača ilegalno uvozila kineski med pun antibiotika i aditiva, i prodavala ga kao vrhunski ekološki američki med, zatim alergije na hranu, uvoz kineskog belog luka, industriju živine, mlekarsku industriju i ribarstvo.

“Lokalna proizvodnja i poljoprivreda nestaju, a profitne marže određuju kakva će hrana doći do vas”, navodi se u seriji “Rotten”.

Autori serije upozoravaju da smo mi, milioni neinformisanih potrošača, glavni podstrekači i saučesnici u ovim prljavim poslovima.

Zašto ćemo (ponovo) ostati bez evropskih fondova za poljoprivredu

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske uporno odbija da podrži usvajanje Strateškog plana ruralnog razvoja BiH, bez kog neće biti aktivirana sredstva IPARD fondova za BiH. Najnoviji razlog protivljenja ovom dokumentu nadmašio je sve dosadašnje. Radi se, doslovno, o dvije riječi u nazivu dokumenta. Stvarni razlozi su vjerovatno drugačiji.

 

Usvajanje Strateškog plana ruralnog razvoja BiH do oktobra 2017. godine, te uspostavljanje operativne strukture za IPARD, uslovi su Evropske unije za korištenje pretpristupnih sredstava za poljoprivredu i ruralni razvoj EU (IPARD sredstva). Kako se to nije dogodilo, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH, Lars-Gunnar Wigemark, istakao je krajem decembra da se strateški dokumenti moraju usvojiti do kraja godine i da bez njih ova sredstva neće biti dostupna BiH.

Izrada Strateškog plana ruralnog razvoja BiH započela je još 2009. godine. Dokument Strateškog plana za period 2018-2022. godine je završen, ali Vlada RS nije dala saglasnost za njegovo usvajanje.

U februaru 2017. godine, portparol Ministarstva poljoprivrede RS rekao je da je problem u nedostatku funkcionalnog mehanizma koordinacije:

U jednoj od tačaka Vlade Republike Srpske iz 2015. godine navedeno je da je potrebno prije izrade strateškog plana ruralnog razvoja BiH postizanje političkog dogovora oko izrade funkcionalnog mehanizma koordinacije u BiH, koji će omogućiti koordinisan pristup integracijskim procesima Evropske unije. Predloženi principi su prihvaćeni tek prošle godine. Nakon toga su ponovo pokrenute aktivnosti u cilju izrade strateškog plana ruralnog razvoja BiH. Ministarstvo poljoprivrede je u oktobru 2016. godine poslalo imenovanje naših predstavnika u centralni tim i u radne grupe za izradu nacrta strateškog plana ruralnog razvoja, međutim, s obzirom na to da mehanizam koordinacije još uvijek nije funkcionalan, nisu formirane radne grupe i došlo je ponovo do zastoja u aktivnostima.

Aleksandar Macanović, 26.02.2017.

Danas, međutim, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS više ne nalazi problem u mehanizmu koordinacije, već u – nazivu dokumenta.

Prošle sedmice, nekoliko udruženja poljoprivrednika oglasilo se protestnom notom, ističući da je državnim institucijama ostalo još dvije sedmice da usvoje strateški plan, inače će bh. poljoprivreda ostati bez evropskih fondova. Poljoprivrednici su izrazili nezadovoljstvo činjenicom da se po ovom pitanju ništa ne radi, dok je istovremeno usvojen paket zakona kojima su povećane akcize na gorivo, što će direktno povećati trošak poljoprivredne proizvodnje.

Ministarstvo je momentalno reagovalo, više se baveći nadmudrivanjem sa poljoprivrednicima, nego suštinom vrlo realnog problema istaknutog u njihovom saopštenju. Ministarstvo je tako osjetilo potrebu da naglasi da se radi o “udruženjima iz FBiH, a ne iz cijele BiH”; da IPARD fondovi “ne idu direktno poljoprivrednicima” i da “Republika Srpska ima usvojenu strategiju ruralnog razvoja koja se ostvaruje, a udruženja poljoprivrednika treba da se zapitaju da li drugi entitet ima strategiju.”

Nakon ovih “britkih odgovora”, Ministarstvo poljoprivrede RS se konačno osvrnulo i na konkretno pitanje: zašto strategija nije usvojena i hoće li se to desiti u roku koji je postavljen, kako bi se aktivirala trenutno neraspoloživa sredstva.

Napominjemo da Vlada Republike Srpske i resorno Ministarstvo i dalje insistiraju da sam naziv ovog dokumenta reflektuje njegovu strukturu, te bi u tom smislu naziv trebao biti „Okvirni strateški plan ruralnog razvoja u BiH“. Sam dokument bi trebao da, u strukturalnom i sadržinskom smislu, bude koncipiran na modularnom principu, što podrazumijeva jasno prikazane strateške prioritete ruralnog razvoja za entitete i  Brčko Distrikt, te usaglašena okvirna strateška opredjeljenja za ruralni razvoj u BiH koja su korespodentna sa prioritetima politike ruralnog razvoja Evropske unije za period 2014-2020. Ukoliko se ovi kriterijumi primjene u potpunosti, usvajanje strateškog dokumenta neće biti sporno.

Saopštenje Ministarstva poljoprivrede RS, 19.12.2017.

 

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je u maju 2017. godine objavilo Godišnji izvještaj iz oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja za BiH za 2016. godinu, gdje se navodi da su aktivnosti na izradi Strateškog plana obnovljene u prvoj polovini 2016. godine, kada je entitetsko Ministarstvo poljoprivrede je dostavilo dopis u kom se govori da je Vlada RS saglasna sa izradom okvirnog Strateškog plana ruralnog razvoja BiH, i to isključivo za potrebe definiranja IPARD programa. U dopisu je takođe naznačeno da “predmetni dokument, u strukturalnom i sadržinskom smislu mora biti koncipiran na modularnom principu”.

Izvještaj dalje navodi da je Inicijativa početkom oktobra razmatrana na sastanku Centralnog tima Interresorne komisije za izradu Nacrta Strateškog plana ruralnog razvoja BiH i da su svi prisutni dali punu podršku aktivnostima na izradi nacrta Strateškog plana. Tada je usaglašen prijedlog za reviziju strukture Interresorne komisije (osnivanje Centralnog tima i Radne grupe za izradu Nacrta dokumenta od strane Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, te formiranje internih i tematskih radnih grupa na nivoima enititeta i BD).

U izvještaju se dalje navodi da je Vlada RS zatim povukla saglasnost za formiranje dogovorene strukture, a na temelju istih primjedbi o mehanizmu koordinacije, koje je entitetsko ministarstvo i javno iznijelo u februaru ove godine:

Međutim, nakon prvih razgovora, iz Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske je početkom novembra 2016. godine dostavljen dopis kojim se obavještava da su, prema zaključcima Vlade Republike Srpske i mišljenju Ministarstva za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Republike Srpske koji se odnose na sistem koordinacije i izradu Strateškog plana ruralnog razvoja BiH, ovlašteni da pristupe operativnom radu na izradi strateških dokumenata tek nakon uspostavljanja radnih tijela definiranih sistemom koordinacije u procesu evropskih integracija.

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Godišnji izvještaj iz oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja za BiH za 2016.

 

Nikakva primjedba oko naziva dokumenta nije, dakle, dostavljena državnim tijelima u procesu planiranja državne strategije ruralnog razvoja.

Podsjetimo, u junu prošle godine, kada je u Briselu održan sastanak prvog Pododbora za poljoprivredu i ribarstvo u okviru SSP-a između EU i BiH, poslata je jasna poruka da ,,vlasti u Bosni i Hercegovini trebaju hitno usvojiti cjelodržavnu strategiju sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja, obzirom da je ovaj dokument preduslov za uključivanje sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja i IPA II programski okvir.” Naglasak je stavljen na još jedan neophodan uslov:

Vlasti u BiH hitno trebaju nastaviti sa aktivnostima za postizanje formalnog političkog dogovora o IPARD strukturama i finalizirati, usvojiti i dostaviti EU tehnički dokument o uspostavljanju IPARD-a. Takođe, potrebno je dogovoriti i izraditi državni pravni okvir za provođenje popisa poljoprivrede. Zbog njegovog nepostojanja usporava se razvoj sektora, a IPA sredstva se preusmjeravaju na druge mjere.

Izvještaj o međunarodnoj pomoći za sektor poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja 2016 u Bosni i Hercegovini

Vijeće ministara BiH ne može usvojiti ovaj dokument bez saglasnosti, to jest pribavljenih mišljenja, relevantnih institucija oba entiteta. No, čak i kada bi se Vlada RS naglo predomislila i dostavila saglasnost na izrađeni nacrt, dokument bi u narednih pet dana morao biti usvojen i u Parlamentarnoj skupštini BiH, kako bi se ispunio uslov za apliciranje za sredstva iz IPARD fondova.

Do kraja godine nije zakazana nijedna sjednica Doma naroda, niti Predstavničkog doma PSBiH. Osim ako se u međuvremenu ne desi neko “čudo” na bar dva nivoa vlasti, BiH će, dakle, ponovo ostati bez pretpristupnih fondova EU za poljoprivredu.

Isto se desilo i 2013. godine, kada su sredstva bila znatno manja nego danas. Predsjednik RS, Milorad Dodik, tada je ovako komentarisao upozorenja da bi BiH mogla ostati bez IPARD sredstava:

Tih 5 miliona evra, koji su navodno odobreni BiH, ne bi vidio nijedan naš seljak. Oni su bili predviđeni za to da se na nivou BiH napravi nova instituacija koja bi trebala da se bavi poljoprivredom. BiH nema nadležnosti za to i mi nismo dozvolili da se ta nova institucija pravi. A pravi se tako da se osnuje sredstvima IPA programa, a onda da nakon tri godine pređe na budžet BiH i to znači manje para za RS za dvije- tri godine. Mi vodimo odgovornu politiku u detaljima i sitnicama i sasvim hoćemo da kontrolišemo taj proces.

Milorad Dodik, 02.10.2013.

Upravo se u ovom stavu vjerovatno nalazi pravi razlog odbijanja entitetskih institucija da završe proces izrade strategije.

Da rezimiramo: Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske je do februara 2017. godine imalo problem sa neuspostavljenim mehanizmom koordinacije. Iz tog razloga je odbilo da učestvuje u radu strukture sa kojom se prethodno složilo u okviru Interresorne komisije za izradu Nacrta Strateškog plana ruralnog razvoja BiH, a koja je podrazumijevala upravo “uvažavanje entitetskog nivoa vlasti” na kome Vlada RS insistira. Skoro godinu dana kasnije, mehanizam koordinacije više nije problem, ali odjednom postaje neprihvatljiv naziv dokumenta, koji nije problematizovan nijednom u toku prethodnih godinu i po dana.

Jasno je da se razlozi i primjedbe mijenjaju od prilike do prilike, te da je neslaganje sa nazivom dokumenta više nego besmislen povod za odbijanje desetina miliona sredstava pomoći za razvijanje poljoprivredne infrastrukture. Pravi razlog bi, vjerovatno, trebalo tražiti u drugom dijelu ovog procesa: uspostavljanju operativne IPARD strukture. Stavovi koje je Milorad Dodik iznio prije 4 godine, te aktuelno ponašanje resornog ministarstva, ukazuju na apsolutno protivljenje SNSD-ove vlade onome na čemu insistira Evropska unija, a to je uspostavljanje jedinstvene strukture za protok IPARD fondova, koja se neminovno mora koordinirati i administrirati na državnom nivou vlasti.

Kakvi god motivi stoje iza njega, ponašanje ministarstva poljoprivrede je u svakom slučaju nedosljedno i više nego neodgovorno, jer će po svoj prilici ponovo dovesti do toga da će se sredstva namijenjena bh. poljoprivredi biti preusmjerena na druge države.

(istinomjer.ba)

BANJA LUKA: Istinomjer o (ne)ispunjenim entitetskim obećanjima

“U najboljem slučaju, do kraja mandata, biće 20 % ispunjenih obećanja.”

https://ba.voanews.com/a/4182341.html

Treća godina mandata Vlade RS: Još deset mjeseci da se ispune predizborna obećanja

U protekloj godini, partije koje čine vladajuću koaliciju u Republici Srpskoj (SNSD, DNS i SP RS) nisu zabilježile nijedno novo ispunjeno predizborno obećanje. Ipak, uspjele su popraviti svoj rezultat u ispunjavanju obećanja iz svojih predizbornih programa.

Iako je broj ispunjenih obećanja ostao isti kao prošle godine u ovo doba (4 obećanja), stranke koje su formirale Vladu Republike Srpske su u trećoj godini mandata ostvarile veći progres u ispunjavanju predizbornih obećanja.

Tako je ukupan broj obećanja u čijoj je realizaciji postignut značajniji progres porastao sa 43 na 61, što znači da se procenat obećanja sa velikom vjerovatnoćom da će biti ispunjena do kraja mandata povećao sa 9% na 14%. Broj obećanja u kategoriji srednje vjerovatnoće, to jest obećanja na kojima je započet rad, porastao je sa 126 na 140 (sa 23% na 30%). Obećanja koja su dobila u potpunosti negativne ocjene – nezapočeta (222), prekršena (7), zaustavljena (5) i neutemeljena (21) obećanja, smatraju se obećanjima sa slabom šansom da će biti ispunjena do kraja mandata. Njih je i dalje više nego pozitivno ocijenjenih obećanja, ali se njihov ukupan broj u protekloj godini značajno smanjio, sa 290 na 255 (sa 63% na 56%)

Rezultati partija

Što se tiče rezultata svake pojedinačne partije i njihovog progresa u ispunjavanju sopstvenih predizbornih obećanja, procenat obećanja SNSD-a sa velikom vjerovatnoćom ispunjenosti u protekloj godini povećao se tek za 1% (sa 11 na 12%), dok se procenat obećanja sa slabom vjerovatnoćom smanjio sa 63% na 52%.

U drugoj godini mandata, za 13% obećanja SPRS ocijenjeno je da ima veliku šansu za ispunjenost do kraja mandata, dok je na kraju treće godine mandata njihov broj porastao na 26%, te je ova partija zabilježila najveći progres u ispunjavanju predizbornih obećanja. Broj obećanja ove partije sa malom vjerovatnoćom za ispunjenost do kraja mandata smanjio se sa 56% na 42%.

Obećanja koja je u predizbornoj kampanji dao DNS u protekloj godini su zabilježila skok sa 8% na 13% u kategoriji velike vjerovatnoće za ispunjenost do kraja mandata, dok su negativno ocijenjena obećanja pala sa 65% na 60%.

Rezultati po oblastima

U oblasti ekonomije, u kojoj je dato najviše obećanja (223), na kraju prošle godine bilo je 8% obećanja sa velikom vjerovatnoćom za ispunjenost do kraja mandata, to jest obećanja koja su dobila ocjenu “u progresu”. Taj procenat je u protekloj godini porastao na 11%, uglavnom zahvaljujući napretku u ispunjavanju obećanja u oblastima finansija, fiskalne politike i poslovne klime, u sklopu provođenja mjera iz Akcionog plana Reformske agende na nivou RS.

Podoblast poljoprivrede, u kojoj se nalazi skoro polovina svih obećanja iz ekonomije, nije zabilježila rast obećanja sa ocjenom “u progresu”, ali je broj započetih obećanja porastao sa 29 na 41. Radi se uglavnom o obećanjima u kojima su date projekcije u vezi sa kretanjem količine prinosa određenih poljoprivrednih proizvoda. Vlada RS je, u saradnji sa lokalnim i državnim nivoom vlasti, ove godine poduzela i konkretnije korake na revitalizaiji Centra za unapređenje privrede u Sokocu, što je pozitivno uticalo na ocjene nekoliko obećanja. Sa druge strane, obećanja koja su se odnosila na evropske fondove i zajedničku poljoprivrednu politiku, ocijenjena su kao prekršena s obzirom na odbijanje entitetskih vlasti da učestvuju u izradi Strateškog plana ruralnog razvoja BiH i uspostavljanje IPARD strukture, što su uslovi za aktivaciju istih. Nije zabilježen nikakav napredak po pitanju obećanog povećanja poticaja.

U podoblasti energetike, ulazak proizvodnje TE Stanari u opšti energetski bilans pozitivno je uticao na ispunjenost nekih obećanja, ali je istovremeno umanjio ocjenu obećanja SPRS i DNS o  korištenju obnovljivih izvora energije. U aktuelnom mandatu, ono se smanjilo sa 45% na 30%, dok je učešće termoelektrana poraslo sa 55% na 66,5%, što je u suprotnosti sa datim obećanjima. U oblasti infrastrukture nisu zabilježene značajne promjene u odnosu na prethodnu godinu.

Druga najveća oblast, socijalna politika, sadrži 92 obećanja i u njoj se nalaze sva 4 obećanja koja su još prošle godine ocijenjena kao ispunjena. Procenat obećanja iz socijalne politike sa velikom vjerovatnoćom ispunjenosti u protekloj godini je porastao sa 10% na 18%, dok je procenat započetih obećanja neznatno opao, sa 26% na 25%. Na pozitivne ocjene uticao je nastavak rasta broja zaposlenih, te izvjesno povećanje prosječne penzije, što je promijenilo ocjene više obećanja DNS-a i SPRS-a. Neke mjere koje su ocijenjene pozitivnim ocjenama, kao što je povećanje naknade za nezaposlene porodilje na 405 KM, naišle su na negodovanje kod dijela građana i građanki koji ovu odluku smatraju diskriminatornom, obzirom da se odnosi samo na porodilje koje su rodile poslije 1. decembra ove godine. Sa druge strane, 51 obećanje i dalje je nezapočeto, uključujući obećanja koja se odnose na konstantno usklađivanje penzija sa troškovima života, te obećanja o povećanju prosječne plate u Republici Srpskoj.

Kada je u pitanju oblast zdravstva, u kojoj je dato svega 14 obećanja, jedina promjena u odnosu na prošlu godinu je jedno novo započeto obećanje koje je dao DNS, vezano za povećanje nataliteta. Ovo obećanje dobilo je pozitivnu ocjenu nakon usvajanja zakona koji omogućuju isplatu povećanih porodiljskih naknada novim majkama. Uovoj oblasti ostalo je 10 obećanja na kojima nije započet rad. Nikakvih značajnijih pomaka nije bilo ni u ispunjavanju obećanja iz oblasti pravne države, gdje je zabilježen skoro identičan rezultat kao i nakon druge godine mandata – od ukupno 36 obećanja, 23 je i dalje nezapočeto, jedno je zaustavljeno, značajniji progres zabilježen je kod 4 obećanja, a dva su ocijenjena kao započeta.

U oblasti obrazovanja, kulture, nauke i mladih ostvaren je značajniji napredak u realizaciji predizbornih obećanja nego prethodne godine. Od ukupno 29 obećanja, 11 je ocijenjeno kao započeto, a čak 7 ocjenom “u progresu”. Na poboljšanje rezultata u proteklih godinu dana uticalo je usvajanje nekoliko strategija u ovoj oblasti, koje se odnose na razvoj obrazovanja, kulture, te naučni i tehnološki razvoj. Također, nakon što je u 2016. godini zaustavljena zbog nedostatka budžetskih sredstava, ove godine ponovo je započeta isplata subvencija kamatne stope na stambene kredite za mlade i mlade bračne parove, iako i dalje bilježi kašnjenja u isplatama subvencija.

U oblasti državnog uređenja, od ukupno 58 obećanja još nije započet rad na 31, a dva (jedno je dao SNSD, jedno DNS) su ocijenjena kao prekršena. Oba se odnose na transparentnost javnih finansija, a ovu ocjenu su dobila nakon reakcija izvršne vlasti na revizorsk izvještaj o stanju budžeta RS u 2016. godini, te pritisaka na ovu instituciju koji su rezultirali ostavkom Duška Šnjegote. U protekloj godini 12 obećanja je ocijenjeno kao započeto, dok je 11 dobilo ocjenu “u progresu”. Pozitivno ocijenjena obećanja odnose se na inoviranje zakonodavstva i proširenje nadležnosti jedinica lokalne samouprave, a napredak je zabilježen i u oblasti planiranja zaštite od poplava, usvajanjem Plana aktivnosti na sprovođenju mjera zaštite i spasavanja od većih snježnih padavina i snijega od interesa za Republiku Srpsku za period  2017. – 2020.

U oblasti spoljne politike, koja se mahom vezuje za nadležnosti na državnom nivou, dato je svega 7 obećanja, od kojih je započet rad na 3, a po dva su ocijenjena kao nezapočeta i kao obećanja sa značajnijim progresom. Pozitivne ocjene su zabilježene u određenim obećanjima vezanim za EU integracije, ali je pitanje hoće li takve ostati do kraja mandata, budući da još uvijek nisu dostavljeni odgovori na Upitnik Evropske komisije, što će vjerovatno dovesti do kašnjenja i u svim drugim procesima vezanim za pridruživanje Evropskoj uniji.

S obzirom da je do Opštih izbora ostalo još deset mjeseci, ukoliko bi se progres na ispunjavanju obećanja nastavio istim tempom kao u prethodne tri godine, moglo bi se očekivati da partije u Republici Srpskoj u najboljem slučaju ispune oko 20% datih obećanja, te da 52% ukupnog broja obećanja ostane neispunjeno. Kategorija obećanja koja se nalaze “u sredini” će, pak, imati najviše uticaja na konačni rezultat. S obzirom da je najveći “skok” zabilježen upravo u ovoj kategoriji, ostaje pitanje da li će u narednih deset mjeseci Vlada RS uspjeti značajnije da unaprijedi ispunjenost obećanja koja su za sada ocijenjena tek kao započeta.

(istinomjer.ba

Stipendije nisu transparentne

Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske je provela reviziju učinka stipendiranja studenata u Republici Srpskoj.  Revizija je ispitala da li je postojeći način stipendiranja studenata u Republici Srpskoj transparentan ili ne.  Stručnjaci smatraju da te stipednije ne ostvaruju svoj efekat, jer kriterijum za dobijanje stipendija nije isti za sve studente.

Broj studenata koji su upisani u prvi ciklus studija u protekloj godini, manji je za 15% – pokazuju nalazi Glavne službe za reviziju Republike Srpske. Nalazi takođe pokazuju da nadležna ministarstva i jedinice lokalnih samouprava nisu u potpunosti razradili ciljeve i modele stipendiranja studenata, kao ni politike stipendiranja.  Stručnjaci smatraju da izvještaj službe za reviziju pokazuje da se u RS vrši netransparentno stipendiranje. Tvrde i da se ne postižu ciljevi koji su zacrtani stipendiranjem, jer se čak 60% novca za stipendije izdvaja za one studente sa najboljim uspjehom.

“U tih 60% su uglavnom zanimanja koja su višak na tržištu, odnosno nisu deficitarna. Da se prije svega 10% izdvaja za deficitarna zanimanja, a da se preostalih 30% daje socijalnim kategorijama”, poručio je zamjenik direktora Agencije za razvoj visokog obrazovanja (HEA), Slobodan Stanić.

Kada se već radi o socijalnim kategorijama, Stanić kaže da je revizija učinka pokazala da nisu jasno definisani socijalni kriterijumi na osnovu kojih se dodjeljuju te stipendije. On ističe da su procedure za dodjelu stipendija jako komplikovane, tako da objavljivanje rang listi stipendista dugo traje i isplata stipendija nije pravovremena.

“Najgore u ovoj situaciji jeste da prolazi minimalno tri i po do deset i po mjeseci od početka akademske godine da se primi prva stipendija. Čak je revizija našla u više slučajeva da dođe mjesec jun kad završava akademska godina i treba da se već obavljaju pripreme za upis sledeće, a da u tom periodu studenti nisu primili nijednu stipendiju. Ima dosta studenata da diplomiraju, a još mjesecima trebaju da primaju stipednije. Prema tome, te stipendije ne ostvaruju svoj efekat”, rekao je Stanić.

Predstavnici studenata kažu da problem netransparentnosti postoji, ali da je on vezan isključivo za jedinice lokalne samouprave.

“Taj dio koji se odnosi na netransparentnost, odnosi si se na stipendije lokalnih zajednica, i da su fond „Milan Jelić“ i stipendije ministarstva prosvjete i kulture ono čime se mi bavimo. Kao Unija studenata RS mi ne možemo da idemo u svaku lokalnu zajednicu da gledamo ko na koji način stipendira. Znamo da postoji u nekoliko lokalnih zajednica problem sa transparentnošću dodjeljivanja stipendija i mislim da se to treba rješavati na nivou tih lokalnih zajednica.”- rekao je predsjednik Unije studenata republike Srpske, Ratko Savić.

Na osnovu predstavljenih nalaza ove revizije, generalni zaključak je da stipendiranje studenata u RS nije u potpunosti transparentno u pogledu dostupnih informacija za ostvarivanje prava na stipendiju.
Ukupni i generalni podaci Glavne službe za reviziju o svim stipendijama u Republici Srpskoj uglavnom nisu dostupni javnosti.

BN televizija

Sarajevski ski centri: Ko gubi trku

Sezona skijanja na bh. planinama uveliko traje. Skijaša i posjetilaca je sve više, no vremenske prilike pred domaće ski centre stavljaju veliki zadatak: skijašima pružiti uslove za skijanje i kad su temperature u plusu. Od danas, u pogonu je i prva gondola na skijalištima u našoj zemlji.

Prva gondola na bh. skijalištima puštena je u pogon. Kapaciteta 2.200 skijaša na sat, može parirati i najboljim svjetskim skijalištima. Ovo je uspjeh privatnog ski centra. Cijena – 20 miliona maraka, samo za prvu fazu. Uz gondolu, topove za vještačko osnježavanje, ovo skijalište trenutno je najopremljenije u našoj zemlji.

“Imamo 10 topova za vještačko osnježavanje ,ali to nisu samo topovi, to je čitav sistem. Jezera, cjevovod, to nije jeftin sistem i to je kvalitetno urađeno. Mi smo od Tehno Alpina dobili najveća priznanja za projekat vještačkog osnježavanja. I mi imamo snijega kada ga drugi nemaju”, ističe Veljko Golijanin, direktor ski-centra “Ravna planina”.

Bjelašnica koja ima sve predispozicije za uspješnu zimsku sezonu, i pored topova za osnježavanje, opet zavisi od prirodnih uslova, kažu u ZOI-u. Jak vjetar zatvara šestosjed, a temperature iznad nule nerijetko uništavaju staze.

“Iskreno se nadamo da će noćas temperature biti ispod nule kako bismo mogli da napravimo određene količine novog snijega, jer je staza već prilično oštećena. Juče i danas je bilo veoma toplo i sunčano”,kaže Amra Kaljić, direktorica marketinga u ZOI ’84.

Izvor: N1

Više od dvije hiljade skijaša ugostila je Jahorina proteklog vikenda. Trenutno su u funkciji dva šestosjeda i ski liftovi. Pred novogodišnje praznike, radiće i treći šestosjed. Povoljni vremenski uslovi, kažu iz Olimpijskog centra, još uvijek su bitan faktor za zimsku sezonu.

“Počeli smo sa sistemom za vještačko osnježavanje, međutim polaganje cijevi nismo završili do kraja. Ali je dio staza pokriven i taj sistem radi. Mi smo kupili najbolji sistem na svijetu koji pokriva 70 posto svjetskog tržišta i to je sistem koji garantuje skijašima da Jahorina nikada više neće imati problem sa osnježavanjem”, poručuje Dejan Ljevnaić, direktor Olimpijskog centra “Jahorina”.

Pred domaćim ski centrima bilo da su u javnom ili privatnom sektoru nimalo je lak zadatak. Čini se da prirodne ljepote i prirodni, povoljni, zimski uslovi više nisu dovoljni da zadovolje želje i zahtjeve skijaša. Čini se da će ovu trku dobiti onaj ko je spreman da izdvoji najviše za infrastrukturu.

Božićna priča: Mesto u kom se Srbi i Hrvati ne mrze

U malom mestu u Hrvatskoj složno žive Srbi i Hrvati. Rata nije bilo jer niko nije hteo da ratuje, slave se dva Božića, spomenika ima raznih i svi su čitavi.

Kako piše Jutarnji list, reč je o mestu Moravice, koje spada u mesni odbor Vrbovski. Svaki treći stanovnik tog mesta je Srbin. Iz kafića “trešti” raznorazna muzika, pa i ona “Po šumama i gorama”.

U Moravicama nije čak bilo ni rata “jer nije bilo zainteresovanih ni s jedne strane. A bili su naoružani, jednima je puške podelila JNA, a drugima hrvatska policija. Oni, međutim, sela nisu čuvali jedni od drugih, već od onih ‘sa strane'”, piše Jutarnji.

Ljudi u tom mestu ne znaju da mrze jedni druge po nacionalnom ključu i znaju duboko da se poštuju.

“Grad Vrbovsko ima više od 35 odsto predstavnika srpske nacionalne manjine. Mi smo u potpunosti implementirali Zakon o pravima nacionalnih manjina u naš Statut. Dogovorili smo se s predstavnicima Veća srpske nacionalne manjine da one dvojezične ploče idu samo tamo gde su Srbi u većini, a to su, uz Moravice, još Gomirje i Ljubošina, te određene ulice. Smatrali smo jedni i drugi da nema potrebe takvim pločama pokrivati druga naselja, pogotovo ona u kojima Hrvati žive u stopostotnoj većini”, kaže za Jutarnjigradonačelnik Moravica Dražen Mufić, koji je na tu funkciju došao sa svojom nezavisnom listom.

Njegova dva zamenika su iz redova srpske nacionalne manjine, Anđelka Mamula kao predstavnica s manjinske liste, i Borivoje Dokmanović, kao kandidat s gradonačelnikove nezavisne liste.

“Ljudi ovde imaju iste uslove i iste mogućnosti, a razlike ne pravimo ni u čemu, najmanje u nacionalnosti. Delimo posledice teškog života. Ovde, srećom, nije bilo rata, pa smo se nekako ranije okrenuli poslu i investitorima. Uvjek ima pojedinačnih ispada, ali mogu reći da je situacija glede tog pitanja vrlo dobra. Saradnja je vidljiva na svakom koraku, a najveći zajednički projekt je zapravo naš budžet koji ne isključuje nikoga, finansiramo brojna kulturna udruženja, manifestacije, programe. Delimo dobro i loše, a najveći nam je problem to što nam sela postaju prazna. Imamo 63 naselja na čak 270 kvadratnih kilometara, a u njima živi samo 5.000 ljudi. Brinuti o brojnim nerazvrstanim ulicama, organizaciji odvoza smeća i drugim komunalijama, pravi je izazov”, kaže gradonačelnik.

Novica Vučinić, profesor istorije i geografije i predsednika Srpskog kulturnog društva “Prosvjeta” iz Moravica kaže da meštani tog gradića nisu izmislili ništa novo, već su samo nastavili onako kako su to radili njihovi preci.

“Kada je sve krenulo početkom devedesetih, mi smo videli da ne valja, imali smo, doduše, svako svojih budala, koje smo morali da ‘išamaramo’. Pogodile su se dobre generacije Hrvata i Srba koje su se trudile. Bilo je bitno da nikome ne padne glava, i u tome smo uspeli. Nije na lokalnom nivou nikada bilo problema, na nivou grada još manje, a saradnja sa Županijom je izvrsna. Ali, tako nije na nacionalnom nivou. Mi se ne bavimo politikom, ali ona nama itekako da. Mi se odupiremo, ali kako dođe s vrha, tako mora biti”, kaže Vučinić.

Ovi Gorani nisu se delili prema nacionalnosti, niti su se isključivali u poštovanju običaja. Jedni drugima odlaze na proslave i obeležavanje Božića. Pridruže im se i muslimani koji tu žive, navodi dalje Jutarnji list.

Protojerej-stavrofor Jelenko Stojanović kada se obeležava islavi Sveti Sava poklone deli i hrvatskoj i muslimanskoj deci. On je bosanski Srbin koji se školovao u Beogradu, a već 33 godine službuje u Moravicama. Filozofija kojom se rukovodi ne može biti jednostavnija.

“Kada je Bog stvorio prvog čoveka, video je kako nije dobro da je čovek sam, i dade mu ženu. Bog je odredio da je čovek biće zajednice, kao što je i Bog biće zajednice. Sam taj početak upućuje nas jedne na druge, mi kad nekoga volimo, trebamo da se za njega borimo i treba da živimo jedni s drugima jer Gospod kaže: ‘Što učinite jednome od najmanje braće moje, meni ste učinili’. Hrišćanstvo počiva na tome, na ljubavi. Ono nas upućuje na ljubav prema bližnjima i Bogu. To je suživot koji moramo živeti, to je zajednica, nema sile”, kaže protojerej Stojanović.

U Moravicama se ne zaključavaju vrata kuće ni bicikli. Nema krađa, nema kriminala. Tamo se živi tipično bratstvo i jedinstvo i bolje od toga, zaključuje Jutarnji i kao primer navodi da se meštani Moravica spremaju za jedan Božić kada će se pevati Thompson, za drugi će svirati Baja Mali Knindža, i svi će ga pevati, i Hrvati i Srbi.

Alarmantan odlazak mladih iz BiH: Nova radna mjesta ključna za ostanak

BANJALUKA, SARAJEVO – Broj mladih koji odlaze iz BiH je već duže vrijeme alarmantan, a predstavnici organizacija koje se bave mladima kažu kako je potrebno da bi se to donekle zaustavilo obezbijediti nova radna mjesta, obrazovanje povezati sa tržištem rada i sistematski pristupiti svemu.

U Omladinskoj zadruzi “Mladi radnik” iz Bijeljine kazali su da je za početak najbitnije raditi na podizanju standarda bh. građana.

“Posao je najbitnija karika koja bi držala mlade da ostanu u zemlji, tako da im je neophodno obezbijediti zaposlenje da bi se zadržali ovdje”, naglasili su u ovoj zadruzi.

U Institutu za razvoj mladih “Kult” iz Sarajeva kažu da je potrebno na svim nivoima vlasti pitanjima, potrebama i problemima mladih pristupiti strateški.

Prema njihovim riječima, iz BiH manje odlaze pojedinci, a više porodice.

Katarina Vučković iz Instituta za razvoj mladih “Kult” navela je da je jedan od ključnih faktora da se obrazovanje uskladi s potrebama tržišta rada.

Treba, ističe, uvesti više praktične nastave, naučiti mlade životnim vještinama bez obzira na to čime će se baviti i koji posao će obavljati.

“Nužno je podržati mlade ljude koji pokreću biznise, ali i one privrednike koji žele podržati mlade i zaposliti ih”, predložila je Vučkovićeva.

Mirela Geko, predsjednica Vijeća mladih FBiH, rekla je da  pojedina zanimanja izumiru, pa je zbog tog neophodno uskladiti obrazovanje s potrebama tržišta rada.

“Neophodno je još istražiti  IT sektor, iako postoji mnogo preduzeća koja se time bave. Mladima je najbitnije dati veću šansu da pokažu šta mogu i šta znaju, jer imamo mnogo uspješnih mladih ljudi koji ostaju u BiH i njih bi trebalo promovisati, a ne samo one koji odlaze”, rekla je  Geko.

U Omladinskom komunikativnom centru (OKC) u Banjaluci kazali su da postoji najvažniji strateški dokument za mlade, a to je petogodišnja Omladinska politika RS 2016-2020.

“Ovaj dokument je rađen na osnovu 69 pitanja postavljenih mladima iz svih opština RS”, istakli su u OKC-u.

Prema njihovim riječima, pitanja se konkretno odnose na definisanje njihovih potreba i problem te su ponuđena rješenja.

“Pitanja, a i rješenja se odnose na oblasti zapošljavanja, aktivnog učešća mladih, slobodnog vremena, zdravih stilova života i drugih potreba i interesa mladih ljudi”, naglasili su u OKC-u.

Naveli su da organizacije civilnog društva rade brojne projekte, edukuju mlade, te da rade na njihovim komeptencijama, mobilnosti i jačanju.

“Najvažnije je pitati mlade šta oni žele te se voditi time i razvijati mehanizme u tom smjeru”, poručuju u OKC-u.

Kod trebinjskih omladinskih udruženja je jedinstven stav da mladi odlaze ne zato što hoće, nego što moraju. Ipak, većina njih se slaže da se stiče utisak da Trebinje nije u tolikoj mjeri zahvatio takav talas kao u ostalim krajevima.

Siniša Dropo, predsjednik Skupštine omladinske organizacije Udruženje studenata Fakulteta za proizvodnju i menadžment u Trebinju, kaže da mladi ipak ne odustaju od projekata da se zaposle u svom gradu i da se mnoge stvari u Trebinju kao centru istočne Hercegovine mogu unaprijeti.

“Na našem fakultetu je u osnovi izučavanje samog mašinstva, ali i energetike, tako mi znamo da prostora za djelovanje koje bi svima unaprijedilo život i te kako ima, tim prije što imamo gigant kakav je Industija alata, ali i energetski sektor”, kaže Dropo.

Ističe da je početni kapital bitan, a tu lokalna vlast ima dobre ideje kada je u pitanju samozapošljavanje.

On dodaje da se donekle mora zamjeriti i samim mladim ljudima, koji pokazuju određenu pasivnost kada je u pitanju kreativni duh, koji se mora razvijati i na tome, kako kaže, treba da rade oni sami. Nezavisne novine

Mladi ne žele da grade budućnost u Banjaluci

Istraživanje Savjeta omladinskih organizacija Banja Luka tokom izrade „Omladinske politike grada za period od 2018. do 2022. godine” pokazalo je da više od 50 odsto mladih do 30 godina ne želi da gradi budućnost u najvećem gradu RS, jer smatraju da u njemu nemaju perspektivu.

To su poražavajući podaci koji nam govore gdje smo i šta nam je činiti u narednom periodu.

Ovo je istakao šef Kluba Koalicije Domovina u Narodnoj skupštini RS Admir Čavka (SBB) koji dodaje da je u ovom istraživanju učestvovalo oko hiljadu ispitanika, a krajnji rezultat je, smatra Čavka, više nego zabrinjavajući.

“Više od pet stotina mladih je na pitanje „Vidite li svoju budućnost i život u Banjoj Luci” zaokružilo odgovor – ne. Takođe, ove godine je na fakultete Univerziteta u Banjoj Luci upisano dvije hiljade studenata manje nežgo prošle godine, a u Sarajevu je otvorena javna kuhinja za djecu. To je realna slika države u kojoj živimo”, rekao je Čavka.

Priče o ukidanjima jednog od dva entiteta ili stvaranju trećeg, kao i priče o novim referendumima, pretvoriće BiH, dodao je Čavka, u kolektivni starački dom.

“Moramo se okrenuti budućnosti. Prošlost je iza nas, sadašnjost je siva i sumorna i tek nam budućnost može pomoći. Da bi se to dogodilo moramo više pažnje poklanjati ekonomiji i dijaspori. Takođe, više je nego neophodno da pomognemo svma koji žele da ulažu u našu zemlju”, kazao je Čavka.

(ATV)

Radnici PIK-a Vrbovec progovorili o tome s kakvim su mesom radili

Radnici su odlučili progovoriti o načinu rada jedne od najpoznatijih domaćih mesnih kompanija s kraja 2016. i početka 2017. godine.


U tvornicu im je stizalo meso koje je bilo pred istekom roka trajanja, staro i loše kvalitete, prepravljali su datume ili prepakiravali gotove proizvode u nove folije, a u proizvodnji kobasica i salama koristili su meso za koje oni tvrde da je bilo zaraženo – ispovijest je ovo radnika koji su za „Provjereno“ odlučili progovoriti o načinu rada u jednoj od najpoznatijih domaćih mesnih kompanija – PIK Vrbovca – s kraja 2016. i početka 2017. godine. S njima je razgovarala Ivana Paradžiković.

„Vidimo porijeklo, iz koje države dolazi i datum i istek roka trajanja. Mislim da oni to i kupuju iz razloga jer znaju da je to meso i pred istekom roka i sumnjive kvalitete, jer ga dobiju praktički za bagatelu. Ovi iz vanjskih država, oni si lijepo isprazne svoje kontejnere i to sve za PIK bude dobro“, svjedočila je jedna od osoba koja je željela ostati anonimna.

Na pitanje kako su znali da je meso s kojim su u tom periodu radili bilo sumnjive kvalitete, odnosno zaraženo, jedan od radnika odgovara: „Znamo iz tog razloga jer je na svakoj toj paleti prikazana crvena oznaka, veterinarska oznaka – termička obrada. Dođe nalog od šefa da dolazi dvije, tri tone toga zaraženog mesa i to meso se mora upotrijebiti.“

To se događalo u navratima, prisjeća se jedan od radnika. „Nije to bilo u kontinuitetu. To se znalo događati u navratima. Ako se ja dobro sjećam, krajem prošle i početkom ove godine. Dođe jedna paleta te sirovine i treba ju potrošit i onda dođu dvije, tri normalne pa opet dođe ta zaražena“, tvrdi.

Radnici tvrde da su dobili upute za poseban oprez pri rukovanju sa takvim mesom koje nakon termičke obrade bude zdravstveno ispravno.

Cijele ispovijesti radnika, ali i što na sve to kažu u PIK Vrbovcu te koje je mišljenje stručnjaka iz Laboratorija za tehnologiju mesa i ribe i Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, pogledajte u sutrašnjem „Provjerenom“ koje je na rasporedu u 22.30 na Novoj TV. Dnevnik.hr