Iza JP “Vodovod i kanalizacije AD Pale” najuspješnija godina do sada

Iza JP „Vodovod i kanalizacija AD Pale“ ostala je najuspješnija godina do sada. Direktor ovog javnog preduzeća Dejan Kojić za Slaviju kaže da je prethodna građevinska sezona započela radovima na izgradnji 1.000 metara distributivnog cjevovoda od Sumbulovca do naselja Brezovice.

“Izgradnjom ovog ukinuta su dva kraka dotrajalog cjevovoda, kojima je snabdijevan dio naselja Brezovice. Pored ovih radova, u Mokrom je u toku protekle godine izvršena nabavka i montaža nove dozirne pumpe za hlorisanje vode natrijum-hipohloritom u rezervoaru „Gradac“. Na ovaj način obezbijeđena je pouzdana dezinfekcija vode kojom se snabdijevaju potrošači u naseljima Karađorđevo i Paoci”, kaže Kojić.

Rekonstrukcija vodovodne mreže, kojom upravlja JP „Vodovod i kanalizacija AD Pale“, izvršena je i u Romanijskoj ulici, u naselju Kalovita brda.

“U okviru ovih radova položeno je 500 metara novog cjevovoda i ukinuti su dijelovi stare i dotrajale mreže, a potrošači su priključeni na novi cjevovod. Ovi radovi predhodili su radovima na rekonstrukciji Romanijske ulice. Uporedo s ovim radovima, ukazala se potreba za hitnom sanacijom zida na objektu čuvarske kuće i sanacijom kamenih fasadnih zidova i kamenog vijenca na rezervoaru „Bistrica“. Realizacijom ovih radova, rezervoaru izgrađenom 1912. godine vraćen je stari sjaj i onemogućeno dalje urušavanje kamenih zidova. Na čuvarskoj kući izvorišta Prača izvršena je zamjena kompletne stolarije, kao dio planiranih radova na renoviranju ovog objekta”, objašnjava naš sagovornik.

Thumbnail

U maju 2018. godine započeta je realizacija komponente 2 projekta „Vodovod i kanalizacija u Republici Srpskoj-smanjenje gubitaka i revitalizacija i dogradnja vodovodnog i kanalizacionog sistema Pale-Jahorina“, a direktor JP „Vodovod i kanalzizacija AD Pale“ kaže da je u okviru ovog projekta predviđena i gradnja glavnog distributivnog cjevovoda niske zone od Univerzitetske ulice do naselja Luke, ukupne dužine cca. 600 metara.

“U toku 2018. godine ovaj projekat je u potpunosti realizovan i u julu mjesecu ostvareni su uslovi da JP „Vodovod i kanalizacija AD Pale“ izvede radove na izgradnji cca. 900 metara na izgradnji distributivnog cjevovoda u ulicama Jovana Dučića i Beogradskoj. Objekti u ovim ulicama su se snabdijevali vodovodnom mrežom malih profila uz probleme u distribuciji. Ukupno 90 domaćinstava priključeno je na novi distributivni cjevovod, profila 110 mm. U septembru je izvršeno prespajanje distributivne mreže kompletnog naselja Luke na novoizgrađeni glavni distributivni cjevovod i time su završene aktivnosti zoniranja vodovodnog sistema u ovom naselju. Pritisci u mreži sada iznose od 3 do 6 bara”, dodaje Kojić.

U Palama je izvršena i rekonstrukcija cca. 90 metara distributivnog cjevovoda profila 160 mm u Ulici Nikole Tesle. Ovi radovi predhodili su radovima na rekonstrukciji ove ulice.

“Upravo tako. Dodao bih i da su potrošači koji se vodom snabdijevaju s pumpne stanice „Pribanj“ u ljetnim mjesecima, zbog povećane potrošnje imali značajne probleme u snabdijevanju, jer je potrošnja vode bila značajno veća od kapaciteta postojeće pumpe i potisnog cjevovoda. Zbog toga je izvršena nabavka nove pumpe povećanog kapaciteta, koja je proteklih par mjeseci u potpunosti zadovoljila potrebe stanovništva za vodom. U narednom periodu planira se i potpuna automatizacija rada ove pumpne stanice”, objasnio je Kojić i osvrnuo se na komponentu 2 značajnog projekta.

“Drugi značajan projekat, koji je dio komponente 2 projekta „Vodovod i kanalizacija u Republici Srpskoj-smanjenje gubitaka i revitalizacija i dogradnja vodovodnog i kanalizacionog sistema Pale-Jahorina“, koji je u 2018. godini realizovan u velikom procentu je i projekat izgradnje prve faze glavnog kolektora od SPC „Peki“ do naselja Stanica Pale, ukupne dužine cca. 2.725 metara. Na proljeće 2019. godine očekuje se potpuna realizacija i uvezivanje kanalizacionih kolektora centralnog dijela Pala, naselja Koran, Gornje Pale, Kalovita brda, Krivodoli, SRC Jahorina, Kininda i Bare s glavnim kolektorom u jedinstven sistem s odvodnjom do buduće lokacije uređaja za prečišćavanje. Pored navedenog, uložena su značajna sredstva u proširenje primarne i sekundarne kanalizacione mreže. U naselju Krivodoli izgrađeno je cca. 1.200 metara kanalizacione mreže i omogućeno priključenje 69 stambenih obejekata, što je jedan od najvećih projekata na izgradnji kanalizacione mreže koje je ovo preduzeće realizovalo do sada, a na području SRC Jahorina izgrađeno je cca 120 metara sekundarne kanalizacione mreže na Poljicama”, rekao je direktor JP „Vodovod i kanalicacija AD Pale“.

Zbog problema u funkcionisanju, protekle godine izvršene su, napominje Kojić, i dvije rekonstrukcije postojeće kanalizacije i to cca. 25 metara u Ulici Milana Simovića i 110 metara u Ulici Sime Matavulja. Cilj ovog preduzeća, pojasnio je Kojić Slaviji, da se proširenjem kanalizacione mreže poveća broj priključenih stambenih objekata na kanalizacionu mrežu i da se ostvari povećanje kvaliteta života i zdravstvene sigurnosti stanovnika naselja Pale.

“Takođe, u okviru saradnje sa Srednjoškolsim centrom „Pale“, u toku 2018. godine, učenici drugog razreda, koji se školuju za zanimanje vodoinstalatera, dva puta sedmično obavljali su praktični dio nastave u J.P. „Vodovod i kanalizacija AD Pale“. Ovo preduzeće je ujedno i stipendira četiri učenika ove škole. Na ovaj način osigurava se kvalitetno školovanje deficitarnih zanimanja neophodnih ovom preduzeću”, poručuje Kojić.

Za potrebe Službe za detekciju kvarova izvršena je nabavka nove opreme i ovoj službi omogućen je nesmetan i efikasniji rad na detekciji kvarova u mreži.

Thumbnail

U ovom javnom preduzeću planiraju i hitnu sanaciju  vodnih objekata, građenih u periodu 1912. do 1918. godine, koji su usljed dugogodišnjeg neodržavanja u lošem stanju, kao i renoviranje objekata za smještaj čuvarske posade i osoblja koje održava vodovodni sistem.  U okviru komponente 2 projekta „Vodovod i kanalizacija u Republici Srpskoj-smanjenje gubitaka i revitalizacija i dogradnja vodovodnog i kanalizacionog sistema Pale-Jahorina“, objasnili su nam, da se planira i realizacija projekta rekonstrukcije pumpne stanice „Prača“, putem koje se vodom snabdijevaju potrošači na području SRC „Jahorina“.

“Kao direktor preduzeća želim da se zahvalim svim zaposlenim na predanom radu i zalaganju u toku protekle godine, jer smo uspjeli da realizujemo značajan broj investicionih projekata, da inovativnim idejama unaprijedimo poslovanje i održimo finansijsku stabilnost preduzeća. Svim našim korisnicima želimo poručiti da redovno izmiruju svoje obaveze i na taj način omoguće povoljno finansijsko funkcionisanje preduzeća, jer je to uslov za kvalitetno pružanje usluga i obavljanje djelatnosti koje su u nadležnosti JP „Vodovod i kanalizacija AD Pale“, poručuje na kraju Dejan Kojić.

(slavija.rs.ba)

Hackastory: Moćni digitalni alati u rukama novinara

Internet je moćan alat u rukama novinara, a web tehnologije i mogućnosti izvještavanja u online medijima važnije je nego ikad. Hackastory platforma poručuje kako je važno za novinare da ostanu uticajni u digitalnom dobu, a u tome im mogu pomoći različiti digitalni alati.

Platforma nudi alate i resurse koji novinarima mogu pomoći u izradi njihovih digitalnih priča. U nastavku je dostupno ukupno 85 alata i resursa. https://tools.hackastory.com/

2018: Još jedna loša godina za medije

Anida Sokol

Godinu su obilježili otvoreni politički pritisci, brutalni verbalni i fizički napadi na novinare i pristrasno i neprofesionalno medijsko izvještavanje o predizbornoj kampanji, migrantima i pokretu Pravda za Davida.

Napadi, prijetnje i pritisci na novinare

Kraj je godine, a napadi na novinare i kršenje prava na slobodu izražavanja u Bosni i Hercegovini ne prestaju. U Banjoj Luci, policija je 25. decembra na informativni razgovor privela novinara Vladimira Šuška, dopisnika BHT-a jer je fotografisao Davora Dragičevića, oca ubijenog mladića i vođe pokreta Pravda za Davida, u kolima Hitne pomoći. Samo nekoliko mjeseci ranije, prije početka predizborne kampanje, brutalno je pretučen njegov kolega sa RTV BN-aVladimir Kovačević, a ovaj slučaj okarakterisan kao pokušaj ubistva dovodi se u vezu sa Kovačevićevim izvještavanjem sa “Davidovog trga”. Policija je identifikovala i privelu Marka Ćolića kojem je određen pritvor, dok se drugi napadač i dalje nalazi u bijegu.

Pritisci i napadi na novinare i ometanje novinara tokom obavljanja profesionalnih zadataka dešavali su se tokom cijele godine. Prema podacima Udruženja BH novinari u ovoj godini registrovano je 55 slučajeva napada i pritisaka protiv novinara, među kojima 11 verbalnih prijetnji i političkih pritisaka, sedam fizičkih napada i 22 radna spora i mobinga, koji su najviše zabilježeni na javnim servisima. U februaru, naprimjer, prema registru Udruženja BH novinari, na protestima demobiliziranih boraca, napadnuti su novinar Marko Divković i kamerman Enes Muratović, ekipa BHT1, a u istom mjesecu je fizički napadnut Nedžad Latić, glavni urednik portala The Bosnia Times. U aprilu dopisnicu FTV-a iz Bihaća Aidu Štilić je verbalno napao Asim Kamber, delegat SDA u Domu naroda Parlamenta FBiH, a u julu na protestima bivših boraca, fizički su napadnuti reporter Klix.ba Kemal Softić i snimatelj Al Jazeere Mirsad Bukvić. Nekažnjivost ovih i drugih napada i neadekvatna zaštita novinara u BiH su zabrinjavajući.

Cenzura i politički i finansijski pritisci na medije više se i ne kriju. Kraj godine dočekan je s još jednim slučajem miješanja uprave i nadzornog odbora u rad redakcije i to na TVSA. Nadzorni odbor i Uprava ove kantonalne javne radio-televizije javno su uz izvinjenje gledaocima i porodici Alije Izetbegovića rekli da će ispitati odgovornost urednice Enise Skenderagić zbog objavljenih crteža Filipa Andronika. Ovim saopštenjem uprava radio-televizije javno je potvrdila da se miješa u uredničku politiku medija i da djeluje pod dirigentskom palicom SDA.

Pod političkim pritiscima su se našli i uposlenici RTV Unsko-sanskog kantona, čiji je premijer Husein Rošić direktno prijetio novinarki RTV USK Meliti Mujadžićzbog priloga o nezakonitom smjenjivanju direktora ove javne radio-televizije. ”Pritisci nisu samo izvana i od politike već i iznutra od kolega i urednika koji su pobornci različitih političkih interesa”, izjavila je nedavno Mujadžić. O cenzuri koju su godinama vodile lokalne vlasti javno su govorili i novinari koji su ostali bez posla nakon što je Općinsko vijeća Visoko odlučilo RTV Visoko gurnuti u stečaj, a televizijski i radijski program emitovati preko Javne ustanove „Centar za kulturu i informisanje“. Lokalne vlasti u BiH su na ovaj način uspostavile model za rješavanje nepodobnog kadra na javnim lokalnim emiterima i za jačanje cenzure u njima, izjavili su bivši uposlenici.

Pritisak na medije je došao i od Suda BiH koji je javno u saopštenju pozvao nadležne institucije da “zakonskim tekstom predvide pravila o medijskom izvještavanju u vezi sa krivičnim postupcima, kako bi se na jasan i nedvosmislen način uveo red u ovaj segment medijskog rada”, a zbog sve učestalijih tendencioznih, neprofesionalnih i netačnih medijskih izvještavanja. Nekim medijima je bilo zabranjivano da izvještavaju sa pojedinih događaja – novinari BIRN-a nisu mogli prisustvovati Erdoganovom skupu u maju ove godine u Sarajevu.

Uprkos svim napadima, pritiscima, cenzurama i zabranama, vlasti u BiH nisu reagovale.

Pristrasno medijsko izvještavanje

Novinarski standardi i profesionalno izvještavanje ponovo su bili na niskom nivou. Prema IREX-ovim izvještajima o indeksu medijske održivosti profesionalno novinarstvo u BiH je svake godine u konstantnom padu, a za 2018. godinu je doseglo najniži standard još od 2006. godine. Izvještavanje je generalno često pristrasno i podijeljeno po političkim i etno-nacionalnim linijama, a dodatni problem je i širenja lažnih vijesti i dezinformacija, koji su ove godine naročito bili vidljivi. Uzroci uključuju pogoršanje ekonomskog okruženja u kombinaciji s prekomjernom političkom i finansijskom ovisnošću medija o pojedinim političkim strankama i oglašivačima.

Izvještavanje medija o ovogodišnjoj predizbornoj kampanji je i u ovom izbornom krugu bilo pristrasno i naklonjeno samo određenim strankama. Prema rezultatima monitoringa medija u predizbornoj kampanji, koju su sproveli Udruženje BH. novinari, Boram i Koalicija Pod lupom, mediji, a posebno javni servisi, nisu dali dovoljno informacija građanima za adekvatan i informisan izbor. “Tri najčešće prisutna politička subjekta u medijskim sadržajima koji su analizirani su političke partije SDA, SNSD i HDZ, dok novi subjekti političke scene u BiH imaju značajno manje prilike i prostora za pojavljivanje u medijima. Velike i etablirane partije koje već participiraju u vlasti imale su najveći prostor u medijima, što se objašnjava i činjenicom da su njihovi članovi nosioci javnih funkcija”, rečeno je tokom predstavljanja rezultata monitoringa.

Pored toga, Koalicija pod lupom, zabilježila je ukupno 58 slučajeva potencijalnih govora mržnje, izazivanja etničke, vjerske, rasne ili druge netrpeljivosti, zapaljive retorike, upotrebe neprimjerenih simbola ili poziva na nasilje. Koalicija je zabilježila i slučajeve pristrasnog izvještavanja medija koji u svojim sadržajima uglavnom pozitivno ili uglavnom negativno izvještavaju o određenim političkim subjektima i prenose neprimjeren govor funkcionera ili kandidata na izborima.

Ove godine neprofesionalno pa gotovo i huškačko medijsko izvještavanje bilo je usmjereno na migrante i pokret Pravda za Davida. Pojedini mediji u Republici Srpskoj, na čelu sa RTRS-om, prema analiziraj.ba, su konstantno pokušali da diskredituju pokret i da demonstrante opišu kao rušitelje Republike Srpske koji su politički instruisani od opozicije u RS-u. Podjednako neprofesionalni i huškački su bili izvještaji o migrantima, naročito na malim lokalnim portalima, koji su širili lažne vijesti o napadima na građane i o smrtim stradanjima osoba nakon sukoba s migrantima.  Pristrasno izvještavanje o migrantima zabilježeno je i na portalu Avaza, koji je u članku objavljenom 6. maja na jedan veoma neprofesionalan način opisao izbjeglice i migrante u Sarajevu.

Zakonsko okruženje

Zakonski i regulatorni okvir za medije ove godine ostao je isti – dobar s lošom implementacijom i nerješavanjem bitnih pitanja poput transparentnosti medijskog vlasništva i finansiranja medija. Bosna i Hercegovina je do 1. juna 2016. godine trebala usvojiti novi Zakon o elektronskim komunikacijama i elektronskim medijima, ali to nije učinjeno ni ove godine uprkos formiranju radne grupe i navodnim značajnijim dogovorima između nadležnih institucija.

Problem netransparentnog finansiranja medija, medijskog vlasništva i koncentracije medija nije riješen bez obzira na napore nevladinog sektora da se ovim pitanjem nadležne institucije počnu ozbiljno baviti. Registar medijskog vlasništa kojeg je Regulatorna agencija za komunikacije pripremila i dalje nije dostupan javnosti jer nije riješen prošlogodišnji spor sa Agencijom za zaštitu ličnih podataka prema kojoj ovaj registar nije u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka i nije u javnom interesu.

Ipak, nije sve tako crno. Ovogodišnja Odluka Ustavnog suda BiH da teret dokazivanja po osnovu tužbe za klevetu treba da bude više na tužiocu, te da se mora cijeniti javni interes objavljene informacije, značajan je pomak. Prema ovoj odluci sudovi moraju cijeniti interes javnosti i granice prihvatljivog kriticizma moraju da budu šire kada su u pitanju javne ličnosti u odnosu na privatna lica. Značajne su i nove dobivene CIN-ove tužbe zbog nedostavljanje informacija, koje mogu biti upozorenje onima koji novinarima uskraćuju javne informacije.

CIN i novinarka Selma Učanbarlić su dobili tužbu protiv Emira Talirevića zbog uvreda i klevete na Facebook-u. Ova odluka Općinskog suda u Sarajevu je presedan i mogla bi biti upozorenje onima koji redovno i sve češće vrijeđaju i prijete novinarima na internetu i društvenim mrežama. U slučajevima uvreda, napada i pritisaka često nedostaje novinarske solidarnosti, ipak ove godine primjetan je njegov porast, što je bilo vidljivo na mirnim protestima koji su organizovani u nekoliko bh. gradova povodom napada na novinara Kovačevića.

Primjetan je i porast izvještavanja o problemima s kojima se mediji i novinari suočavaju, naročito zahvaljujući nevladinom sektoru i watchdog platformama, poput raskrinkavanje.ba i analiziraj.ba. Mnogo se pisalo i otkrivalo o finansiranju medija i netransparentnom medijskom vlasništvu, a otkriveni slučajevi uključuju, naprimjer, kršenje Zakona o javnim nabavkama od strane Lutrije BiH. Krajem ove godine Konzorcij, kojeg čine Udruženje BH novinari, Vijeće za štampu i online medije, JaBIHEU i Mediacentar, donijeli su nacrte zakona o transparentnosti medijskog vlasništva i finansiranju medija i oglašavanju koji bi sljedeće godine trebali ući u parlamentarnu proceduru. Nevladin sektor je došao i do EU Parlamenta – nakon zagovaračkih aktivnosti koje su predvodili Civil Rights Defenders, a koje su uključivale i BIRN, CIN, Udruženje BH novinari i Mediacentar, grupa parlamentaraca je krajem ove godine u  EU Parlamentu postavila parlamentarno pitanje: Šta EU planira da poduzme povodom kršenja medijskih sloboda u BiH posebno s aspekta napada na novinare i netransparentnosti medijskog vlasništva i finansiranja medija?

I mi se pitamo: Da li će vlasti u BiH napokon vidjeti da bez medijskih sloboda nema naprednog demokratskog društva i da li će se novinari udružiti i shvatiti da oni imaju moć? Potrebno je da svi zajedno više pišemo, istražujemo, objavljujemo i vršimo pritisak na bh. vlasti. Možda će tako 2019. biti neka bolja godina za medije.

Od prvog januara možete besplatno da preuzimate više od 50.000 knjiga, pjesama i filmova

Vjerovatno ste bili mamurni, pa ste propustili dan “Internet domena” koji je počeo u ponoć 1. januara, kada je više od 50.000 knjiga, filmova, pjesama postalo dostupno javnosti. Ova velika vijest dolazi iz Amerike i predstavlja pravi virtuelni novogodišnji poklon za sve filmofile, ljubitelje knjiga i obožavace muzike.

Zahvaljujući odluci američkog društva za autorska prava, određene naslove možete besplatno da preuzimate, dijelite ili reprogramirate, objavljujete ili prilagodite bez dozvole nosioca autorskih prava. A sve je ovo nastalo jer postoji veliki broj projekata za arhiviranje koji rade opsežno na digitalizaciji knjiga, časopisa, muzike i drugih oblika medija.

Mnogi filmovi, žurnali, dokumentarci su propali

Dženifer Dženkins iz Centra za proučavanje javnog domena rekla je da mnogi radovi “bukvalno nisu uspjeli” da uđu u javni domen jer su propali.

– Filmovi, na primer, žurnali, dokumentarci, bukvalno su istrunuli u svojim konzervama. Raspali su se jer su zaštitari čekali da njihova autorska prava isteknu prije nego što ih mogu legalno digitalizovati. Tako smo, zapravo, izgubili ogroman depo kulture od 1920-ih i 30-ih godina zbog zakona o produženju autorskih prava – rekla je Dženifer Dženkins, prenosi Los Anđeles tajms.

Prema Zakonu o produženju autorskih prava Sonija Bonoa iz 1998. godine, “korporativne” kreacije mogu biti ograničene zakonom o autorskim pravima za 120 godina. Ali, po amandmanu na akt, radovi objavljeni između 1923. i 1977. mogu ući u javni domen 95 godina nakon njihovog stvaranja. To znači da je ovo prva godina od 1998. godine kada je veliki broj radova ušao u javni domen.

U suštini, 2019. godina označava prvi put da je ogromna količina knjiga objavljenih 1923. – uključujući dela Virdžinije Vulf, Agate Kristi i Roberta Frosta – postala legalna za preuzimanje jer su digitalne knjige postale stvar. Sledeće godine, radovi iz 1924. ulaze u javni domen i tako dalje.

Dakle, kako zapravo preuzimate knjige?

To u velikoj mjeri zavisi od toga na koji sajt idete, a ako ne možete da nađete knjigu na jednom sajtu, vjerovatno ćete je naći na drugom, gdje možete da pronađete čak i audio knjige.

Sveukupno, “HathiTrust” masovan projekat digitalnog arhiviranja, takođe je učitao više od 53.000 radova objavljenih 1923. koji su upravo ušli u javni domen. Više od 17.650 od njih su knjige napisane na engleskom jeziku. Takođe, poslato je više od 1,5 miliona PDF fajlova akademskih radova objavljenih u časopisima prije 1923. godine.

Važno je napomenuti da se ovakvi projekti oslanjaju na volonterske napore, i u narednih nekoliko dana i nedjelja, proširiće se lista i moći ćete da preuzmete još više, knjiga, pjesama i filmova besplatno na internetu.

Centar za besplatnu pravnu pomoć

Како остварити право на бесплатну правну помоћ?

Да би остварили право на бесплатну правну помоћ потребно је да попуните и поднесете један од Захтјева за остваривање права на правну помоћ:

https://www.mpr-centar.org/index.php/sr-rs/?fbclid=IwAR0bSD7zm8u3V6L1klg0n8co2ZY7cKLfwe-mZdKyw2kH7RwlPIOijzB8zPo