Protesti u Hong Kongu

Napisao Administrator NVO u

Da li je BiH jedina država koja ima probleme sa pravosuđem? Naravno da nije. Kina je pokušala narušiti pravosudnu autonomiju Hong Konga. Ovako su reagovali građani pod pritiskom jedne od najmoćnijih država svijeta:

Protesti u Hong Kongu

Da li je BiH jedina država koja ima probleme sa pravosuđem? Naravno da nije. Kina je pokušala narušiti pravosudnu autonomiju Hong Konga. Ovako su reagovali građani pod pritiskom jedne od najmoćnijih država svijeta:

Gepostet von Glas Amerike – Studio Washington am Mittwoch, 19. Juni 2019

Bojana Čučak – Tržište i trendovi diktiraju cijene i interes za trgovinu kriptovalutama

Napisao Administrator NVO u

Bojana Čučak, marketing menadžer Digital Assets Management – Tržište i trendovi diktiraju cijene i interes za trgovinu kriptovalutama

Trgovanje kriptovalutama, koje je u BiH prisutno od njihovog nastanka, intenziviralo se u posljednje tri godine od kako su i vrijednosti kriptovaluta počele da rastu i da se razvijaju, odnosno kada su izašle iz domena računarstva i informatike i počele trgovinu na finansijskim tržištima.
Međutim, u BiH ta trgovina putem oglasa i foruma je bila neregulisana, netransparentna i nesigurna.
– Otvaranjem prve kripto mjenjačnice stvoreni su uslovi da klijenti mogu da trguju na sigurnoj platformi, da za to dobiju račun, te se samim tim klijentima obezbjeđuje sigurnost porijekla imovine koju kupuju i u koju ulažu – navodi u razgovoru za eKapiju Bojana Čučak marketing menadžer kompanije Digital Assets Management, osnivača Balkan Crypto Exchange (BCX) prve kripto mjenjačnice u BiH.
Čučak ističe da je mjenjačnica u funkciji od početka godine, a da u posljednja dva mjeseca, otkako su radili na marketingu i promociji, imaju i povećan priliv novih klijenata. Kako cijene kriptovaluta rastu, tako raste i interesovanje pojedinaca i firmi za investiranje i trgovinu kriptovalutama u svijetu i u BiH.
Ona ističe da je najveći promet sa Bitcoinom (BTC) i Ethereumom (ETH), što su i valute sa najvećom tržišnom kapitalizacijom. Najavljuje je da uskoro uvode i nove manje zastupljenje parove kroz berzanski modul koji će klijentima nuditi više opcija za trgovanje.
eKapija: Šta neko mora uraditi da bi mogao trgovati na platformi?
 
– Osnovni preduslov nakon registracije je da se prođe proces verifikacije, u kojem utvrđujemo identitet klijenta i dodatne informacije koje su neophodne za usklađenost sa Zakonom. Nakon izvršene verifikacije, klijenti mogu da vrše transakcije, odnosno da kupuju i prodaju kriptovalute za konvertibilne marke.
 
eKapija: Kojom dinamikom se razvija tržište i uopšteno kakav je interes domaćih investitora?
 
– Tržište i trendovi diktiraju cijene i interes. Kako vrijeme prolazi blockchain tehnologija na kojoj su bazirane kriptovalute sve više napreduje i očekujemo da će u skorije vrijeme mnoge stvari u svakodnevnom životu biti digitalizovane putem blockchaina. To otvara prostor za nove biznise i investicije, i upravo rast vrijednosti kriptovaluta diktiraju svjetski trendovi na tehnološkim i finansijskim tržištima. Što se tiče našeg tržišta, mi smo ti koji smo napravili prvi iskorak i omogućili klijentima da se na jednostavan, siguran, brz, transparentan i legalan način uključe na tržište kriptovaluta. Takođe, našim klijentima nudimo edukacije i stojimo na raspolaganju za sve upite i informacije.
eKapija. Kolika je trenutna vrijednost tržišta kriptovaluta kod nas, a kolika u svijetu?
 
– U ovom momentu tržišna kapitalizacija svih kriptovaluta koje se trguju na berzama je 250 mlrd američkih dolara sa dnevnim prometom u rangu od 60 mlrd. S obzirom na to da smo mi malo i nerazvijeno tržište, cifre su mnogo mnogo skromnije, ali sigurno postoji dovoljan broj interesenata koji omogućuju da tržište raste i da se razvija. Postoji veliki interes za ovim što mi radimo i svakog dana imamo sve više klijenata, a i naš promet raste.
 
(Foto: youtube.com)
eKapija: Šta mogu očekivati trgovci kriptovalutama u narednom periodu?
 
– Nakon perioda eksplozivnog rasta u drugoj polovini 2017. godine i nakon perioda pada i stagnacije u toku 2018, trenutno svi prognoziraju novi rast u kojem bi vrijednost trebala čak da nadmaši i rekorde iz 2017. godine. Međutim, za očekivati je da taj rast bude linearniji, odnosno da će u ovom investicionom ciklusu biti manje naglih oscilacija i da će čitav proces duže trajati. Samim tim za očekivati je da u nekom doglednom periodu u slijedećih 5-7 godina kriptovalute, digitalni tokeni i drugi proizvodi bazirani na blockchain tehnologijama privuku više institucionalnih investitora i učestvuju u većim procentima na tržištima kapitala.
eKapija: Koje su potencijalne koristi od ulaganja u kriptovalute?
 
– Većina kriptovaluta ima svoju specifičnu namjenu, ali u ovom slučaju spomenućemo Bitcoin koji zvog svoje dugoročne deflatorne prirode nosi ulogu pohrane vrijednosti i najsličniji je u poređenju sa zlatom. Sa druge strane, Bitcoin je nepraktičan kao valuta, odnosno u kripto-rječniku bitcoin je prespor i preskup za vršenje plaćanja, te se tu koriste neka druga rješenja i kriptovalute. Kratkoročno, trgovanje kriptovalutama može biti špekulativno i donijeti dobit ili gubitak dnevnim trgovanjem na berzama, ali dugoročno investiranjem u deflatorni proizvod može donijeti dobit upravo rastom vrijednosti te imovine u odnosu na standardne valute koji su dugoročno inflatorne prirode. Konkretno, u dugoročnoj perspektivi prognoze su rasta Bitcoina u odnosu na američki dolar, pogotovo nakon 2020. godine kada se očekuje novo polovljenje rate izdavanja bitkoina koje će ga učiniti još vrijednijim. Smatra se da je ovo tržište tek u začetku, pa ostaje mnogo prostora za daljnji rast i razvoj. Naravno, dužnost mi je i da upozorimo da ulaganje u kripto imovinu, kao i bilo koje drugo ulaganje, nosi značajan rizik gubitka, te da se svako blagovremeno edukuje, informiše i raspita o imovini u koju želi da investira.
eKapija: Sve više online trgovina uvodi plaćanje kriptovalutama? Kakva su vaša očekivanja u razvoju ovog oblika internet kupovine?
 
– Mi već radimo na tom proizvodu i trenutno smo pri kraju razvoja tako da uskoro, već krajem sljedećeg mjeseca, ulazimo u fazu testiranja usluge. U principu, pravna lica, odnosno trgovci koji budu željeli da primaju uplate svojih klijenata u kriptovalutama će sa nama zaključiti ugovor o posredovanju u kojem ćemo mi u ime klijenata vršiti konverziju kriptovaluta u KM, te ćemo trgovcima na račun isplaćivati KM za prodanu robu i usluge. Sistem je u suštini identičan načinu funkcionisanja plaćanjima platnim karticama, tako da smatramo da će se dosta klijenata odlučiti da omogući svojim kupcima i ovu novu opciju plaćanja. Osim ovoga, planiramo i još novih proizvoda, ali o tome nešto kasnije.
Senka Trivić
eKapija

NASILJE I HAPŠENJA, ŠTA JE SLJEDEĆE? Katastrofalno stanje ljudskih prava u Srpskoj

Napisao Administrator NVO u

Crkva zabranjuje vjernicima da u hramu pale svijeće za pokoj duše ubijenog mladića, policija pendrecima i kamerama prati građane u centru Banjaluke, a MUP javno opominje novinare da paze šta pišu.

Nedavno nasilno hapšenje švedskog državljanina Bruna Batinića (66) usred grada posljednji je u nizu slučajeva zbog kojih su Republika Srpska i Banjaluka u demokratskom svijetu izašli na loš glas.

Podsjećamo, samo u posljednjih 10 mjeseci, svjedočili smo pokušaju ubistva novinara Vladimira Kovačevića, rastjerivanju i privođenju građana koji su protestovali na Trgu Krajine, sistematskom ograničavanju slobode javnog okupljanja, prekršajnim kaznama zbog  javno iznesenog stava.

Analitičari i aktivisti upozoravaju da sve to ukazuje da je su ljudska prava i građanske slobode u RS zaštićeni samo – na papiru.

– Taman kad pomislite da gore ne može biti, ispostavi se da ipak može. Danas ne možemo ni govoriti da se ljudska prava i slobode krše, ona više u Republici Srpskoj ne postoje. Do prije nekoliko mjeseci smo ukazivali na ugrožavanje slobode okupljanja, sada je na redu i sloboda kretanja, a jezivo je i pomisliti, šta bi, nakon svega, moglo biti sljedeće – kaže Dragana Dardić iz Helsinškog parlament građana Banjaluka.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Politička analitičarka Tanja Topić ocjenjuje da urušavanje sloboda građana u RS traje godinama, pa trenutno stanje nije nikakvo iznenađenje.

– Bahati odnos onih na vlasti prema neistomišljenicima, prije svega novinarima i predstavnicima “neprijateljskog” nevladinog sektora, sada su „krunisali” i osionošću i fizičkim prijetnjama. Posljedice su strašne, jer su neki događaji rezultirali ubistvima i pokušajima ubistva – kaže Topićeva. Građani su, dodaje ona, decenijama ćutali na takav odnos i sklanjali glavu dok zlo nije pokucalo i na njihova vrata.

-Naše nasleđe nam je najveći balast. Mi se bojimo vlasti, idolopoklonočki im se klanjamo, poput dobrih sluga, zaboravljajući da su oni naš servis i da treba da budu nama na usluzi. Oni koji se ovako ponašaju otvoreno pokazuju da nam treba čvrsta ruka i da nas samo pendrek može prizvati pameti – kaže Tanja Topić.

Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, tvrdi da postoji veliki raskorak između onog što je, u oblasti ljudskih prava, propisano u ustavima, zakonima i međunarodnim konvencijama i onog što se primjenjuje u praksi.

– Tako, na primjer, policija ima zakonsku mogućnost da neku osobu uhapsi, ali i obavezu da pri tome postupa čovječno i s poštovanjem dostojanstva. Međutim, službenici to često „zaboravljaju“ i svaki nelegitiman postupak pravdaju zakonskim ovlašćenjima. Takođe, imamo propisanu slobodu izražavanja, a građani dobijaju prekršajne prijave zbog kritike rada javnih službenika – kaže Lučka.

Pročitajte još:

Ljudska prava su, upozorava, zagarantovana svima i ne mogu se malo primjenjivati, a malo ne, zavisno od situacije. Uz to, dodaje, mnogi se pozivaju na ljudska prava ili slobodu govora samo kada su u pitanju njihovi interesi, a kada su ugrožena prava drugih, zaćute i okreću glavu.

– Rijetke interesuje tuđa nesreća i nepravda, dok se vatra ne zapali i pod njihovim stopalima. Ali, kako je krenulo, gorjeće vatra pod svima – kaže Lučka.

Problem je, zaključuje Lučka, i nedostatak građanske svijesti, pa u našem društvu caruju laži i spinovi, tako da mnogi još uvijek vjeruju da su ljudska prava „strani element“ i „zapadnjačka izmišljotina“.

Orvelovski košmar koji RS vodi samouuništenju

– Iako se moglo naslutiti da će autoritarna, autokratska vlast, koja je nikla i koja se održava na podaničkom mentalitetu naroda, kukavičluku i diletantizmu, nasrnuti na svakoga ko joj se odozdo suprotstavi, pokaže da ima kičmu i iole upornosti, ovo što se dešava je ipak nešto nalik orvelovskom košmaru, kakav ni najveći cinici ne bi mogli da režiraju. U po bjela dana, pred TV kamerama, prolaznicima, pred djecom, bacati ljudska prava i političke slobode na pod, tjerati građansko društvo da klekne, da puzi, bez imalo srama, bez straha od odgovornosti, od prezira sugrađana, komšija, rodbine, to djeluje sumanuto i veoma, veoma opasno!

Ne samo zbog zatiranja ionako skromnih demokratskih potencijala RS, koji su jedina šansa njenog dugoročnog opstanka, već i zbog provokativnih argumenata da od nje dignu ruke spolja i iznutra. Pod tim mislim na rizik da građani dignu ruke od želje da grade slobodnu, demokratsku, pravnu i pravednu RS i da je počnu doživljavati kao neprijatelja sopstvene budućnosti, a međunarodna zajednica i okruženje da u njoj vide neprijatelja koji izaziva na konflikt do samouništenja – kaže profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Đorđe Vuković. Srpskainfo

Ruski narativ na Zapadnom Balkanu do građana prodire kroz privatne i javne medije

Napisao Administrator NVO u

Spor Srbije i Kosova je glavni teren na kojem Rusija širi svoj uticaj u Srbiji. Potkopavanje proevropske i prozapadne orijentacije BiH načini su djelovanja u BiH.

Spor Srbije i Kosova je glavni teren na kojem Rusija širi svoj uticaj u Srbiji, politička elita u Beogradu koketira sa Moskvom što joj pomaže da učvrsti svoju moć, a ruski narativ širi se i uz pomoć brojnih medija, navodi se u analizi „Prenosioci ruskog narativa na Zapadnom Balkanu“, autorke Asje Metodijeve, doktorantkinje na Centralno-evropskom univerzitetu (CEU) u Budimpešti i stipendistkinje Njemačkog Maršalovog fonda (German Marshall Fund), koji je objavio njen rad.

Autorka Asja Metodijeva konstatuje da način na koji se Rusija miješa u informacione prostore u Istočnoj Evropi nije isti kao na Zapadu i da zahtijeva manji napor. Smatra da je uzrok tome postojeća popularnost narativa, koje Rusija nudi na tim prostorima i medijsko okruženje koje dozvoljava plasiranje takvih stavova i bez velikog miješanja.

U izvještaju se analizira ruski uticaj prilikom referenduma u Sjevernoj Makedoniji, u sporu Srbije i Kosova i izbora u BiH 2018. autorka Asja Metodijeva konstatuje da u regionu postoji generalno razočaranje Zapadom, koje je ključno za uspješno plasiranje ruskih narativa, koji se ubacuju kroz tradicionalne medije i društvene mreže, bez adekvatnog političkog suprotstavljanja takvim pokušajima.

Naslovna strana analize "„Prenosioci ruskog narativa na Zapadnom Balkanu“, autorke Asje Metodijeve, koji je objavio Nemački Maršalov fond u SAD
Naslovna strana analize “„Prenosioci ruskog narativa na Zapadnom Balkanu“, autorke Asje Metodijeve, koji je objavio Nemački Maršalov fond u SAD

Ukupni efekat ruskih narativa u regionu je taj što se podrivaju nastojanja zemalja regiona za članstvo u EU i NATO-u; Rusija se prikazuje kao politička, vojna i ekonomska alternativa zapadu, tenzije među zemljama rastu, ohrabruju se nacionalistički pokreti, remeti se medijski sistem i nanosi šteta novinarstvu.

BOSNA I HERCEGOVINA

U dijelu izvještaja koji se odnsoi na Bosnu i Hercegovinu stoji da su medijske veze proruskih portala i najčitanijih i najgledanijih medija u entitetu Republika Srpska, kanal kroz koji djeluje ruska propaganda.

“Takvi narativi su se koristili tokom poslijeratnih godina od strane lokalnih političara, novinara i akademika. Prostor za pro-zapadni / pro-ruski raskol postoji djelimično zbog nedostatka općeg dogovora između različitih zajednica u Bosni i Hercegovini kako se nositi sa njihovom nedavnom istorijom. Kako je identitet svake nacionalne grupe vrlo jak, postoji pretpostavka među oni koji biraju nacionalizam kao političku strategiju da će pristupanje EU oslabiti identitet njihove zajednice. Tako Rusija podržava lokalne aktere koji žele zadržati status quo, jer zemlje u regionu ne napreduju sa svojim ambicijama NATO-a i EU. Ipak, ona ne nudi suštinsku alternativu. Kao što je nekoliko novinara u Republici Srpskoj reklo: “Što je jeftinije od ponude dugoročne ekonomske politike, koristi se identitet,” i “Rusija shvata da ne mora ulagati mnogo novca za kupovinu ljubavi, uživajte bezuvjetnu ljubav ovdje. Ali politički su uspjeli prenijeti vrlo snažnu poruku. ”

SRBIJA

Spor Srbije i Kosova se često posmatra kao ključno polje za geopolitičku borbu Zapada i Rusije, navodi se u analizi i konstatuje da ideja o razmjeni teritorija postala sve istaknutija proteklih godina.

“Zapad nije uspio da pronađe dugoročno rješenje ovog spora: ključne evropske zemlje poput Njemačke protive se ideji razmjene teritorija iz straha da bi ona mogla da dovede do eskalacije. SAD su podržale ‘bilo koje miroljubivo rješenje’. Rusija, koja je glavni saveznik Srbije, trudi se da preuzme ulogu posrednika. Na to ukazuje i nedavni susret ruskog predsjednika Putina sa kosovskim predsjednikom Tačijem u Parizu, tokom ceremonije obilježavanja stogodišnjice primirja u Prvom svjetskom ratu”.

U izvještaju se podsjeća da je Rusija podržavala Srbiju protiv Zapada 90-ih i tokom NATO bombardovanja 1999, kao i da “vidi nezavisnost Kosova kao direktno suprotstavljanje njenoj moći u tradicionalnoj sferi uticaja u regionu”.

“Dokle god ne izblijede ožiljci od NATO bombardovanja, anti-zapadno raspoloženje će biti široko rasprostranjeno u srpskoj javnosti. Srbija nije uvela sankcije Moskvi zbog aneksije Krima i održava dobre veze sa Rusijom. Iako i dalje teži članstvu u EU, raspoloženje građana Srbije nije entuzijastično kao ranije”, konstatuje autorka izvještaja.

Prekid dijaloga Srbije i Kosova, piše u izvještaju, doprinosi porastu popularnosti proruske i anti-zapadne retorike.

“Anketa lista “Politika” iz 2018. pokazala je da je predsjednik Putin strani političar kojem se u Srbiji najviše vjeruje. Putin je toplo dočekan u Beogradu u januaru 2019. i tada je, osim naglašavanja kulturoloških i duhovnih veza između dvije zemlje, ponovio podršku Srbiji u sporu sa Kosovom i optužio Zapad za podizanje regionalnih tenzija. Putin je tvrdio da EU tera Srbiju da napravi ‘vještački izbor’ između Rusije i Zapada i žalio se na širenje NATO-a u regionu”.

Spor Srbije i Kosova je glavni teren na kojem se Rusija suprotstavlja Zapadu, a podrškom Srbiji u tom sporu širi svoj uticaj. Pokušaji Rusije da ojača veze sa Srbijom postali su vidljiviji od 2013, kada je Savjet EU objavio da je Srbija spremna da otpočne pregovore o pridruživanju EU, podsjeća se u izvještaju i konstatuje da “dok se protivi članstvu zemalja regiona u NATO-u, Rusiju ne zabrinjava članstvo u EU”.

Veze Srbije i Rusije

U izvještaju piše da je Vlada Srbije ključni kanal za ruske interese u regionu i važan izvor proruske propagande.

“Dok aktivno sarađuje sa NATO-om, politička elita u Beogradu se trudi da sjećanje na bombardovanje 1999. ostane živo. Bliske veze Srbije i Rusije su vidljive i kroz odnos lidera. Predsjednik Vučić često ide u posjetu Rusiji i regionalni je političar kojeg najčešće spominje ruski Sputnjik”.

U kontestu bliskih veza dvije zemlje pominju se i veze poslovnih ljudi, ali i percepcija da je Rusija najveći investitor u Srbiji.

“Međutim, podaci pokazuju da je EU dala grantove u vrijednosti od 3,4 milijarde eura od 2000. do 2013, dok je Rusija dala samo 338 miliona dolara na zajam Željeznicama Srbije 2016”.

Ruski narativ u medijima

U analizi se navodi da sadržaje Sputnjika, osnovanog 2015. u Srbiji, prenose brojni lokalni mediji, kao i portali Blic, Kurir, Informer, Večernje novosti i B92, a da radio program Sputnjika besplatno prenose radio stanice širom zemlje,

Dodatno, navodi se da oko 40 srpskih portala promoviše proruske stavove o glavnim političkim pitanjima, najviše u vezi sa temama Kosova, Sirije i istočne Ukrajine.

Pozitivan narativ o Rusiji vidljiv je i u glavnim medijima u Srbiji. Autorka izveštaja se poziva na nalaze CRTA-e iz 2018, koji ukazuju na to da se pozitivno izvještava o Rusiji i Kini, a negativno o EU i NATO-u.

“Za razliku od Makedonije u kojoj su društvene mreže imale značajnu ulogu u kreiranju anti-zapadne retorike, u Srbiji glavnu ulogu ima televizija, a prate je novine i radio”, piše u analizi i dodaje se da je “novinska agencija Tanjug, iako ugašena 2015, ključni instrument provladine propagande i da je prijateljski nastrojena prema Rusiji, a da je promocija Rusije primjetna u tabloidima poput Kurira, Informera, Aloa i Srpskog telegrafa, koje direktno ili indirektno kontorliše vlada”. Navodi se da su Politika, Geopolitika i Nedeljnik takođe na provladinoj i proruskoj liniji.

“Ti sadržaji često nemaju primarni cilj da predstave ruske stavove, već da veličaju lokalne narative, koji već postoje. Senzacionalistički naslovi i komentari služe da šire sumnju o ulozi NATO-a i EU u regionu i sugerišu da zapadni akteri rade protiv političkih interesa Srbije i predstavljaju prijetnju stabilnosti u regionu. Rusija je, s druge strane, predstavljena kao saveznik Srbije, čije su akcije uvijek u skladu sa srpskim interesima”.

Internetska stranica Sputnika i radio emisije su dostupni u Republici Srapskoj i Federaciji BiH. Iako nije jako popularan, njegove poruke lako prodiru u javne medije.

U Republici Srpskoj, sadržaj Sputnika često se koriste u mainstream medijima. Na primjer, novinska agencija SRNA pozajmljuje Sputnikove izvještaje i predstavlja ih kao originalne i kada drugi novinski portali ponovo objavljuju iste informacije citiraju SRNA-u, a ne Sputnik kao izvor. Anti-West /

Pro-ruski narativi popularni u dijelovima Bosne i Hercegovine se često pojavljuje na web stranicama InfoSrpska, Krajina, Govori Srbija, Glas Srpske, Nezavisne, Srbija Danas, i mnogi drugi portali čiji vlasnici i izvori finansiranja ostaju nejasni.

Efekti ruskog narativa

Jedan od efekata ruskog narativa, kako se navodi, jeste to što se u srpskoj javnosti Kosovo vidi kao anti-srpski projekat Zapada. Istovremeno, svakodnevno širenje straha od “bliskog neprijatelja” takođe vodi konsolidaciji političke podrške Aleksandru Vučiću.

Zatim, retorika protiv stabilnosti, koju propagiraju prenosioci ruskog narativa, širi nacionalistički sentiment u Republici Srpskoj i Sjevernoj Makedoniji, a istovremeno podstične mržnju prema albanskoj zajednici.

Promovisanjem imidža Rusije kao glavne političke, vojne i ekonomske alternative Zapadu, Rusija se prikazuje kao pouzdan partner Srbije na međunarodnoj sceni.

Iako je teško izmjeriti tačno koliki je uticaj ruskog narativa na javno mnijenje i ponašanje glasača, može se reći da utiče na stavove ljudi kada je riječ o pridruživanju EU, te da narativi na koje se oslanja i politička elita u Beogradu pojačavaju europskeptična i nacionalistička osjećanja.

U dijelu izvještaja o Srbiji se zaključuje da je “totalna kontrola vlasti nad medijima bila jedan od okidača za proteste krajem 2018” i da je “provladina, proruska i anti-zapadna propaganda natjerala sve one koji razmišljaju kritički da zahtijevaju slobodu medija, demokratiju i borbu protiv korupcije” VOA

Ulaganja u perspektivne industrije: Evropska unija podržala kreiranje preko 600 novih radnih mjesta

Napisao Administrator NVO u

Stotine ljudi su dobili posao u posljednje dvije godine kroz podršku Evropske unije, dok bh. kompanijama i dalje nedostaje kvalifikovanih i stručnih radnika.

Zbog visoke stope nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini, mladi ljudi se sve češće odlučuju da traže posao u inostranstvu. Međutim, mnoge bh. kompanije spremne su da ulažu u kreiranje radnih mjesta i širenje proizvodnje, privlačeći klijente iz inostranstva.

Informacijski i komunikacijski sektor (IKT) jedan je od najbrže rastućih privrednih sektora u Bosni i Hercegovini i nudi velike mogućnosti za zapošljavanje mladih. Trenutno u IKT sektoru djeluje 380 kompanija, sa oko 4.000 zaposlenih, dok prema posljednjim istraživanjima, IKT kompanije potražuju 6.000 radnika.

„IKT će postati jedna od ključnih grana bosanskohercegovačke privrede“, smatra Adnan Oručević, operativni direktor kompanije ZenDev d.o.o. iz Mostara. U protekloj godini, ZenDev je bila jedna od šest IKT kompanija podržanih sredstvima Evropske unije u okviru projekta Lokalni integrisani razvoj (LIR), koji provodi UNDP u Bosni i Hercegovini. Ova kompanija se bavi izradom web i desktop baziranih aplikacija, te izradom mobilnih aplikacija.

Kako bi proširili ponudu i usluge, te poboljšali konkurentnost kompanije na tržištu, ZenDev je aplicirao na javni poziv objavljen u okviru projekta LIR, fokusirajući se na nabavku opreme i zapošljavanje 5 osoba u oblasti razvoja mobilnih aplikacija.

„Zaposlili smo mlade ljude, uglavnom studente završnih godina fakulteta, kako bismo im pružili priliku za usavršavanje i obuku. Mobilne tehnologije zauzimaju primarnu ulogu na bh. tržištu, međutim razvoj mobilnih aplikacija u Bosni i Hercegovini je vrlo skroman. Ulaganje u razvoj sektora mobilnih aplikacija je perspektivno i isplativo“, navodi Oručević, naglašavajući da je ZenDev mlada kompanija, koja je prije 2,5 godine pokrenuta kao startup.

„Trenutno zapošljavamo 21 osobu, a potreba za radnom snagom i dalje je prisutna. Najviše sarađujemo sa skandinavskim zemljama. Kada su u pitanju IKT rješenja, BiH je na zlatnoj sredini jer nudimo kvalitetna rješenja po povoljnoj vrijednosti“, zaključuje on.

Foto: CA Design

Investicija u učenje i razvoj

Gabrijela Andrejaš, marketing menadžerica u kompaniji Cape Ann Enterprises iz Tuzle, smatra da kompanije, institucije i akademska zajednica moraju aktivno investirati u učenje i razvoj kada je u pitanju IKT sektor: „Tehnologije, vještine i zahtjevi konstantno evoluiraju tako da su trening i razvoj vještina nephodni kako bi održali korak s njima.“

Cape Ann Enterprises (CA Design d.o.o) je full stack kompanija za razvoj softvera.  Osnovana prije skoro deset godina, kompanija radi s klijentima uglavnom u SAD-u i Kanadi kako bi pomogla pri dizajniranju, izgradnji i upravljanju složenim softverskim uslugama. Podrška LIR projekta je pomogla realizaciji investicija u tehnološki razvoj kompanije, kao i u dokvalifikaciji radne snage radi postizanja višeg stepena produktivnosti i stvaranja novih radnih mjesta putem specijalističkih edukacija i treninga.

„Angažiranje trening menadžera, koji je analizom stanja i potreba kompanije i tima, a nakon toga i razvojem i implementacijom posebnog programa rada, pomogao usavršiti i zaokružiti set vještina kojima raspolaže kompanija u cjelini, pokazao se kao ključni korak koji je još jednom izdvojio našu kompaniju kao odlično mjesto za zaposlenje i usavršavanje. Pored trening sesija, uposlenici CA Design su pohađali cijeli niz obuka i seminara iz raznih oblasti. Te vještine će omogućiti širi dijapazon klijenata iz različitih oblasti“, kaže Andrejaš.

Zahvaljujući obukama, od početka implementacije projekta CA Design je stekao 13 novih članova tima.

Industrijska proizvodnja traži kvalifikovane radnike

Pored potražnje za kvalifikovanim radnicima u  IKT sektoru, nedostatak kvalifikovane i stručne radne snage bilježi i metalna industrija u Bosni i Hercegovini. Mnoge kompanije su primorane da obučavaju radnike prije nego ih zaposle jer obrazovni sistem u BiH generalno nije prilagođen potrebama tržišta rada.

Dvadesetdvogodišnji Miljan Dobrić radi na kontroli ispravnosti gotovih metalnih dijelova koje proizvodi kompanija TIKT Manufaktura iz Gradiške. Iako je završio gimnaziju, skoro dvije godine radi u toj kompaniji na mjerenju preciznosti proizvedenih dijelova i skupa sa kolegama odobrava dalji nastavak proizvodnje.

„Tražio sam posao, ponudila mi se prilika ovdje, svidjelo mi se i ostao sam“, kaže on i dodaje kako mnogi mladi ljudi odlaze iz Gradiške u Banjaluku ili van BiH jer ne vide napredak i nemaju dovoljno posla.

TIKT Manufaktura Gradiška, Foto: H.Čalkić/UNDP

Iako je tek kratko u metalnoj industriji, vidi potencijal u CNC (computer numerical control)  mašinama, te kaže da rad na njima predstavlja „posao u kojem se može uvijek napredovati“.

Miljan je zaposlen kao operater, između ostalog, na novom koordinatnom mjernom uređaju kojim se kontroliše kvalitet izrade proizvoda u TIKT Manufakturi koja proizvodi dijelove za CNC mašine i trkaće automobile, zapošljava 72 radnika i izvozi na njemačko tržište. Kupovina mašine sufinansirana je sredstvima Evropske unije kroz projekat Lokalni integrisani razvoj (LIR).

Direktor kompanije, Krešimir Bodrožić, kaže da su ranije imali dvije kontrolne mašine, a da je najnovija – treća – uveliko unaprijedila i pojednostavila procese proizvodnje i mjerenja preciznosti.

„Ova treća je CNC upravljana, što znači da mi napravimo program, taj program učitamo u mašinu, postavimo komandu, i nakon nekog izvjesnog vremena, zavisi koliko je kompliciran dio, nama mašina kaže da li je sve uredno“, kaže on i pojašnjava kako je rad na ranijim mašinama usporavao proces jer je bilo potrebno da radnik uloži mnogo vremena i napora da bi se izmjerila preciznost.

Prema njegovim riječima, gubitak vremena na mjerenju značio je zaustavljanje proizvodnje i povećanje troškova proizvoda.

„Sada imamo puno manje praznog hoda na mašinama u proizvodnji. Za rad na toj mašini su uposlena dva radnika. I mislimo da će biti vjerovatno još dva u toj mjerno-kontrolnoj jedinici“, dodaje Bodrožić.

Tokom posljednje dvije godine 630 osoba je dobilo posao kroz projekat LIR koji je podržao partnerska mala i srednja preduzeća, lokalne zajednice, poljoprivrednike, mlade poduzetnike i predstavio concept crowdfunding akademije osobama sa idejama za pokretanje biznisa. Projekat podržava najperspektivnije industrijske sektore u Bosni i Hercegovini – poljoprivredno-prehrambeni, tekstilni, metalni, drvni i informaciono-komunikacioni sektor, te kroz tehničku podršku i sufinansiranje radi na stimulisanju poslovnih aktivnosti.

Švedska osigurala 4,5 miliona eura za smanjenje negativnog uticaja opasnih hemikalija na ljudsko zdravlje i okoliš u Bosni i Hercegovini

Napisao Administrator NVO u

Vlada Švedske izdvaja 4,5 miliona eura za projekt koji ima za cilj smanjenje uticaja opasnih hemikalija,  organskih zagađujućih materija koje se dugo razgrađuju u prirodi, na zdravlje ljudi i okoliš.

Fokus petogodišnjeg projekta “Okolinski prihvatljivo upravljanje postojanim organskim zagađujućim materijama (POPs) u industrijskom i sektoru upravljanja otpadom“, koji će realizovati UNDP Bosne i Hercegovine, je prevencija ispuštanja nenamjerno proizvedenih dugotrajno postojanih organskih zagađujućih materija (POPs) kroz prelazak, u proizvodnji plastike, na hemikalije koje ne sadrže POPs.

Bosna i Hercegovina je 2010. godine ratifikovala Štokholmsku konvenciju, međunarodni sporazum o okolišu kojim se tretiraju dugotrajno postojane organske zagađujuće materije. Međutim, još uvijek postoje nedostaci vezani za odredbe Konvencije i njihovu implementaciju, te nedosljednosti u njihovoj primjeni između različitih nivoa vlasti u BiH.

“Izuzetno mi je drago da ćemo podržati ovaj projekt kako bi se spriječilo ispuštanja opasnih hemikalija u okoliš. Svi se moramo potruditi kako bi se zaštitio okoliš! Ujedno, poboljšaće se upravljanje medicinskim otpadom, doprinijeti provedbi inicijativa zelene hemije u industriji i poljoprivredi zajedno sa uništavanjem identifikovanih zaliha POPs otpada. Projektom je predviđeno uništavanje najmanje 50 tona POPs otpada“ istakla je Marie Bergström, šefica odjela za saradnju u Ambasadi Švedske u BiH.

Izloženost POPs materijama može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući neke vrste raka, pojavu porođajnih defekata, disfunkcionalan imunološki i reproduktivni sistem, veću osjetljivost na bolesti, te oštećenje centralnog i perifernog nervnog sistema*. Žene su posebno osjetljive na izloženost opasnim hemikalijama u nekim periodima života, poput trudnoće, dojenja i menopauze.

Adekvatno uvođenje i provedba Štokholmske konvencije zahtijeva saradnju između nadležnih institucija koje pokrivaju različite sektore i nivoe vlasti. Da bi se to postiglo i smanjile količine opasnih hemikalija u okolišu “UNDP će sarađivati sa javnim, privatnim i nevladinim sektorom, te realizovati informativne kampanje kako bi se povećala svijest građana, posebno ranjivih kategorija, o negativnom uticaju POPs na ljudsko zdravlje”naglasio je Sukhrob Khoshmukhamedov, zamjenik rezidentne predstavnice UNDP-a u BiH.

Projekt će se oslanjati na naučene lekcije srodnih projekata koji se provode u zemljama Evropske unije, kao i na bilateralnu razmjenu znanja i transfer tehnologija sa Švedskom agencijom za hemikalije, KEMI, te drugim SIDA i UNDP projektima u regiji. Ujedno, projekt će uključiti i određene mehanizme kako bi se osigurala rodna ravnopravnost i osnažile žene.

Ključne činjenice:

  • Štokholmska konvencija je usvojena 22. 5. 2001. godine, a stupila je na snagu 17. 5. 2004. godine, nakon što ju je 50 zemalja ratifikovalo.
  • Cilj Štokholmske konvencije je poduzimanje mjera za eliminaciju, ograničavanje ili sprječavanje proizvodnje, uvoza, izvoza i upotrebe svih proizvedenih POPs (pesticida i industrijskih kemikalija) i kontinuiranog smanjenja pojave ovih zagađivača u okolišu i eliminisale emisije nenamjerno proizvedenih POPs (kao što su dioksini, furani, heksaklorobenzen i PCB koji se javljaju u industrijskim procesima).
  • Postojane organske zagađujuće materije (POPs) su organske hemijske supstance na bazi ugljenika, koje imaju kombinaciju fizičkih i hemijskih svojstava koja, kada se jednom ispuste u okoliš, ostaju netaknuta mnogo godina, postaju široko rasprostranjena, akumuliraju se u masnom tkivu živih organizama i toksični su za ljude i životinje.

* Izvor: http://chm.pops.int/TheConvention/Overview/tabid/3351/Default.aspx

MAŠTA UMEŠALA PRSTE Nikolina je apsolvent Pravnog fakulteta, izrađuje unikatne heklane torbe i ima još planova

Napisao Administrator NVO u

Kreativna Paljanka Nikolina Savić (25), apsolvent Pravnog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, izrađuje unikatne ručno heklane torbe, a namerava da proširi proizvodnju unikatnih modnih dodataka, izrađujući kaiševe od različitih prirodnih materijala.

Heklane torbe, pogotovo one u čije kreiranje mašta umeša prste, nikada nisu izašle iz mode, zato Nikolina u slobodno vreme hekla torbe različitih oblika, veličina i boja.

FOTO: SRNA / RAS SRBIJA

Od želja kupaca zavisi da li će torbe biti okrugle, kockaste ili u obliku pravougaonika. Nikolina u izradi ovakvih torbi koristi pamuk sa određenim postotkom elastina, jednu deblju iglu, kao i alke, kopču i lanac, koji se kače na tašnu.

-Na Jutjubu sam videla heklanu torbu, i to mi je privuklo pažnju, pa sam htela da se oprobam u tome. Kupila sam materijal i krenula da radim – objašnjava ona.

FOTO: SRNA / RAS SRBIJA

Izrada prve torbe duže je trajala, a svaka sledeća mnogo kraće.

Nikolina napominje da proces rada nije komplikovan, da je za svaku torbu potrebno izdvojiti oko četiri sata, ali su bitni preciznost, želja i volja. Ona se prva na Palama počela baviti ovim načinom pravljenja torbi.

FOTO: SRNA / RAS SRBIJA

Ističe da je do materijala teško doći, a njene torbe nose ljudi iz BiH, Srbije, Hrvatske i Austrije koji fotografije torbi i informacije o njima mogu naći na Fejsbuk i Instagram stranici “Dol begs”.

Afera na Palama – igre oko filozofskog fakulteta

Napisao Administrator NVO u

na Filozofskom fakultetu Pale već duže vrijeme traju nezakonite i nedopuštene aktivnosti i radnje a koje za rezultat imaju umanjivanje ugleda najvećeg fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kršenje procedure naočigled svih, neprimjereno ponašanje i bespotrebno gomilanje administracije povećanim zapošljavanjem bez reda i zakona.

Krenimo redom. Dekan kome je istekao mandat, Draga Dr, Mastilović se služi svim nečasnim radnjama kako bi sebi priskrbio reizbor, tj. ostanak na funkciji; ne samo što je ukaljao svoj ugled nezakonitim radom u SPKD Prosvjeta http://www.rts.rs/page/rts/sr/Dijaspora/story/1518/vesti/3483440/vazne-odluke-prosvjete-na-godisnjoj-skupstini.html http://www.prosvjeta.com/lat/index.php/32-d-sh/445-spkd-prosvjeta-na-svojoj-skupstini-pokazala-odlucnost-i-snagu

već je poznat i kao član SDS-a koji je aktivno radio u kampanji Mirka Šarovića i zloupotrebljavao javnu ustanovu za promociju kandidata SDS-a za opšte izbore 2018. godine što je na žalost prošlo bez sankcija http://www.palelive.com/potpisan-sporazum-za-podrsku-studentima-filozofskog-fakulteta-pale/

koristeći se nedozvoljenim sredstvima lobiranja zaposlio je na Filozofski fakultet Branku Muminović, djevojku predsjednika studentske organizacije, Milana Kolovića (slika u prilogu) da bi pridobio podršku studenata u nastavno naučnom vijeću Filozofskog fakulteta.

Isto kao što je utvrdjeno da je nevalidno studentsko predstavničko tijelo Studentski parlament Univerziteta, tako je i nezakonito i nelegitimno i ovo fakultetsko studentsko tijelo, jer nikada nije registrovano u skladu sa zakonom, niti su ikada provedeni statutarni i legitimni izbori, a Kolović koji je u izbornoj kampanji radio za Aleksandra Glavaša (DNS – neformalni vladar studenata istoka) i koji ima 31 godinu i studirao je 12 godina, tako treba da se ponište i ove odluke nakaradne o novim zapošljavanjima na filozofskom i dodatnom opterećenju budžeta ministarstva, dok kvalitetni i sa visokim prosjekom svršeni studenti, pri tom samohrane majke rade u kladionicama http://is-radio.com/pale-zorica-tomic-sa-prosjekom-978-ne-moze-da-se-zaposli-u-struci-radi-u-kladionici/?pismo=lat

Kako to da za jedne ima posla, a za druge nema, i ko koga tu presvlači preko leđa ministarstva??? I da li gospodin Ministar stoji svojim autoritetom iza ovakvih užasnih dešavanja na najvećem fakultetu javnog univerziteta, ili će smoći snage da reaguje i obračuna se sa mangupima u svojim redovima???

 Nadležnosti dekana su velike- zastupa i predstavlja fakultet, organizuje i rukovodi radom fakulteta, predlaže organizacionu, akademsku i neakademsku strukturu na Fakultetu, ima nadležnosti u finansijama, sistematizaciji, itd. Važno je da se ne mogu pobrojati ni kvantitativni ni kvalitativni rezultati; broj upisanih studenata iz godine u godinu rapidno opada, na pojedinim katedrama je 0 ili 1, broj katedri se smanjuje godinama, sasvim je nevjerovatno da je obrnutom proporcijom rastao broj zaposlenih. Evidentan je pad svih parametara, učila i oprema su zastarjeli i dotrajali, osim što je amfietaatar “freskopisan”, fakultet nije uključen u međunarodnu saradnju od koje bi imao vidljive koristi, nikada se ozbiljno nisu pozabavili planom razvoja, marketing plan je blaga katastrofa – na nivou KUD-a, a odnos prema osiguranju kvaliteta je samo predmet interne šale, a ne ozbiljnih rasprava i odgovornih diskusija.

Filozofski fakultet nikada nije izašao u javnost sa jasno izraženim stavovima ni po jednom društveno važnom pitanju, niti ima kvalitetnu komunikaciju sa javnošću. Sem pojedinaca koji gore pomenuto rade zbog sopstvene promocije i prikupljanja političkih poena.

Fakultet i rukovodstvo nisu znali, niti umjeli smoći snage da se suprotstave negativnim tendencijama, tj. da pretvore ustanovu u modernu, poželjnu i profesionalnu obrazovnu i organizacionu jedinicu na ponos kakva je trebala da bude.

ATF

Da li je filozofski fakultet postao leglo nepotizma, zakulisnih radnji, pijačarske trgovine, alkoholičara, ko i zašto potcjenjuje i vrijeđa studentima i profesorima inteligenciju, zašto za jedne važe jedna pravila, a za druge ne važe, kako je moguće da se statuti i zakoni gaze nogama svaki dan i prvi sprdnja sa tako važnom javnom ustanovom i kako je moguće da niko nije odgovoran i do kada će tako biti, da li dok se ne ugasi fakultet zbog katastrofalnog rukovođenja, ili dok traju interesi beskrupuloznih gladnih pojedinaca koji o svemu vode računa, osim o fakultetu, pitanja su na koja još nema odgovora. Romanijapres