Započeti radovi na rekonstrukciji u Romanijskoj ulici

Danas su u Romanijskoj ulici započeti radovi na rekonstrukciji cca. 500 metara distributivnog cjevovoda. Ovi radovi prethode radovima rekonstrukcije ove ulice.Realizacijom ovog projekta ukinuće se dijelovi stare dotrajale mreže a potrošači priključiti na novu vodovodnu cijev.

Radove finansira J.P. “Vodovod i kanalizacija” a.d., Pale.

Radovi u ulici Sime Matavulja

U ulici Sime Matavulja izvršena je rekonstrukcija cca. 110 metara fekalne kanalizacije.

U ulici Sime Matavulja izvršena je rekonstrukcija cca. 110 metara fekalne kanalizacije. Realizacijom ovog projekta ukinuta je dionica sa problemima u funkcionisanju.

Oglašavanje i drugi komercijalni odnosi javnog sektora i medija: smjernice za bh. javne organe

Javni sektor u Bosni i Hercegovini usmjerava značajna sredstva medijima na osnovu komercijalnih ugovora za oglašavanje i druge medijske usluge. Informacije o iznosima i o postupcima dodjele ovih sredstava često se ne objavljuju i javnosti nije omogućen uvid u krajnju svrhu oglašavanja javnog sektora u BiH. Kriteriji koji se koriste za odabir medija s kojima će ti ugovori biti potpisani u nekim slučajevima su navedeni kroz postupke javnih nabavki, dok se u drugim ne objavljuju ili nisu definirani.

Zabrinjavajuća je činjenica da ova pitanja nisu adekvatno regulirana, što otvara prostor za moguće zloupotrebe. U kontekstu Strategije za borbu protiv korupcije i Akcionog plana za provođenje Strategije za borbu protiv korupcije 2015–2019, prepoznata je potreba za unapređenjem transparentnosti i legitimnosti finansiranja medija kroz direktna izdvajanja i oglašavanje javnog sektora i drugih izvora prihoda, ali još uvijek nije specificiran najbolji način na koji to treba učiniti.

Ovaj izvještaj s preporukama je fokusiran na odnose između javnog sektora i medija uspostavljene na komercijalnoj osnovi. U prethodnom izvještaju Mediacentra Sarajevo dati su pregled i preporuke za direktno finansiranje medija iz javnog sektora, koje se zasniva na sistemu državne pomoći u BiH.

U ovom izvještaju dajemo preporuke za unapređenje transparentnosti i legitimnosti dodjele javnih sredstava medijima za komercijalne medijske usluge. U izvještaju je najprije dat pregled politika i praksi javnih nabavki medijskih usluga u BiH, uključujući komercijalne ugovore o oglašavanju i ugovore o medijskom izvještavanju o radu javnih organa, nakon čega je dat pregled politika i praksi u drugim državama. Na kraju su dati zaključci i preporuke za unapređenje transparentnosti, kriterija i nezavisnosti odlučivanja u postupcima u kojima javni sektor vrši nabavku medijskih usluga. Cilj izvještaja je podstaći nadležne institucije da ispitaju legitimnost određenih postupaka i da razmotre usvajanje pravilnika kojima će se oglašavanje javnog sektora i javna nabavka drugih medijskih usluga unaprijediti i staviti u funkciju javnog interesa.

U izvještaju su sumirana, s jedne strane, dosadašnja istraživanja o komercijalnim odnosima između javnog sektora i medija, te su analizirani Zakon o javnim nabavkama i postupci koji se koriste prilikom nabavke medijskih usluga. Sredstva variraju od 200 maraka koliko jedna gradska uprava izdvoji za jednu bajramsku ili božićnu čestitku do stotine hiljada maraka koje javna preduzeća izdvajaju za promociju i oglašavanje. Najviše sredstava troše javni telecom operateri, koji su, pored toga, izuzeti od Zakona o javnim nabavkama radi jačanja konkurentskog položaja u odnosu na privatne kompanije.

Institucije vlasti izdvajaju novac za objavljivanje tendera i oglasa, za pretplate na određene medijske sadržaje i za promociju vlastitih aktivnosti. Primjeri komercijalnih ugovora se odnose na kupovinu medijskog prostora radi praćenje rada lokalnih vlasti, što je u suprotnosti sa pravilima Regulatorne agencije za komunikacije koja nalažu da se ne može sponzorisati sadržaj o aktuelnim događajima. Problematična je i činjenica da se ovi sponzorisani sadržaji ne označavaju na adekvatan način u radijskim i televizijskim programima, te gledatelji nemaju saznanja da su oni plaćeni od strane određene lokalne uprave. Istraživanje je pokazalo i da su određeni postupci javne nabavke medijskih usluga u suprotnosti sa Zakonom o javnim nabavkama. Naprimjer Lutrija BiH objavljuje oglase za usluge oglašavanja s već naznačenim medijem u kojem će se oglašavati. Drugi način na koji se izbjegavaju pravila o javnim nabavkama jeste da javna preduzeća i institucije vlasti kupuju medijski prostor preko reklamnih agencija. Iako kupovina medijskog sadržaja podliježe Zakonu o javnim nabavkama, postoje razni načini na koji se principi transparentnosti i fer konkurencije mogu izbjegavati. S obzirom da su mediji naročito podložni političkim uticajima radi političke promocije, naročito u predizbornom periodu, javna nabavka medijskih usluga bi trebala biti posebno regulisana i praćena.

media.ba

Marija Bamije: Uzbunjivačica

Izvor: Danas

Otkako je prvi put javno progovorila o korupciji u Misiji Evropske unije za vladavinu prava na Kosovu (Euleks) te 2014. godine, nekadašnja tužiteljka ove međunarodne institucije…

 Marija Bamije, već četiri godine pokušava da dokaže svoje tvrdnje, najpre u medijima, ali potom i na sudu, s obzirom na to da je tužila Euleks pred britanskim upravnim sudom u Londonu.

Bamije je najpre optužila tadašnje šefove – glavnu tužiteljku Jaroslavu Novotnu i njenog zamenika DŽonatana Ratela, da su na nju vršili pritisak i blokirali njenu istragu o trostrukom ubistvu. Potom je optužila i sam vrh Euleksa da su zataškali njenu istragu. U dokumentima koje je ova hrabra uzbunjivačica dala prištinskom listu Koha Ditore, navodi se da je jednog od osumnjičenih za trostruko ubistvo italijanski istražni sudija Frančesko Florit pustio iz zatvora nakon što je primio mito od čak 300.000 evra.

Čak je i Osnovno tužilaštvo u Prištini prošle godine pokrenulo istragu protiv nje zbog navodne zloupotrebe službenog položaja u slučaju u koji su umešani nekadašnji zvaničnici Vlade Kosova Ilir Tolaj i Bujar Bukoši. Upravo je Bamije tada tvrdila da je Tolaj pokušao da podmiti sudiju da mu smanji osuđujuću kaznu i da za to ima dokaze.

S obzirom na to da Euleks, prema njenim rečima, namerno čini da suđenje u Londonu bude dugo i skupo, a pošto je ona već potrošila svu svoju ušteđevinu i novac od osiguranja, potrebno joj je 5.000 funti da bi pokrila troškove narednog ročišta. Zbog toga je pokrenula onlajn inicijativu u kojoj moli ljude širom sveta da joj finansijski pomognu kako bi nastavila sudski proces i dokazala da u Euleksu itekako ima korupcije, te da je zbog svog „uzbunjivanja“ dobila otkaz. Ona je nekoliko puta za Danas istakla da Euleks na sve načina pokušava da je zastraši.

Marija Bamije je rođena u Delhiju 1959. Svoje rano detinjstvo provela je u čestim selidbama, pošto joj je otac kao novinar pokrivao Bliski Istok. Umro je dok je još bila mala, pa je sa majkom jedno vreme provela na Gibraltaru da bi se, kada joj je bilo deset godina, preselile u Britaniju. Pošto joj je majka bila medicinska sestra time je i Marija želela da se bavi, ali je ubrzo otkrila da je hipohondarka, pa je morala da odustane od te ideje.

Radila je kao tužiteljka u Kraljevskom tužilaštvu, a od jula 2007. do novembra naredne godine kao međunarodna tužiteljka u misiji UN na Kosovu, gde je pokrenula nekoliko istraga zbog ratnih zločina, korupcije i organizovanog kriminala. Već u septembru 2008. prešla je na mesto specijalne tužiteljke Misije Euleks, a od januara 2011. pa do suspenzije bila je šefica Odeljenja za finansijski kriminal u Euleksu.

Davor predao još 400 novih prijava

Davor Dragičević podnio je danas Okružnom javnom tužilaštvu Banja Luka novih 400 prijava krivičnog djela, kako je navedeno, ubistva njegovog sina Davida. Sutra će biti podneseno novih 500 prijava, rekao je on.

On je danas zvanično zatražio i pristup informacijama u vezi sa optužnicom protiv svog mrtvog sina da se vidi ko je ispitivao Davida Dragičevića u vezi sa tom, kako je rekao, navodnom tučom, koja je bila na Banj brdu prošle godine i kakvim je sve torturama bio izložen.

“Rekao sam da je zločin bio odranije planiran i hoću imena da mi se dostave svih inspektora. Sa ovim momentom oni su saučesnici u ubistvu Davida Dragičevića.” rekao je on.

“Angažovao sam još jedan tim sudskih vještaka, forenzičara, privatno, koji će raditi na predmetu teško ubistvo Davida Dragičevića. O detaljima ćete biti na vrijeme obaviješteni kad bude sve zvanično.” rekao je Davor Dragičević.

On je rekao da od zvaničnih dokumenata ima samo potvrdu o smrti, koju je dobio sa namjerom da sahrani svoje dijete.

” Ja sam ga sahranio 7.4., analiza kose i muljeviti sadržaj je poslano već u tri zemlje van granica bivše Jugoslavije, gdje ljudi rade časno svoj posao i dobićemo pečat od tih nadležnih institucija. Vrlo brzo planiram prvu ekshumaciju Davida Dragičevića. Naravno da neće biti na prostorima bivše Jugoslavije. Ja gdje budem radio ekshumaciju ću samo da prisutvujem, ti ljudi vrlo dobro znaju da rade svoj posao, ja sam samo konobar.” rekao je on.

Što se tiče videa koji je pokazao medijima sinoć, on je rekao kako to sve imaju u MUP-u.

” Ima snimak kada dvojica ispred Cityja dolaze i sjedaju, oni su taj snimak izuzeli i ne daju ga, ni na uvid nikome” kazao je on.

Na pitanje novinara BUKE kako tumači drugačija stajališta inspektora kada je riječ o posljednjem viđenju Davida Dragičevića na kamerama on je rekao kako je po njegovoj želji imenovan Siniša Kostrešević.

“Nažalost on se kasno uključio, treba je ranije, bio je u SAD-u. Siniša Kostrešević se uključio trideseti dan. Po mojim saznanjima svi hard diskovi brišu e snimke nakon 30 dana, tako da stojim iza toga. Siniša Kostrešević je prema mojim saznanjima jedan častan i pošten čovjek i ja stojim iza ovih riječi. E sad dokle će on ići, vrijeme će pokazati.Mislim da se radi o časnom pripadniku MUP-a RS kome je stalo do istine. Kad istina izađe na vidjelo, pravda će odmah biti zadovoljena. Sve i jednu tvrdnju od 18. niko mi nije vjerovao pa se pokazala. Zato sam istražio svog sina i bio je živ do tog i tog momenta” odgovorio je Davor Dragičević

(Buka)

Istraga utvrdila: Rusi srušili malezijski avion u kojem je poginulo 298 ljudi

Istražni tim predvodio je Holanđanin Vilbert Paulisen, rekao je da je avion oboren raketom tipa BUK, ispaljenom sa teritorije Ukrajine koja je bila pod kontrolom pobunjenika

Projektil koji je oborio malezijski avion sa leta MH17 iznad Ukrajine, 2014. kada je poginulo 298 ljudi, ispalila je Rusija, navode istražioci.

Projektil je, prema najnovijim informacijama međunarodnog istražnog tima, koje su svi svetski mediji preneli kao hitnu, pripadao ruskim vojnim snagama stacioniranim u Kursku, a ispalila ga je 53. protivvazdušna brigada.

Ta informacija prezentovana je danas, a ističe se i da je rezultat višegodišnje istrage. Istražni tim predvodio je Holanđanin Vilbert Paulisen, rekao je da je avion oboren raketom tipa BUK, ispaljenom sa teritorije Ukrajine koja je bila pod kontrolom pobunjenika.

Iako Rusi sve vreme negiraju da je projektil koji je ispaljen na malezijski avion njihov, danas ih je demantovao Pauliden, koji je rekao da je istraga došla do podataka da su sva vozila koja su prevozila pomenuti projektil pripadala ruskim oružanim snagama.

BBC podseća da se istraga o obaranju MH17 vodi već četiri godine i da je u tu svrhu i formiran Zajednički istražni tim, u čijem sastavu su stručnjaci iz Holandija, Australije, Belgije, Malezije i Ukrajine.

17. jula 2014. boing 777 poleteo je iz Amsterdama prema malezijskom glavnom gradu Kuala Lumpuru. Avion se iznenada srušio i pri tome su poginuli svi putnici i članovi posade. Njih 298. Ova se nesreća dogodila samo nekoliko meseci nakon misterioznog nestanka još jednog malezijskog aviona – MH370.

Međutim, te 2014. situacija u Ukrajini bila je sve samo ne jednostavna. Ukrajinska vlada i proruski pobunjenici bili su u velikom oružanom sukobu. Nakon 15 meseci istrage, holandska bezbednosna služba objavila je da je jedna raketa zemlja-vazduh, marke BUK, ruske proizvodnje pogodila avion.

Odmah se pretpostavilo da su je ispalili ruski vojnici ili proruski pobunjenici, pogrešno misleći da se radi o ukrajinskom borbenom avionu. No, Rusi su odmah ponudili svoje objašnjenje, tačnije više objašnjenja.

Četiri dana nakon nesreće, ruski generali su optužili ukrajinsku stranu da je namerno skrenula let MH17 s kursa u ratnu zonu. Ukazali su i na to da su se na ruskom radaru videli obrisi ukrajinskog borbenog aviona suhoj-25 opremljenog projektilima.

Koalicija: Država da podrži razvoj medija civilnog sektora

Koalicija novinarskih i medijskih udruženja založila se da se u budućoj Medijskoj strategiji jasno predvidi obezbeđivanje uslova za osnivanje, razvoj, funkcionisanje i finansijsku održivost medija civilnog sektora.

Koalicija je ocenila da bi mediji civilnog sektora mogli u budućnosti da predstavljaju alternativni sistem informisanja, koji bi zadovoljavao javni interes, kroz kvalitetne i nezavisne programske sadržaje.

U drugom i proširenom izdanju publikacije “Mediji civilnog društva” Koalicija pet novinarskih i medijskih udruženja je u preporukama za razvoj medija civilnog sektora navela da su potrebni posebni programi podrške snažnijem razvoju medija civilnog društva, a naročito putem posebnog programa projektnog sufinansiranja za takve medije.

Potrebno je da se omogući razvoj finansijskih modela poslovanja neprofitnih medija s ciljem da se omogući njihova dugoročna finansijska održivost, putem predviđanja posebnih vrsta olakšica za takve vidove finansiranja, uključujući i poreska oslobođenja i druge vrste olakšica, navodi se u preporukama.

Pored toga, navodi ova koalicija, potrebno je da se radi na osnivanju posebnog fonda za finansiranje medijskih sadržaja i programa medija civilnog sektora, koji bi se formirao od sredstava koji potiču iz različitih izvora: donacija, dela takse za javne medijske servise, dela javnih prihoda koji potiču od operatora elektronskih komunikacija, dela javnih prihoda koji potiču od igara na sreću i slično.

Dodaje se da medije civilnog sektora treba osloboditi od plaćanja PDV-a, da im treba omogućiti poreske podsticaje kod zapošljavanja mladih novinara, da elektronske medije tog tipa treba osloboditi od plaćanja pojedinih naknada i obezbediti im povlašćen položaja kod plaćanja naknada za iskorišćavanje predmeta autorskog i srodnih prava i drugih olakšica.

“Mediji civilnog sektora predstavljaju nedovoljno iskorišćenu šansu za opstanak objektivnog i nepristrasnog izveštavanja u lokalnim sredinama, informisanja na jezicima nacionalnih manjina i generalno za ostvarivanje javnog interesa u oblasti javnog informisanja”, piše u preporukama.

Navode se i precizni ciljevi, konkretne mere, vremenski okviri, nadležne institucije i partneri, a preporuke su deo Alternativne medijske strategije koju je izradila ta koalicija novinarskih i medijskih udruženja.

Predsednik Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) Nedim Sejdinović napisao je u predgovoru za drugo izdanje publikacije “Mediji civilnog društva” da je reč o proširenom izdanju i dodao da je bio veoma prijatno iznenađen činjenicom da se prvo izdanje razgrabilo.

“Zaista deluje neverovatno, ali je tako. U pojedinim lokalnim sredinama su u proteklom periodu nikli mediji civilnog društva: u Pančevu, Vršcu, Dimitrovgradu, Kragujevcu… kao odgovor medijskih profesionalaca i građana na spaljeno medijsko polje i potpunu kontrolu medija”, naveo je Sejdinović.

Prema njegovim rečima, mediji civilnog društva mogli bi u prvi plan da stave javni interes, a ne interes vlasti i određenih centara moći, odnosno mogli bi da predstavljaju direktan komunikacijski kanal ili savez građana i medijskih profesionalaca, bez državnog tutorstva, jer su mediji civilnog društva po definiciji prijatelji javnog interesa.

On je podsetio na iskustvo Hrvatske, gde su bili otvoreni određeni fondovi za medije civilnog sektora, što je otvorilo prostor za stvaranje ozbiljne alternativne medijske scene, koju su krasili interes građana, kritika političkih i društvenih devijacija, vrhunsko istraživačko i analitičko novinarstvo, profesionalizam i nepotkupljivost.

“Zbog uticaja koja je ta scena imala, i koji je neprekidno rastao, po dolasku HDZ-a na vlast uglavnom je ukinuto njeno finansiranje. Ali, hrvatski slučaj je zapravo najbolji primer značaja neprofitnih medija”, naveo je Sejdinović.

Drugo izdanje publikacije deo je projekta “Mediji civilnog društva – šansa za medijski pluralizam i održivost medijske scene”, koji je podržala Ambasada Holandije u Srbiji, a koji NDNV realizuje u saradnji sa Medijskim odeljenjem Misije OEBS-a u Beogradu.

Koaliciju novinarskih i medijskih udruženja, pored NDNV-a, čine i Nezavisno udruženje novinara Srbije, Lokal pres, Asocijacija nezavisnih elektronskih medija i Asocijacija onlajn medija.

Prva država s besplatnim javnim prevozom za sve

Estonija će, barem tako najavljuju njihove vlasti, postati prva država na svetu s besplatnim javnim prevozom za sve građane koji imaju uredno prijavljeno prebivalište u toj državi.

Ovaj predlog dolazi nakon što je uspešno sproveden projekat besplatnog javnog prevoza za građane u glavnom gradu Talinu. O tom su projektu građani odlučivali na referendumu, a grad je pokrivao sve troškove autobusa, tramvaja i vozova.

Sve što je građanima bilo potrebno za besplatan prevoz je zelena kartica po ceni od dva evra, s kojom su potom mogli neograničeno da koriste javni prevoz.

Talin je u ovom projektu višestruko zaradio, tačnije, dvostruko više nego što je izgubio nakon prestanka naplate javnog prevoza.

Recimo, građani koji do tada nisu imali prijavljeno boravište, to su sad uradili, te se gradska kasa znatno napunila samo od tog posla. Takođe, besplatni javni prevoz je dodatno motivisao mobilnost građana; počeli su više da izlaze, pa samim tim i da više troše u restoranima, kafićima, bioskopima, pozorištima, kao i u lokalnim prodavnicama i buticima.

Čitav projekat je gradu dao novi vetar u leđa i pokrenuo lokalne biznise, a rešen je i veliki problem saobraćajnih gužvi, piše Dnevnik. Nakon uvođenja besplatnih vožnji, u gradu su drastično porasle cene parkinga, tako da u Talinu više nema ni toliko automobila.

Distributeri u Hrvatskoj ukidaju RTS, možda to urade i u BiH

Zbog visokih cijena RTS je nestao iz ponude pojedinih operatera u Hrvatskoj, a to bi se moglo dogoditi i u Bosni i Hercegovini.

foto: pixabay

Nakon zahtjeva RTS-a distributerima u regionu za višestruko povećanje naknada za emitovanje programa u inostranstvu, jedan broj distributera u Hrvatskoj počeo je sa ukidanjem emitovanja programa nacionalnog Javnog servisa Srbije, javlja N1 i najavljuje da bi slično moglo da se desi i u BiH.

U Klubu novinara u Banjaluci smatraju da javni servisi u osnovi ne treba da budu usmjereni na komercijalno djelovanje, već da zastupaju javne interese građana, budući da informativni i zabavni program, domaće serije, te sport na RTS-u prate i građani Bosne i Hercegovine.

Da bi građani BiH i Crnoj Gori mogli gledati Javni servis Srbije, RTS od operatora traži 0,09 eura po korisniku. U ostalim zemljama čak pola eura, što je 27 puta veća cijena od one koju javni servisi prosečno naplaćuju za emitovanje svojih programa u inostranstvu.

Zbog visokoih cijena RTS je nestao iz ponude pojedinih operatera u Hrvatskoj, a to bi se moglo dogoditi i u Bosni i Hercegovini.

„Nadam se da će se to prevazići jer mislim da zbog nekog našeg dobrog života na ovim prostorima bi bilo dobro da imamo mogućnosti da gledamo sve programe iz svih dijelova nekadašnje Jugoslavije jer možda samo tako možemo doći do neke objektivne priče, do istine“, smatra Dejan Garić iz SPKD „Prosveta“ Sarajevo.

Ukoliko bi operateri zbog poskupljenja odustali od RTS-a, građani bi ostali uskraćeni za važne informacije, smatra predsjednik Kluba novinara Banjaluka Siniša Vukelić.

„Mislim da ovde ljude, posebno u Republici Srpskoj, zaista zanima šta se dešava u Srbiji kao matici kako se to i predstavlja u političkom smislu. Kakve su političke, ekonomske prilike i to je važno za poslovne ljude u BiH jer je veliki obim spoljnotrgovinske razmjene sa Srbijom“, kaže on.

Vukelić ističe da javni servisi uopšteno ne bi trebali biti usmereni prvenstveno na komercijalno djelovanje već da zastupaju interese države i svojih građana u smislu promovisanja privrede, ekonomije, turizma.

Izvor: N1