Rast štetnih kampanja na društvenim mrežama kao digitalni sigurnosni rizik je prijetnja za reputaciju medija

Društvene mreže kao platforme za širanje informacija su postale neizostavan prostor na kojem danas svi djeluju. Bilo da govorimo o kompanijama, državnim institucijama, političkim partijama ili medijima. Svaka od navedenih koristi ovaj prostor kako bi proširila određene informacije, te došla do što većeg broja korisnika/ca.

Drušveni mediji se koriste za kreiranje novih mišljenja koji nerijetko mogu biti prepuni lažnih informacija, te mogu predstavljati i prijetnju digitalnoj sigurnosti.

Renée DiResta, rukovoditeljica za istraživanje na Stanford Internet Observatoryu kaže da se bilježi stalni rast i sazrijavanje štetnih kampanja na društvenim medijima koje kreiraju državni akteri. Društveni mediji se koriste da bi poljuljali mišljenja, sijali podjelu i naštetili reputaciji, navodi ona. U svom nedavnom izlaganju na Black Hat konferenciji je rekla da akteri ovih prijetnji sve bolje podešavaju napade, te je upravo Black Hat zajednici poručila da se ovakve vrste napada mogu tretirati kao napadi na reputaciju na kompanije, te isto tako i protiv nacionalnih izbora. Ona je naglasila da su ovakva nastojanja državnih aktera prijetnja za cyber sigurnost te da ih eksperti/kinje u ovoj oblasti ne smiju ignorisati i da ih trebaju bolje razumijeti kako bi ih u budućnosti spriječili.

Šta je Black Hat?

Black Hat se odnosi na upotrebu agresivnih strategija, tehnika i taktika, koje se fokusiraju isključivo na pretraživače, a ne na posjetioce sajtova, i obično ne poštuju smjernice pretraživača. Kompjuterski hakeri ovaj termin koriste za nanošenje štete, kreiranje kompjuterskih virusa i ostale neetičke radnje u online sferi. Upravo u kontekstu pomenute priče širenja dezinformacija i kreiranja novih mišljenja, ovakve vrste napada doprinose sigurnosnim rizicima.

Neki primjeri Black Hat SEO tehnika uključuju:

  • dodavanje ključnih riječi koje su nevezane za sadržaj stranice
  • gomilanje ključnih riječi (stuffing),
  • nevidljivi tekst,
  • ulazne strane (doorway pages),
  • kompletna izmjena stranice nakon što je rangirana dobro od strane pretraživača

Primarno su se ovi napadi koristili za brzu finansijsku zaradu kroz prevare na internetu, a danas se sve više koriste za kreiranje mišljenja kroz plasiranje različitih novih (često lažnih) informacija.

Društveni mediji platforma za kreiranje lažnih vijesti

DiResta je u svom izlaganju upravo govorila o tome šta znače današnje, moderne, kampanje utjecaja na društvenim mrežama, te kako one mogu zavarati novinare/ke uutjecajnim medijima.

„Prvi korak je stvaranje hiljade lažnih računa na društvenim mrežama. Zatim slijedi razvoj sadržaja koji se širi kroz te račune. Dalje, sumnjive vijesti stvaraju vjerovatne – a opet lažne – članke koji pojačavaju osnovnu poruku. Ako je uspješna, novostvorena vijest biva prenesena u masovinim medijima. Na taj način mediji preuzimaju te vijesti i šire ih kroz svoje kanale.“  – navodi DiResta.

s


 
Ona navodi da zajednice koje se na društvenim mrežama bave sigurnim i provjerenim informacijama moraju da otkriju odakle potiču ove informacije, te da nađu način borbe protiv njihovog širenja.

DiResta navodi da ovakav virtualni propagandni krug ubrzan kroz društvene mreže doprinosi velikom spektru informacijskih operacija utjecaja (influence oprations), te se na taj način društvene mreže zloupotrebljavaju za širenje ideja i kreiranje lažnih informacija koje pomažu određenim skupinama za ostvarenje njihovih ciljeva.

Operacije utjecaja Rand Cooperation definiše kao „prikupljanje taktičkih informacija o protivniku kao i širenje propagande u potrazi za konkurentskom prednosti u odnosu na protivnika“.  

„Operacije utjecaja nadmašuju djelovanja definirana kibernetičkim ili hibridnim operacijama, ponajprije stoga što operacije utjecaja zahvaćaju cijelo društvo po širini i dubini, pa čak i nadnacionalne odnose i politike“, navodi Mladen Viher u osvrtu „Operacije utjecaja: nova ili već poznata paradigma”.

Bruce Schneier, predavač na Harward Kenedy školi i jedan od najpoznatijih svjetskih zagovornika slobodnog i sigurnog interneta, u tekstu „8 načina kako da izbjegnete Operacije utjecaja“, o prepoznavanju operacija utjecaja kaže: „U osnovi to znamo kada to vidimo, od botova koje kontrolira Ruska agencija za istraživanje interneta do saudijskih pokušaja plasiranja lažnih priča i manipuliranja političkom raspravom. Ove operacije Iran je vodio protiv Sjedinjenih Država, Rusija protiv Ukrajine, Kina protiv Tajvana, i vjerovatno mnogo više od toga.“

Ovakve strategije hakiranja i propuštanja informacija kroz društvene mreže pojačava kompromitirajuće informacije, a lažne vijesti kroz masovno prenošenje izgledaju kao da to nisu. Na taj način, masovni mediji kupe te informacije i plasiraju ih kao istinite. Neprovjeravanjem činjenica do kojih mediji dolaze putem društvenih mreža, postaju još jedan kanal kojim se šire ovakve informacije. Dok DiResta daje naglasak na značaj uključivanja eksperata/kinja za kompjutersku sigurnost u rješavanje ove sigurnosne prijetnje važno je razumijeti i ulogu novinara/ki i masovnih medija.
Zbog toga je važnost provjeravanja činjenica i izvora informacija za medije od krucijalnog značaja, kako bi prije svega održali status relevatnosti i istinitosti kao važnih principa novinarstva, ali i kako ne bi učestvovali u širenju i kreiranju novih mišljenja koja mogu biti opasna.

U nastojanju da pomognemo u provjeri činjenica, ranije smo objavili niz tekstova koji govore o tome kako prepoznati lažnu vijest, kako sebi olakšati posao, te kako učiti o lažnim vijestima iz primjera pandemije Covid-19.

20.08.2020. / 07:23AutorLejla Huremović