Stipendije za izvještavanje sa konferencije Vijeća za upravljanje šumama

Stipendija
Vancouver
Canada
Studenti novinarstva koji imaju od 18 do 26 godina mogu se prijaviti za izvještavanje sa zasjedanja Generalne skupštine Vijeća za upravljanje šumama koja će se održati od 9. do 13. oktobra u Vancouveru, u Kanadi.
Foto: FSC
Vijeće za upravljanje šumama traži dva mlada reportera koji mogu pripremiti originalne, tačne i kreativne izvještaje sa njihove konferencije.
Na konferenciji će se okupiti delegati iz cijelog svijeta koji će raspravljati o samoodrživoj budućnosti svjetskih šuma i ljudi koji žive u njima.
Neki od zadataka mladih novinara bit će da pišu i uređuju tekstove o aktivnostima i rezultatima konferencije, da posjećuju razne prateće događaje i okrugle stolove i intervjuišu ključne goste i delegate na konferenciji, kao i da fotografišu i snimaju audio i videomaterijal.
Za najuspješnije kandidate bit će plaćeni troškovi smještaja, vize, putovanja, kao i troškovi ishrane i simbolična stipendija.
Od kandidata se očekuje da odlično poznaju engleski jezik.
Krajnji rok za prijavu na konkurs je 14.7.2017.
https://ga2017.fsc.org/news-media/call-for-applications-fsc-youth-correspondent-2017/

DepicT: Takmičenje za najbolje kratke filmove

Konkurs
United Kingdom
Filmaši koji kreiraju kratke filmove mogu se prijaviti za učešće u DepicT takmičenju za najbolje filmove kraće od 90 sekundi.
Foto: Pixabay
Na konkurs se mogu slati radovi iz cijelog svijeta bez obzira na to koliki budžet je bio potreban za njihovo stvaranje ili kojem žanru pripadaju.
Najbolji kratki film bit će nagrađen novčanom nagradom u iznosu od 1.500 funti, kao i životnom članarinom u Nezavisnoj mreži filmaša “Shooting People”.
Takmičenje je otvoreno u sklopu Encounters Short Film and Animation Festivala koji će se održati od 19. do 24. septembra 2017. godine u Velikoj Britaniji.
Krajnji rok za prijavu na konkurs je 3.7.2017.
http://media.ba/bs/event/depict-takmicenje-za-najbolje-kratke-filmove

Priručnik za korištenje dronova u novinarstvu

Upotreba bespilotnih letjelica u novinarstvu sve je češća, a s njom dolazi i potreba regulacije i kreiranja smjernica za ovakvu vrstu snimanja i prikupljanja vijesti. Priručnik u izdanju američkog “Drone Journalism Laba” pokušava odgovoriti na neka od najčešćih pitanja.

Medijske kuće posljnjih nekoliko godina testiraju popularne dronove za potrebe izvještavanja, a CNN ih je zvanično počeo koristiti krajem prošle godine. Drone Journalism Lab je ustanovljen 2011. pri Univerzitetu Nebraska-Linkoln i, uz finansijsku potporu Fondacije Knight, pripremio je i objavio priručnik sa smjernicama za profesionalno korištenje dronova u novinarstvu. Priručnik definira uloge uključenih u proces snimanja i prikupljanja vijesti na ovaj način, te se bavi pitanjima novinarske etike i privatnosti.

Neke od smjernica su:

– ne činite u zraku ono što ne biste na zemlji
– nemojte sabotirati druge novinare
– nemojte namjerno učestvovati ili uticati na događaje koje snimate
– pokažite suosjećanje i poštujte privatnost uključenih, imajte na umu razliku između javnih ličnosti i anonimnih sudionika
Video: dron.ba/YouTube
Autori su uključili i korisne liste tehničkih zahtjeva koji moraju ispunjeni za uspješno upravljanje letjelicom te postupke kojih se treba pridružavati u nepredviđenim situacijama i hitnim slučajevima.
Budući da je upotreba dronova u novinarstvu polje koje je još uvijek u razvoju, priručnik je otvorenog koda i dostupan za uređivanje i dijeljenje.
Priručnik (na engleskom jeziku) možete preuzeti
http://www.media.ba/bs/preporuka/prirucnik-za-koristenje-dronova-u-novinarstvu

Loše stanje medija moglo bi negativno uticati na zahtjev BiH za članstvo u EU

Bosna i Hercegovina ne poštuje standarde Vijeća Evrope u oblasti medijskih sloboda, vlasti ne poduzimaju neophodne korake na koje upućuje Evropska komisija u svojim godišnjim izvještajima o napretku kada su u pitanju mediji, niti institucije reaguju na brojna upozorenja Evropske radiodifuzne unije o statusu BHRT-a – upozorenja su koja su se mogla čuti na nedavno održanoj diskusiji o nezavisnosti i nepristrasnosti medija u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Cilj seminara koji su organizirale Parlamentarna skupština Vijeća Evrope i Parlamentarna skupština BiH bio je osnaživanje parlamentaraca kako bi mogli poboljšavati zakonodavstvo i operacione mehanizme u oblasti medija. Parlamentaraca, ipak, nije bilo.

Broj bosanskohercegovačkih delegata na događaju na kojem su se trebale identificirati konkretne oblasti reforme zakonodavnog okvira, bio je minimalan, na što je skrenuo pažnju, između ostalih, i šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, Lars-Gunnar Wigemark. On je naglasio da je stanje bh. medija važno za pitanje zahtjeva za članstvo u EU, te istaknuo da je Evropska komisija naročito zabrinuta za nekoliko pitanja u oblasti medija u kojima do sada nije bilo nikakvog napretka. To su pitanja zaštite novinara i uvođenja adekvatnih zakonodavnih mjera protiv napada i zastrašivanja novinara, transparentnosti medijskog vlasništva, kao i reforme javnog RTV-servisa i rješavanja njegovog finansijskog stanja.

“U zadnje dvije-tri godine smo primijetili nazadovanje. Ovo je veoma ozbiljno. Mnogo se priča o upitniku ovih dana, ali pravo pitanje jeste mišljenje Evropske unije o zahtjevu za članstvo. Bojim se da se stanje u medijima nastavlja pogoršavati i ne postoji napredak… frapantno je da je toliko malo parlamentaraca ovdje,” rekao je Wigemark i dodao da će bosanskohercegovački parlamentarci morati poduzeti određene mjere kada su u pitanju mediji jer u protivnom je moguće da će to negativno utjecati na zahtjev za članstvo u EU.

Javni servis u najtežem finansijskom položaju

Na obavezu provođenja reformi u oblasti medija koju je Bosna i Hercegovina preuzela kada je postala članica Vijeća Evrope podsjetio je šef Ureda Vijeća Evrope u Sarajevu, Drahoslav Štefánek, i upozorio da zakonodavstvo u toj oblasti mora biti usklađeno s evropskim standardima. Najoštrije kritike je, ipak, iznio Boris Bergant, bivši potpredsjednik Evropske radiodifuzne unije i medijski savjetnik iz Slovenije.

“Mi smo u posljednih pet godina napisali sedamnaest javnih pisama organima Bosne i Hercegovine i moram reći da ni na jedno nismo dobili odgovor. Mjesecima dolazimo – idemo od predsjednika parlamenta, ministarstava, itd. Obećavaju nam se rješenja, obećava nam se iduće nedelje ćemo nešto riješiti”, rekao je Boris Bergant. Podsjetio je da se prvi put desilo da su 23 poslanika Evropskog parlamenta potpisali peticiju tražeći rješenje pitanja javnog servisa, a upozorio je i da je moguće da u junu na generalnoj skupštini Evropske radiodifuzne unije, zbog dugova koji su nagomilani, BHRT bude isključen iz Evropske radiodifuzne unije.

“Stvari stoje veoma loše, sasvim sam iskren, nema javnog servisa u Evropi koji je bio suočen sa takvim stanjem kao javni servis u BiH. Može se desiti da ćete ostati za nekoliko nedelja ili mjeseci bez javnog servisa jer nije u stanju da finansijski preživi. Mislim da je to neprihvatljivo, da nije dobro za Bosnu i Hercegovinu”.

O reformi bosanskohercegovačkog javnog servisa Boris Bergant je rekao da su zahtjevi hrvatskog naroda za četvrti kanal legitimni, ali da se pitanje rekonstrukcije BHRT-a ne može riješiti preko noći. Ono što je neophodno odmah riješiti, naglasio je, jeste finansiranje BHRT-a, koji se nalazi u najtežoj finansijskoj situaciji do sada.

Negativne reakcije su došle i na javne izjave bosanskohercegovačkih parlamentaraca da ne plaćaju RTV-taksu.

“Čujemo, nažalost moram i to reći, da predstavnici vlasti, pa čak i poslanici u Parlamentu, javno govore kako ne plaćaju pretplatu za javni RTV-servis. Mislim da je to neprihvatljivo, to ne vodi u evropsku Bosnu i Hercegovinu, ali vodi u permanentni problem…”, upozorio je Boris Bergant.

Konstantne političke blokade

Uprkos dugodišnjim upozorenjima koja dolaze od međunarodne zajednice, do sada nije bilo konkretnih pomaka u rješavanju statusa javnih servisa, kao i u donošenju adekvatne legislative.

“Ne možemo postići ništa na putu prema Evropskoj uniji ako konačno ne shvatimo da ćemo morati doći do teških, pa i bolnih odluka koje se zovu put prema demokratiji. Postoji ogromna spremnost međunarodne zajednice da pokrene stvari, ali bez obzira koliko je bitno da se osjeti pritisak, na nama je da ih promijenimo”, izjavila je Dunja Mijatović, bivša predstavnica OSCE-a za slobodu medija.

O nedostatku političke volje, prijedlozima zakona i konstantnim političkim blokadama u rješavanju statusa javnih servisa i u uvođenju adekvatne legislative moglo se čuti tokom rasprava, a pohvale su bile upućene inicijativama organizacija civilnog društva koje godinama rade na ovim pitanjima. Ambasador Wigemark i generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić govorili su o projektu Mediji i javni ugledi, čiji je cilj izrada nacrta dva zakona koji će pokriti oblasti transparentnosti medijskog vlasništva, finansiranja medija iz javnih budžeta, kao i oglašavanje. Međutim, kako kaže Wigemark, na kraju će sve zavisiti od Parlamenta da li će usvojiti te prijedloge. Rudić je u debatu o javnom RTV-servisu uvela i pitanje drugih nacionalnih manjina koje također imaju potrebe i pravo na pristup informacijama, a da bosanskohercegovačke vlasti ne odgovaraju na peticije i pisma koja dolaze iz Evrope ocijenila je kao očigledan primjer da se u Parlamentu ne razmišlja o posljedicama ugrožavanja pluralizma informacija u BiH.

Da je u ovakoj političkoj situaciji status javnih servisa nerješiv mišljenja je Momčilo Novaković, predsjednik Komisije za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. To pitanje našlo se petnaest puta na dnevnom redu komisije koja, kako je naglasio, nije do sada ni na koji način uspjela da doprinese da se stanje poboljša. Upozorio je da je mala vjerovatnoća da će prijedlog zakona o reformi RTV-sistema Hrvatskog narodnog sabora, o kojem je govorila predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto, proći u Parlamentu, a obrazložio je i da je naplata RTV-takse preko računa za električnu energiju također teško izvodljiva.

“Član zakona omogućava da Upravni odbor BHRT-a sklopi sporazum s elektrodistribucijama. Nije realno očekivati da će jedno javno preduzeće kojeg kontroliše jedna politička grupacija potpisati sporazum s Upravnim odborom, a da ne dobije zeleno svjetlo od te političke partije. To je političko pitanje i nema nikakve veze s pravom, odredbama Savjeta Evrope, dugovima, kaznama…”.

Transparentnost vlasništva nad medijima

Šefica Odsjeka za komunikacije Ministarstva komunikacija i prometa BiH, Milanka Sudžum Papić, je obavijestila prisutne da je Savjet ministara u aprilu formirao radnu grupu od članova Parlamentarne skupštine, Savjeta ministara, RTV-servisa i civilnog društva, a čiji je zadatak analiza primijenjenosti zakona o sistemu javnih servisa i izrada prijedloga za njegovu izmjenu.

“Nikad nije zakan prvi sastanak te radne grupe. Zašto? Neko ne želi da se ovo riješi”, rekla je. Napomenula je i da Ministarstvo komunikacija i prometa BiH planira izradu zakona o elektronskim medijima, koji će uređivati četiri oblasti, audiovizuelne medijske usluge, medijske usluge radija, transparentnost vlasništva i ograničavanje koncentracije vlasništva nad medijima, te da je izabrano radno tijelo koje ima zadatak da izradi nacrt zakona.

U debati na kojoj se raspravljalo o ulozi regulatornih agencija kao i transparentnosti vlasništva nad medijima, Helena Mandić, pomoćnik direktora za emitovanje, govorila je i o inicijativi Regulatorne agencije za komunikacije o prikupljanju podataka o vlasničkoj strukturi korisnika dozvola u oblasti emitovanja, uključujući i informacije o posrednim vlasnicima. Međutim, objavljivanje tog registra je trenutno spriječeno zbog negativnog mišljenja Agencije za zaštitu ličnih podataka koja nije prepoznala transparentnost vlasništva nad medijima kao javni interes.

“U narednom periodu ćemo se ponovo obratiti Agenciji za zaštitu ličnih podataka s dodatnim pojašnjenjima prvenstveno za javni interes i s međunarodnim dokumentima koji mogu biti osnov za objavljivanje takvog registra, a obratit ćemo se i Ministarstvu pravde,” rekla je Mandić.

Anida Sokol

http://www.media.ba/bs/magazin-novinarstvo/lose-stanje-medija-moglo-bi-negativno-utjecati-na-zahtjev-bih-za-clanstvo-u-eu

Dokumentarna ljetna škola u Locarnu

Locarno
Switzerland
Locarno Festival i Institut za medije i novinarstvo pri univerzitetu Università della Svizzera italiana poziva studente širom svijeta da se prijave na 18. izdanje Dokumentarne ljetne škole u Locarnu, u Švicarskoj.
Foto: Pixabay
Dokumentarna ljetna škola održat će se od 7. do 11. augusta i namijenjena je studentima koji se obrazuju u oblastima medija, filma i komunikacija, a prijaviti se mogu i diplomci, mladi polaznici doktorskih studija i filmaši u usponu. Primljeno će biti ukupno 25 kandidata.
Dokumentarna ljetna škola nudi nova znanja iz oblasti produkcije i istraživanja u vezi sa dokumentarnom kinematografijom, a posebna pažnja bit će posvećena i etičkim pitanjima. Tema ovogodišnje ljetne škole nosi naziv „Pokazati ili ne“, a bavi se mogućnostima i ograničenjima šokantnih slika u dokumentarnim filmovima.
Participacija za učešće u školi iznosi 455 franaka i pokriva troškove predavanja, smještaj i doručak, akreditaciju za ulazak na Locarno Festival i zajedničku završnu večeru.
Krajnji rok za prijavu na Dokumentarnu ljetnu školu je 23.6.2017.
Više informaicja o uslovima prijave mpožete pronaći
http://www.media.ba/bs/event/dokumentarna-ljetna-skola-u-locarnu

Kako izbjeći zamku RTRS i sudova oko plaćanja tv pretplate?!

Već dugi niz godina usljed slabijeg punjenja budžeta javnih radio televizijskih emitera RTRS, FTV, BHRT njihovi “eksperti” za dopunjavanje budžeta i “deranje” naroda su se dosjetili pravne akrobatike uz pomoć koje praktično otimaju narodu pare za rtv pretplatu.

Kako je osmišljen kompletan poduhvat terorisanja građana?

Postoji odredba u aktima o javnim emiterima, a koju građani i udruženja sasvim prirodno ne znaju, jer su pravno neuki, a nije im zadatak da sjede i gledaju sjednice narodne skupštine ili drugih parlamenata o tome da li će i kada doći na red javni emiteri, niti da čitaju službene glasnike o toj materiji, koja definiše da je građanin ili pravno lice tj. Udruženje dužno plaćati rtv pretplatu ukoliko posjeduje telefonski priključak, bez obzira da li posjeduje radio ili tv prijemnik.

S obzirom da izvjestan broj građana zaista ove prijemnike i ne posjeduje, a da skoro sva udruženja ne posjeduje radio i tv prijemnik oni su smatrali da se podrazumijeva da im neće stizati uz telefonski račun i račun za tv pretplatu. Tu na scenu stupa sprega televizija i sudova koji ekspresno šalju prijedlog korisnicima da izmire dug unazad više godina pod prijetnjom tužbe i nude im pogodnost da neće morati platiti i sudske troškove i daju im rok u kome je potrebno izmiriti dug za tv pretplatu. Tako je mamac bačen. Pošto većina žrtvi-građana i udruženja se nađu zaprepašteni otkud to da trebaju platiti navodni dug od prije pet ili deset godina za tv pretplatu, oni obično osim jadikovanja ne preduzmu nikakve pravne radnje sa ciljem zaštite svojih prava kao potrošača i neki se upecaju na tu udicu i plate troškove koji iznose u dijapazonu od 120-500 KM zavisno od niza faktora (od kada vam javni emitter proizvoljno i paušalno odredi da trebate platiti, bez pozivanja na datum priključka, dakle đuture), a neki se uglavnom bezuspješno sude sa rtrs i drugim emiterima, zavisno kome harač plaćaju, a tu na scenu stupa sudska inkvizicija koja se poziva na odredbu da vi niste tehničkoj komisiji javnog emitera prijavili da nemate radio ili tv prijemnik na osnovu koga oni trebaju izaći na lice mjesta i potvrditi vaše navode te vam na osnovu toga ubuduće slati telefonski račun bez pretplate, i tako razoružani dobar dio građana i udruženja plati i sudske troškove i tako zapadne u vrlo tešku finansijsku situaciju izazvanu organizovanim zakonskim terorom javnih emitera i sudova koji solidarno raspodjele tako iznuđena sredstva što predstavlja pravno nasilje nad sopstvenim građanima. U novije vrijeme s obzirom da je u javnim emiterima haos, jer im sistem ne funkcioniše isplati se i suditi sa njima i ići u proces žalbi na presude jer je velika vjerovatnoća da ćete ih dobiti na sudu zbog njihove neažurnosti i nefunkcionisanja i tako možete odbraniti svoja prava. Ako pomnožite navedene iznose sa par hiljada građana žrtava u ovoj zavrzlami oko tv pretplate i isto toliko udruženja doći ćete do milionskih iznosa praktično otetih od građanstva u RS i BiH!!!

http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/republika_srpska/aktuelno.655.html:669174-Plene-im-imovinu-zbog-duga-za-pretplatu-a-i-nemaju-TV

 

Bookstan: Mala škola pisanja i mišljenja

Workshop
Sarajevo
Bosnia and Herzegovina
Povodom Drugog internacionalnog festivala književnosti Bookstan, koji se održava od 4. do 7. jula 2017. godine, izdavačka kuća Buybook u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti priređuje edukativno-kritičku Malu školu pisanja i mišljenja koja će trajati od 1. do 7. jula 2017. godine.
Prijave trebaju sadržavati biografiju i dva autorska rada iz oblasti književne kritike, esejistike, znanstvene publicistike, a u obzir dolaze i stručni i naučni radovi, te književne i/ili novinarske kolumne.
Poziv je namijenjen studentima i studenticama i književno-umjetničkim kritičarima i kritičarkama koji žive ili studiraju u Bosni i Hercegovini. Na poziv se mogu prijaviti mladi od 18 do 30 godina koji aktivno govore engleski jezik, uz napomenu da prošlogodišnji polaznici radionice nemaju pravo prijave.
Zadaci za kandidate koji prođu selekciju bit će podijeljeni u tri segmenta:
Prva faza je pisanje teksta koji se treba dostaviti do 20. juna, a zadatak će biti naveden u pozivnom pismu.
Druga faza podrazumijevat će zadatke koji se tiču praćenja događaja Festivala; navedeni tekstovi bit će objavljeni na društvenim mrežama i web-stranicama Buybooka i Bookstana.
Treća faza je pohađanje predavanja i radionica s uglednim predavačima u vrijeme trajanja programa.
Predavači Male škole pisanja i mišljenja su: Ćurak Nerzuk, Devčić Karmela, Freeman John, Haverić Tarik, Ivančić Viktor, Kalinić Jelena, Kebo Ozren, Rizvanović Nenad i Savičević Ivančević Olja.
Stručni žiri odabrat će 20 polaznika i polaznica programa kojima će po realizaciji zadatka biti dodijeljena priznanja, a najboljima i nagrade.
Za vrijeme trajanja programa, Buybook će polaznicima koji ne dolaze iz Sarajeva obezbijediti smještaj u hostelu, hranu, te refundirati troškove autobuske karte.
Svi odabrani učesnici i učesnice obavezni su da prisustvuju cijelom programu u trajanju od 1. do 7. jula 2017. godine.
Nepotpune prijave neće biti razmatrane. Zvanične potvrde učešća bit će poslate odabranim kandidatima najkasnije do 12. juna 2017. godine, uz detaljan program rada i potrebne logističke informacije.
Prijave za sudjelovanje šalju se na e-mail adresu [email protected] do 5. juna 2017.
Više informacija o školi pisanja možete pronaći na zvaničnoj Facebook stranici festivala Bookstan.

Paljani rekli NE hemijskoj impregnaciji drveta

Više od 200 građana Pala danas se okupilo u blizini zgrade opštine da izrazi nezadovoljstvo povodom izdavanja ekološke dozvole preduzeću “Sarajevoinvest” da vrši hemijsku impregnaciju drveta, od strane Ministarstva  za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

Paljani su jednoglasno poručili “Sarajevoinvestu” i resornom ministarstvu da neće podržati odluku da se vrši impregnacija drveta jer smatraju da postoje opravdane sumnje da ovaj proces izaziva ekološke probleme, zagađenje vazduha, vode i zemlje.

Jedan od učesnika današnjeg prostesta i građanin Pala Batrić Šekara kaže da podržava stav svojih sugrađana kada se radi o zabrani hemijske impregnacije drveta na ulazu u Pale.

“Ne želimo da se impregnacija instalira u blizini Pala jer smatramo da se ona ne nalazi nigdje u blizini nekog naseljenog mjesta, odnosno u centru i ako ministar Srebrenka Golić ne uvažava stav lokalne samouprave, onda su građani tu da pojačaju to mišljenje”, tvrdi Šekara.

On poručuje da, ako ministrica Golić toliko voli hemijsku impregnaciju “neka je nosi u Banjaluku”, jer će tako, prema njegovim riječima, riješiti problem građanima Pala i donijeti novu investiciju Banjaluci.

Borac prve kategorije Slaviša Babić koji je došao ispred Boračke organizacije da podrži protest svojih sugrađana, jer kako kaže, i sam se uvjerio da je hemijska impregnacija drveta jako štetna.

“Ako mi ne vjerujete možete se uvjeriti da u mjestu Brodac, nedaleko od Bijeljine, gdje se vrši hemijska impregnacija i otrov i smrad se osjete u vazduhu na pet do deset kilometara”, rekao je Bratić.

On je u ime građana Pala i “Građanske inicijative” predao zahtjev upućen na ime načelnika opštine Pale Boška Jugovića u kome se od njega traži da zahtijeva od resornog ministarstva i ministrice Golić da poništi saglasnost u roku od 15 dana.

 

Advocacy day: Otvorenost treba biti politika svih regionalnih vlada

Point 6.0 započeo je prvom javnom prezentacijom rezultata i preporuka iz istraživanja provedenog u okviru Regionalnog indexa otvorenosti vlasti u regionu jugoistočne Europe. Indeks otvorenosti je alat za mjerenje otvorenosti javnih institucija, kreiran tako da pokrije široki spektar oblasti, ali uvijek vodeći računa o tome kako one utiču na kvalitet života građana/ki.

Projekt se provodi od strane mreže ACTION SEE (Accountability, Technology and Institutional Openness Network in the South East Europe region), koju čine organizacije civilnog društva iz regionakoju čine U.G. „Zašto Ne“ iz BiH, Centar za Istraživanje Transparentnosti Odgovornosti iz Srbije, Fondacija Metamorfozis iz Makedonije i Centar za Demokratsku Tranziciju iz Crne Gore, Westminster Foundation for Democracy, Open Data Kosovo i Mjaft iz Albanije.

Regionalni indeks otvorenosti mjeri stepen otvorenosti parlamenata prateći četiri kriterija. Transparentnost je princip koji je ispoštovan, između ostalog, onda kada su objavljene i javno dostupne institucionalne informacije, budžetske i procedure javnih nabavki; pristupačnost je princip vezan za poštovanje slobode pristupa informacijama i jačanje interakcije sa građanima/kama; integritet uključuje mehanizme za prevenciju korupcije, poštovanje etičkih kodeksa i regulaciju lobiranja; te učinkovitost, koja podrazumijeva praćenje i (samo)evaluaciju politika jedne institucije.

Indeks je kreiran kako bi građani/ke dobili uvid u otvorenost javne administracije i javnih tijela, ali i tako da bude od koristi javnim službenicima/cama i političarima/kama, koji na osnovu njega mogu evaluirati svoj rad i utvrditi gdje postoji potreba za poboljšanjem postojećih praksi.

ACTION SEE je počela sa aktivnim radom 2016. godine i kontinuirano razvija nove i napredne mehanizme za analizu, evaluaciju i poboljšanje otvorenosti i odgovornosti vlasti u regionu.

Kroz ovo istraživanje, ispitan je rad 8 parlamenata u 6 država u regionu. Generalno, svi parlamenti zajedno ispunjavaju oko 63% indikatora otvorenosti, što je rezultat koji se ne može nazvati zadovoljavajućim. Zaključeno je, takođe, da su parlamenti generalno netransparentni kada se radi o objavljivanju informacija sa sjednica svojih radnih tijela, te da ne ispunjavaju ni minimum standarda budžetske transparentnosti. Preporuka je, stoga, da parlamenti u regiji treba da potpišu Deklaraciju o otvorenosti parlamenata i aktivno rade na njenoj implementaciji.

U istraživanju, provedenom u 6 zemalja regiona, praćena je ispunjenost više od 25.000 indikatora. Mjerenjem su obuhvaćene sve grane vlasti (izvršna, zakonodavna i sudska) od lokalnog do državnog nivoa.

Milica Kovačević iz CDT-a je podsjetila da je mreža uspostavljena nakon višegodišnje saradnje ovih organizacija na različitim projektima. “Koristimo razne indikatore, ali cilj je uvijek isti: precizno izmjeriti i ocijeniti rad vlasti”.

Predstavnici/e ACTION SEE mreže su zaključili da ne možemo biti zadovoljni rezultatima istraživanja. Milica je, recimo, istakla da u izvršnoj vlasti “institucije zadovoljavaju manje od polovine postavljenih indikatora”. No, glavni zaključak o otvorenosti izvršne vlasti odnosi se na nedostatak strategije za otvorenost vlasti u svim državama u regionu. To dovodi do neujednačenog pristupa otvorenosti i do velikih razlika među pojedinačnim institucijama u svakoj od ovih zemalja. Istraživanje je pokazalo da se mnoge stvari rade ad hoc, te da u praksi otvorenost vlasti zavisi od stavova upravljačkih struktura pojedinačnih institucija. To znači da, čak i kada postoji zabilježen napredak ka većoj otvorenosti institucija, nema nikakvih sistemskih garancija da će on biti održiv.

Još jedan zajednički problem vlada u regionu je nedostatak koordinacije, planiranja politika i evaluacije njihovog uticaja na živote ljudi. “Većina naših institucija vam ne zna objasniti koji su im godišnji ciljevi”, rekao je Darko Brkan iz “Zašto ne”. “Ne postoji mehanizam putem kog bi nam mogli predstaviti šta su uradili kako bi postigli postavljene ciljeve”

U sklad sa svim ovim zaključcima, date su preporuke da bi politike otvorenosti morale biti usvojene u svim zemljama u regionu.

Istraživanje je provedeno kroz analizu zvaničnih web prezentacija javnih institucija, ali i kroz upitnik koji je dostavljen institucijama. Neki istraživači/ce su govorili o slučajevima kada su institucije odbile dati odgovore na postavljena pitanja, što je uticalo i na rezultate istraživanja.

Tokom diskusije, razmatrane su ideje za nova istraživanja i razmijenjena iskustva mnogih učesnika/ca. Učesnica iz Makedonije rekla je da je društvima u regionu potrebna duboka promjena, ne samo u institucijama, nego i u pogledu generalnog razumijevanja značaja transparentnosti i odgovornosti vlasti. Učesnica iz Iračkog Kurdistana uporedila je iskustva svoje organizacije, koja je provela slično istraživanje prije 2 godine. No, kako je navela, nakon što su objavili rezultate, nije došlo ni do kakve promjene. Na temelju tog iskustva, sugerisala je da bi trebalo pratiti implementaciju preporuka proizišlih iz istraživanja.

U narednom periodu, mreža će objaviti “mape puta” za sve analizirane države i institucije, sa konkretnim preporukama za poboljšanje rezultata. Članice mreže planiraju doprinijeti promjeni i poboljšanju otvorenosti na različite načine. “Ovaj alat služi da podstakne promjenu, ali ovo je prvi put da neko radi ovako nešto u regionu. Vidjećemo kako će se pokazati u budućnosti”, rečeno je u zaključcima.

Tokom drugog panela, predstavljena je detaljna analiza otvorenosti parlamenata.

Situacija je najbolja u Crnoj Gori, što i dalje ne znači da je dobra, rečeno je na panelu. Na osnovu rezultata istraživanja, crnogorski Parlament je najotvorenije tijelo zakonodavne vlasti u regionu, sa 85% ispunjenih indikatora otvorenosti. Parlament u Crnoj Gori objavljuje sve svoje planove rada, izvještaje o radu, tekstove zakonskih prijedloga i usvojenih zakona, amandmana, informacije o javnim nabavkama, i većinu drugih relevantnih informacija u toku protekle tri godine pokrivene istraživanjem. Međutim i dalje postoji prostor za poboljšanje. Više detalja o nalazima istraživanja dostupno je na ovom linku.

U Srbiji, zakonodavna vlast ispunjava 59% indikatora otvorenosti, što ukazuje na potrebu za značajnim poboljšanjem otvorenosti parlamenta u ovoj državi. Više detalja o nalazima istraživanja dostupno je na ovom linku. .

Istraživanje u Bosni i Hercegovini je, zbog složene administrativne strukture, obuhvatilo državni i entitetske nivoe vlasti, za razliku od ostalih država u kojima je ispitivan samo državni parlament. Istraživanje je pokazalo da ova tri parlamenta zajedno ispunjavaju tek 51% indikatora otvorenosti, što Bosnu stavlja na zadnje mjesto u regionu. U okviru istraživanja u BiH praćeno je pet parlamentarnih tijela (oba doma PS BiH i Parlamenta FBiH, te Narodna skupština RS). Sva tijela zajedno ispunjavaju 48% indikatora za kriterij pristupačnosti, a samo 37% indikatora za interakciju sa građanima/kama. Više detalja o nalazima istraživanja dostupno je na ovom linku.

U Albaniji, Parlament ispunjava 60% indikatora otvorenosti, što nije toliko loš rezultat, ali svakako ukazuje na potrebu za poboljšanjem. Više detalja o nalazima istraživanja dostupno je na ovom linku. .

Isti rezultat zabilježen je i na Kosovu, čiji Parlament takođe ispunjava 60% indikatora, te sa albanskim parlamentom dijeli drugo mjesto u regionu. Kao i u drugim državama, kosovski parlament ima slab rezultat u pogledu evaluacije učinkovitosti i uticaja propisa, kako usvojenih, tako i onih u parlamentarnoj proceduri. Više detalja o nalazima istraživanja dostupno je na ovom linku. 

https://point.zastone.ba/advocacy-day-openness-should-be-the-policy-of-every-government/

Koliko Pale košta Mihajlo Parađina?

700.000 KM! Toliko je za deset godina samo od opštine Pale (treba dodati Grad, Republiku, pa se cifre vrtoglavo umnožavaju) dobila boračka organizacija da pomaže boračku populaciju, ali je većina sredstava otišla na platu gospodina Parađine koji je praktično uzurpirao funkciju i koristi je za prije svega ličnu promociju i čini se radi sve osim onoga za šta je debelo plaćen.

Boračka organizacija ima svoju ulogu i svrhu, ali je u suštini radom Mihajla Parađine obesmišljena jer se on bavi komitetsko-političkim djelovanjem i paradiranjem uz prepoznatljivu ispraznu frazeologiju od koje pravi borci nemaju ništa, a uzgred oni to više i ne slušaju, te su se i udaljili od gorepomenutog, kao i od same boračke organizacije ne vjerujući da ona ikome i ičemu služi sem jednom čovjeku sa ogromnom platom i reprezentacijom dok se pravi borci i boračke kategorije pitaju čemu služi boračka organizacija i ima li svrhe? Nema.

Uostalom o tome govori i činjenica da su osnovani i veterani na Palama, a ne samo na Palama nego i u cijeloj Republici Srpskoj.

A propasti i republičke boračke organizacije je kumovao opet niko drugi do glavom i bradom Mihajlo Parađina u liku predsjednika predsjedništva Boračke organizacije Republike Srpske. Nije lako ni zapamtiti. Dovoljno je sjetiti se riječi slavnog generala Slavka Lisice koji kaže da Boračku organizaciju Republike Srpske treba raspustiti zato što ne služi ni za šta! Proslavljeni i u pjesmi opjevani general tvrdi da BORS služi samo za ostvarivanje ličnih interesa članova njenog najužeg rukovodstva i upozorava da ih svaka vlast finansira samo da bi pridobila glasove birača. Tako je i bilo i onomad na izborima kada se Parađina uključivao u centralni ptpc dnevnik i izvještavao da mu prijete i time se direktno  politički angažovao u izbornoj kampanji, i to ne jednom, da bi kasnije sve to palo u zaborav, jer naravno to je bila samo prljava kampanja u kojoj je Parađina opet blistao jer voli biti tv zvijezda. Za vrijeme predsjednika predsjedništva BORS i predsjednika BORS nosila su se skupa odijela i vozile preskupe limuzine, bilo je tu i šljaštećeg nakita da narod vidi svoje predstavnike u svili i kadifi dok se invalidi i borci zlopate sa crkavicom od 100 KM od kojih ne mogu da žive ni školuju djecu. Stotine hiljada KM su se trošile da bi se ugodilo Vladi.

Ali nije da se Parađina i ina kompanija nisu borili za borce. Oni su se mnogo naprezali u razmišljanju da se borci zaposle da se investira i da ima borački fond koji im pomaže u svemu tome. I zaista je postojao BORS Invest Fond pa je predsjednik Upravnog odbora Udruženja akcionara investicionih fondova Siniša Božić optužio Društvo za upravljanje investicionim fondom BORS invest i rukovodstvo BORS-a da su fond doveli na ivicu propasti i da se zbog ličnih interesa protive izmjenama zakona o investicionim fondovima. Božić je uputio otvoreno pismo rukovodstvu BORS-a u kome je zatražio da objelodane podatke o poslovanju fonda, ističući da je Društvo za upravljanje investicionim fondom BORS investa u proteklih nekoliko godina naplatilo oko pet miliona KM na ime provizije, dok se vrijednost imovine „boračkog” fonda za to vrijeme zbog lošeg upravljanja potpuno „istopila” i sa početnih 96 miliona KM spala na svega 11 miliona KM, a demobilisani borci zaprijetili su uličnim protestima ako rukovodstvo Boračke organizacije RS ne objelodani podatke o poslovanju BORS invest fonda! Borci pozivaju i predsjednika RS Milorada Dodika da se založi za objelodanjivanje podataka o poslovanju ovog fonda, a od novoizabranog revizora Duška Šnjegote zahtijevaju da odmah izvrši reviziju poslovanja fonda u koji je više od 25.000 boraca uložilo svoje vaučere!

Zbog raznoraznih proigravanja i Duško Vukotić predsjednik Veterana RS je prozvao Mihajla Parađinu privilegovanim borcem i vladinim igračem uz riječi: “Ima 2200 maraka platu, uz dva zaposlena u Boračkoj organizaciji grant koji on dobija je 67 hiljada na plate plus 75 hiljada dobija na tzv. dodatna prava koja se odnose na banjaska liječenja i pomoć. Istovremeno, svaka dva mjeseca dobije sedam i po hiljada od grada Istočno Sarajevo”, kaže Duško Vukotić,iz Štaba nezadovoljnih boraca RS.

A onda se naš “junak” Parađina ponovo pozabavio lokalnim nivoom. Centralno spomen obilježje u Palama je bilo šuplje. Da ga ne bi borci optužili za šuplju politiku odlučio je da renovira i popuni spomenik za ogromne pare, kao da je poenta bavljenje spomenicima, a ne pomoć ljudima.

Naravno ostaje nejasno kako to da se npr. na vojničkom groblju na Sokocu “Malom zejtinliku” nalaze i prazni grobovi, sa uredno ispisanim imenom poginulog borca i datumom pogibije, kao što je primjer Buda Matovića, naravno časnog borca i poštenog čovjeka koji se ni kriv ni dužan našao među poginulima, iako čovjek živi i radi na Palama i građani ga sreću svaki dan.

Da li je to rezultat između ostalog i rada i djelovanja Mihajla Parađine i ko je dozvolio, a ko je učinio da se dižu mermerni spomenici na vojničkom groblju živim ljudima? Parađinu ne zanimaju sigurno takve stvari, jer su mnogo važnija njegova tv gostovanja i izjave gdje on pokušava glumiti tv zvijezdu.

Najbolje je pitati borce šta misle pa ćete čuti istinske kvalifikacije.