Pomoć medijima u Republici Srpskoj: Kako je mutiralo jedno obećanje

Nema zvaničnih informacija koliko je medija zatražilo pomoć Vlade RS.foto: Pixabay

Dok je brojnim privrednim subjektima iz Republike Srpske u periodu vanrednog stanja izazvanog virusom korona bilo onemogućeno da rade, mediji su bili na prvim linijama. U periodu isticanja značaja zdravstvenih radnika i policije, član predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da priznanje zaslužuju i novinari te da će i oni dobiti novčanu pomoć.

“Isplatili smo zdravstvenim radnicima, policiji, inspektorima, a sada ćemo i medijima isplatiti pomoć, svima onima koji su radili predano na tome da društvo što lakše prođe kroz ovo”, rekao je Dodik u emisiji “Telering” na RTRS-u 20. maja ove godine.

Ono što je uslijedilo nije bila pomoć na način kako je to Dodik obećao. Osim nepotvrđenih izvještaja pojedinih medija kako je novac isplaćen RTRS-u i ATV-u, zvaničnih informacija o pomoći novinarima nije bilo. Premijer RS Radovan Višković je, međutim, demantovao da se radi o pomoći novinarima tih medija, već je pojasnio da su navodno u pitanju redovna sredstva koja ATV-u i RTRS-u sleduju iz budžeta.

Jedna uredba za sve

Očekivanja da će medijima biti uručena jednokratna pomoć ili da će bar kriterijumi za dodjelu pomoći biti uređeni posebnim aktom, to su i ostala.

Pomoć medijima nakratko je aktuelizovana kada je Višković 9. juna pozvao medije da apliciraju za novčanu pomoć. Poziv je upakovan u zajedničku Uredbu koja je regulisala pomoć za mjesec april svim privrednim subjektima u RS. Uredba je donesena 4. juna ove godine.

Na poziv za dodjelu pomoći, prema Uredbi, su se mogli prijaviti samo oni mediji (privredni subjekti) koji su ispunjavali uslove – smanjen obim poslovanja, koji podrazumijeva pad prihoda za najmanje 20 posto u odnosu na januar-april, te djelimični prestanak sa radom, što podrazumijeva smanjenje broja zaposlenih.

Mediji, za razliku od nekih privrednih subjekata, nisu bili na pauzi, već su radili više nego ikada, izlažući se riziku od zaraze, kako bi građani dobili pravovremene informacije. Takvi mediji su, dakle, bili isključeni.

Bez malih nezavisnih medija

Urednik portala „Capital“ Siniša Vukelić objašnjava da nije tražio pomoć, jer njegov medij nije ispunjavao uslove. Ocjenjuje da je ovakav način pomoći medijima neprikladan i namjerno napravljen tako da isključi male, nezavisne medije koji su uredno radili tokom vanrednog stanja.

“Najavljivali su da će biti posebna pomoć za medije. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik je rekao da je ova partija odlučila da pomogne medijima. Ja sam tad prvi put čuo da i stranke imaju svoje budžete za medije, što mi je bilo čudno. Prvo su najavljivali po hiljadu maraka, pa su onda govorili da će to biti neka pomoć medijima“, navodi Vukelić.

Smatra da je Vlada trebala da pozove medijsku zajednicu na razgovore, kako bi se utvrdili načini na koji se, novcem građana, može pomoći medijima. No, to se nije desilo.

Pomoć od Vlade RS su zatražile Nesavisne novine, potvrdili su iz tog medija. Međutim, više detalja nisu otkrivali, jer, kako su kazali, proces nije završen, pa ga ne mogu ni ocjenjivati.

BN televizija je, takođe, aplicirala za pomoć, ali za sektor ugostiteljstva, jer u sklopu televizije, kako su rekli, imaju restoran.

“Ovaj projekat smo vidjeli i aplicirali, ali to uopšte nije bio poziv za pomoć medijima, nego poziv svim privrednim subjektima kojima je zabranjeno obavljanje poslovne aktivnosti, potpuno ili djelimično. Nismo još nista dobili, a aplicirali smo, jer u okviru firme imamo zaposlena dva konobara, a taj sektor uopšte nije radio”, naveli su za Media.ba iz BNTV-a.

Šta kaže Uredba?

U aplikacionom formularu od privrednih subjekata, među njima i medija, se tražilo da kao razlog za apliciranje navedu jednu od četiri stavke – zabrana obavljanja djelatnosti, potpuni prestanak sa radom, djelimični prestanak sa radom ili smanjen obim poslovanja.

 „Cilj donošenja Uredbe je pružanje podrške radi očuvanja zaposlenosti kod poslovnih subjekata i preduzetnika koji imaju finansijski gubitak zbog bolesti COVID-19 izazvane virusom SARS-CoV-2. Navedena sredstava se mogu odobriti poslovnim subjektima i preduzetnicima, uključujući i medije, koji ispunjavaju uslove propisane Uredbom i to na način da poslovni subjekti i preduzetnici pravo na sredstva ostvaruju po osnovu djelimičnog prestanka sa radom ili smanjenog obima poslovanja“, naveli su u svom odgovoru iz Ministarstva privrede i preduzetništva RS.

Da bi neko privredno društvo dobilo pomoć moralo je da bude registrovano na području RS ili da tu ima poslovnu jedinicu, te da u martu i aprilu nije smanjivalo broj radnika za više od 40 posto (ako zapošljava manje od 10 radnika), odnosno 10 posto (za one koji zapošljavaju više od 10 radnika). Isto je važilo i za medije.

„Iznos sredstava predstavlja zbir najniže plate u Republici Srpskoj za 2020. godinu i poreza na dohodak i doprinosa. Sredstva se odobravaju po zaposlenom radniku koji nije radio u mjesecu aprilu, odnosno prema padu poslovnog prihoda“, navedeno je u Uredbi Vlade.  

Privredni subjekti su svoje prijave slali Poreskoj upravi RS, koja je dužna da zahtjeve prosljedi nadležnim ministarstvima. Elektronski mediji su, na primjer, u nadležnosti Ministarstva saobraćaja i veza RS. U tom ministarstvu su rekli da o broju pristiglih prijava ne mogu govoriti, jer ih Poreska uprava RS još uvijek nije dostavila. Za vrednovanje pristiglih prijava se u okviru ministarstva ne formira posebna komisija. Rok za okončanje postupka dodjele sredstava onima koji ispunjavaju sve uslove je 60 dana od stupanja na snagu ove uredbe.

Ima li mjesta za manipulaciju?

Komunikolog Mladen Bubonjić kaže da bi potez pomoći medijima u normalnom društvu bio hvale vrijedan gest koji pokazuje odgovornost vlasti i njenu socijalnu osjetljivost, ali se boji da to ovdje nije slučaj.

„Čak iako iza toga stoji plemeniti motiv da se pomognu mediji, nije isključeno da se u javnosti, zbog prethodnog ponašanja vlasti, pojave sumnje u dobre namjere“, kaže Bubonjić.

Plaši se da će i pored dva jasno navedena kriterijuma – smanjen obim poslovanja ili djelimičan prestanak sa radom, biti kalkulacija u smislu ispunjenosti uslova.

„Situacija na medijskoj sceni kod nas je poprilično nezahvalna. Ako govorimo o obespravljenim radnicima, to dobija punu sliku na sceni u RS. Nije nepoznato da dobar dio medija ne prijavljuje svoje radnike, da nisu zaštićeni ni od poslodavca, ni od države. U takvom stanju veoma lako može doći do manipulacije u pogledu broju zaposlenih. Možda malo teže do manipulacije kada je riječ o drugom kriterijumu. Druga je stvar da li će država to prepoznati“, navodi naš sagovornik.

Može li pomoć javnim parama kupiti naklonost medija?

Bubonjić smatra da odobravanjem pomoći medijima, ne mora nužno doći do kupovine njihove naklonosti, ali znajući način na koji vlast funkcioniše, kaže, sumnja može biti opravdana. 

„Nije se jednom desilo da vlast pokušava da kupi socijalni mir i naklonost određenih struktura u društvu, privilegovanjem položaja određenih subjekata. Oni nastoje da na određeni način ušutkaju medije, ali pitanje je da li će mediji pristajati na to. Možemo da pretpostavimo koji su to mediji i ko to teži da dobije sredstava, a ko to ne bi uradio“, navodi Bubonjić.

Siniša Vukelić kaže da se ne smije zaboraviti da je u pitanju javni novac.

„Ako gledamo kroz istoriju, vlast je naklonost medija kupovala kroz pritiske, kroz kupovinu budžetskim sredstvima, putem institucija ili preduzeća, čak su direktno kupovali medije, mijenjali vlasničke strukture i slično. Možda ovim sredstvima vlast želi da nagradi medije koji su im bili blagonakloni. Procjenjuju da nije ostalo puno medija koji kritički izvještavaju o njihovom radu i znaju da ako im daju novac iz budžeta da, ipak, neće kupiti njihovu naklonost. Onda su smatrali da ne treba da troše novac na njih, već da daju novac svojima“, smatra Vukelić.

O pomoći medijima i novinarima koji su radili u periodu kada mnogi nisu nije se mnogo izvještavalo u medijima u RS.

„Mediji su se ućutali, ili su smatrali da nije važno da pažnja javnosti bude usmjerena na to ili su računali da će tražiti pomoć, pa ne bi bilo dobro da navuku bijes vladajućih i da ne dobiju novac“, zaključuje komunikolog Mladen Bubonjić.

Nismo uspjeli da dobijemo zvanične informacije o tome koliko je medija za sada zatražilo pomoć te koji su to mediji.