Morin Kormak: SAD podržavaju Dejtonski mirovni sporazum i ne žele ukidanje Republike Srpske

Portal Frontal je imao ekskluzivnu priliku da razgovara sa ambasadorkom SAD u BiH Morin Kormak. Razgovarali smo o trenutnoj situaciji u bh. društvu, zašto se ne sastaje sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, radu pravosuđa i korupciji, o ulasku BiH u NATO i mnogim drugim temama.

FRONTAL: Gospođo Kormak, već tri godine ste u Bosni i Hercegovini. Kako biste Vi ukratko opisali stanje u BiH? Može li se to uopšte opisati nekom izjavom?

KORMAK: Ja bih to izrazila jednom riječju, a to je da je situacija ovdje vrlo frustrirajuća. Frustrirajuća je zato što je Bosna i Hercegovina za mene zemlja ogromnih potencijala, imate talentovane građane, imate predivnu prirodu, dobru geografsku lokaciju. Ovdje svi ti potencijali nisu iskorišćeni. Ne radi se o tome da građani to ne žele da iskoriste, nego im lideri to jednostavno ne omogućavaju i koriste korupciju i nacionalističku retoriku da skrenu pažnju sa stvarnih problema. Politički lideri bi trebalo da se fokusiraju na projekte kojima se razvija i poboljšava ekonomska situacija, da grade školski sistem tako da mladi ljudi dobiju obrazovanje koje zaslužuju, da se bore protiv korupcije, da poboljšaju zdravstvenu zaštitu. Sve su to stvari koje poboljšavaju situaciju. To bih voljela da vidim, bolju situaciju na koju će se oni koncentrisati kako bi se sve to omogućilo građanima. Frustrirana sam što se zbog kratkovidosti političkih lidera građanima Bosne i Hercegovine, koji su divni i koji zaista žele živjeti u boljoj budućnosti, ove stvari jednostavno uskraćuju.

FRONTAL: Da li je potrebno jačanje komunikacije i razumijevanja SAD sa svim  narodima podjednako u BiH, a ne samo sa Bošnjacima? Takav utisak, bar povremeno, postoji u Republici Srpskoj.

KORMAK: Shvatam da je takva percepcija i da je to možda utisak u Republici Srpskoj. Međutim, da budemo jasni, to je apsolutno pogrešno i nije tačno. Ja posjećujem Republiku Srpsku često, kao i drugi naši timovi iz Ambasade SAD. Skoro pola projekata sprovodimo u Republici Srpskoj. A mi radimo sa svim nivoima vlasti, radimo sa civilnim društvom, sa medijima, sa kulturnim partnerima i institucijama, a imamo i saradnju sa policijskim snagama. Naravno, mi razumijemo da treba da se bavimo tom percepcijom, ali bih željela da se zna, na primjer, da SAD i USAID rade na poljoprivrednom području ovdje, na području preduzetništva sa malim i srednjim preduzećima, na osnivanju preduzeća, to su vrlo tehnički projekti koji se bave fiskalnim nametima i onim o čemu građani možda ne žele da slušaju, ali je bitno za poslovni svijet da bi se uspostavio finansijski sistem. Takođe, radimo u obrazovnom sistemu u raznim područjima i to radimo sa mnogim kulturnim institucijama na brojnim projektima u Banjaluci i drugim mjestima u Republici Srpskoj. Dakle, čitav je niz područja u kojima radimo. Naš posao je da učinimo još više da građani ovdje to razumiju, iako su određeni mediji kontrolisani i ne prenose te poruke.

FRONTAL: Međunarodna zajednica ima uticaja na politička dešavanja u Bosni i Hercegovini. Da li ste vi lično zadovoljni ili ste možda kao i mi frustrirani trenutnim stanjem u zemlji koja još živi u devedesetim, gdje vrlo malo političara priča o budućnosti?

KORMAK: Političari koriste prošlost da bi izbjegli da se bave stvarno prisustnim problemima koji su bitni za građane. Puno je lakše da održavate duge velike govore sa nacionalističkom retorikom nego da sjednete i napravite ekonomski privredni plan, da imate viziju kako da sprovedete taj ekonomski plan i da zaista naporno radite da biste uspostavili industrijske zone, poboljšali poreske politike, prilike za ljude da osnivaju svoje firme, da izvoze svoje proizvode. Nadam se da će građani sve više i više pronalaziti hrabrosti da prozovu svoje političare, da ih smatraju odgovornim, da prestanu govoriti o prošlosti i da se fokusiraju na budućnost. Gdje god da odem u BiH ljudi mi govore da ih nije briga za to ko je koje etničke pripadnosti, ne zanimaju ih podjele, nego ih zanima otvaranje novih radnih mjesta i da njihova djeca iskoriste te šanse.

SAD ne žele ukinuti Republiku Srpsku


FRONTAL: Da li SAD žele ukidanje Republike Srpske? Povremeno iz Sarajeva dolaze takve poruke i dobro je čuti mišljenje SAD po tom pitanju. 

KORMAK: SAD ne žele ukinuti Republiku Srpsku. Želim to vrlo jasno naglasiti. Mi podržavamo Dejtonski mirovni sporazum po kojem postoje tri konstitutivna naroda, dva entiteta i Bosnu i Herecgovinu sa svojim suverenitetom i teritorijalnim integritetom i mi nismo protiv Republike Srpske. Rekla sam već koliko mi podržavamo građane u Republici Srpskoj na vrlo praktičan način, investiramo jako puno da pomognemo svim građanima u Bosni i Hercegovini i u tome ne pravimo nikakvu razliku između građana Federacije BiH i građana Republike Srpske.

FRONTAL: Zašto se ne sastajete sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom? Zar ne mislite da je vrijeme za zvanične razgovore, uprkos teškim riječima i neugodnostima iz prethodne godine? Mislim tu prije svega na komemoraciju u Donjoj Gradini.  Zar ne mislite da građani Srpske gube tom diplomatskom tišinom?

KORMAK: Prije svega želim reći da mi imamo sjajne odnose sa građanima, Vladom i institucijama širom Republike Srpske. Dakle, ja zaista ne vjerujem da ni na koji način štetimo Republici Srpskoj. Imamo puno projekata širom Republike Srpske. Jedini je problem sa političarima koji rade protiv ciljeva koje su identifikovali građani BiH za ovu zemlju, a to su poboljšanje ekonomske situacije, otvaranje novih radnih mjesta, evroatlantska budućnost. Gospodin Dodik nije potvrdio da dijeli ove ciljeve. Ne sastajem se s njim zato što mi, kao neko ko brani Dejtonski mirovni sporazum ozbiljno shvatamo naše ciljeve. Dok on ne bude spreman da podržava Dejtonski mirovni sporazum, da podržava vladavinu zakona, da podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH, stav Vlade SAD se neće promijeniti. Pomenuli ste Donju Gradinu, ja ne idem tamo da bih se rukovala ili da se ne bih rukovala. Idem tamo jedino zbog toga da pokažem poštovanje prema žrtvama, članovima porodica i preživjelima strašnih zločina koji su se tamo dogodili. To je jedini razlog zbog kojeg idem tamo.

SAD ne podržavaju stvaranje trećeg  entiteta

FRONTAL: Može li BiH ići naprijed dok se ne riješi položaj Hrvata u Federaciji BiH? Oni su stalno nezadovoljni odnosima u Federaciji i svake godine pokreću pitanje trećeg entiteta? Ima li tome kraja?

KORMAK: Prema Dejtonskom mirovnom sporazumu svi su konstitutivni narodi u BiH, svi imaju potpuna prava prema tom Ustavu. Ja se sastajem sa Hrvatima, sa Bošnjacima, kao i sa Srbima širom Bosne i Hercegovine. Ja razumijem sve u ovoj zemlji uključujući i Hrvate. Oni takođe zaslužuju ne samo svoja prava, nego da osjete da je ovo zaista njihova zemlja i da su oni zaista građani BiH. Ali građani se meni kada razgovaram s njima ne žale na etnička pitanja nego se svi žale na ista pitanja a to su korupcija u njihovim gradovima, ekonomski problemi, obrazovni problemi, problemi da njihova djeca dođu do zaposlenja. SAD ni u prošlosti, a ni nisu podržavale treći entitet jer mi ne smatramo da je rješenje bilo kojeg od ovih problema dalja podjela BiH. Jasno je da je za rješenje potrebno da političari i građani BiH zajedno rade na zajedničkim rješenjima. Ovo je prilično mala zemlja i svi treba zajedno da rade da bi se izgradila budućnost kakvu građani žele.

Čak i Srbija ide svojim putem i ove godine će biti domaćin NATO vježbe

FRONTAL: Dajte mi bar tri argumenta kojim bi građane Republike Srpske trebalo uvjeriti da bi za BiH bilo dobro da uđe u NATO? 

KORMAK: Ovo je važno pitanje. Prvo, mislim da je jasno da NATO donosi sigurnost za građane ove zemlje i mislim da je to naročito bitno za građane koji su toliko propatili devedesetih godina prošlog vijeka. Ljudi svuda to žele, žele znati da njihova djeca mogu odrastati u sigurnom okruženju, u sredinama u kojima su rođeni. Drugi razlog je ekonomija. Zemlje koje su se pridružile NATO-u stekle su sigurnost i bezbjednost i zbog toga što je nastala takva sigurnija situacija došli su strani investitori i došlo je do ekonomskog razvoja. Sljedeća stvar je da se sve zemlje u regionu  kreću prema NATO-u, pa čak i Srbija, koja ide svojim putem i ove godine će biti domaćin NATO vježbe. Moj osjećaj je da građani Srpske treba da budu dio tih razgovora, da učestvuju u tome, kako bi BiH išla evroatlantskim putem, odnosno putem ka NATO-u.

FRONTAL: Izvještaji svjetskih bezbjednosnih agencija ukazuju da postoji dugogodišnja veza pojedinaca i organizacija iz BiH sa Al Kaidom i ISIL-om. Sjetimo se odreda El Mudžahedin za vrijeme rata ili ćelija iz BiH koje su i danas u Siriji. Da li su veća prijetnja za regionalnu bezbjednost pripadnici tih organizacija ili „Srbska čast“ i „Noćni vukovi“?

KORMAK: Ovo su pitanja koja nisu jedinstvena za BiH, to su globalna, regionalna pitanja. BiH je u koaliciji za borbu protiv ISIL-a. Mi sarađujemo u borbi protiv terorizma. Ova zemlja, koliko ja znam, ima nekoliko stotina stranih boraca koji su se vratili sa tih ratišta. Radimo sa različitim nivoima vlasti da njima pomognemo da na pravi način vode taj proces. To je vrlo fokusirana prijetnja i sa njom se tako treba i baviti. Postoji rastući fokus na organizacije kao što su Srbska čast, Noćni vukovi, kao i na ruski uticaj u BiH. U vezi sa svim ovim slučajevima, želimo da vidimo koliko je važno da sigurnosne službe rade zajedno i bore se protiv ovakvih slučajeva i da građani ovdje čvrsto odluče da žele evroatlantsku budućnost. Treba donijeti i neke mudre odluke kako se kretati u tom pravcu uz podršku partnera kao što su SAD, Evropska unija, koji zaista žele da oni u tome uspiju.

FRONTAL: Političari iz Srpske, ali i građani vole da pričaju o bratskim odnosima s Rusijom. Međutim, vrijeme je uvijek nekako pokazivalo da smo uvijek bili neka vrsta monete za potkusurivanje. Je li prevelik uticaj Rusije u BIH, posebno ako uzmemo u obzir da ni na koji način nisu bili uključeni u oporavak i obnovu zemlje?

KORMAK: Prije svega, širom svijeta SAD sarađuju sa Rusijom u područjima gdje dijelimo zajedničke ciljeve i interese, ali takođe vrlo čvrsto branimo naše sopstvene državne interese kada su suprotni njihovima. Želimo i da se naši partneri, kao što je BiH, kreću ka ostvarenju svojih ciljeva nezavisno od vanjskih uticaja koji su protiv tih ciljeva. Mislim da građani ovdje zaista treba da odluče i da izaberu svoje partnere. Mi smatramo da su SAD i Evropa ključni partneri za BiH i da građani BiH, kad je riječ o pomoći, treba njima da se okrenu.

Nezavisni mediji su kamen temeljac demokratije


FRONTAL: Republika Srpska ima problem sa javnim mnjenjem, mediji su uglavnom u službi jedne od političkih opcija, rijetko se može čuti drugačije mišljenje. Znate li Vi uopšte ko su intelektualci u RepublicI Srpskoj. U svakom društvu to su veoma važni ljudi, ali nisam siguran da je i kod nas tako.

KORMAK: Vrlo je jasno da su slobodni, nezavisni mediji kamen temeljac demokratije. I širom BiH mediji su često izloženi prijetnjama, a to bi trebalo da zabrinjava sve građane BiH. Mi zaista vidimo da neke medijske figure igraju ključnu ulogu u formiranju javnog mnjenja. Znamo i za platforme, (portale i blogove) koje pokazuju nezavisno mišljenje. Imate primjer Dragana Bursaća, koji je dobio evropsku novinarsku nagradu, što se nije dogodilo 14 godina nekome sa ovog područja. Mnogi mediji igraju važnu ulogu. Ono što je meni jako bitno jeste obrazovanje na svim nivoima u BiH i zaista mislim da bi se poboljšanjem obrazovanja učenika i studenata povećao broj intelektualaca koji će zaista govoriti nezavisno u korist ove zemlje.

FRONTAL: Bosna i Hercegovina je u vrhu liste zemalja Evrope kada je riječ o korupciji, a nije u ništa boljoj poziciji ni kada je kriminal u pitanju. Koji su to koraci u borbi protiv kriminala i korupcije koje treba preduzeti? Mnogo novca je u to uloženo, a pomaka nema. Ima li nade po tom pitanju?

KORMAK: Korupcija zaista postoji u cijeloj BiH i to je ogroman problem. Radili smo mnogo tokom godina da bi se izgradile pravosudne institucije, postoji čitav niz dobrih zakona, ali njih treba sprovoditi. Mi sprovodimo puno programa na ovom polju kako bismo dali dodatnu podršku. Prije mjesec i više OSCE je poslao novi izvještaj u vezi sa praćenjem slučajeva korupcije na sudovima. Naš cilj je da taj proces koji je do sada bio sakriven bude transparentan i da građani imaju pristup tim dokumentima, da znaju šta se dešava kako bi bili  informisani. Ja vjerujem to da ljudi žele prozivati svoje političare i smatrati ih odgovornim, i želim da se ukine politički uticaj u pravosudno sektoru. Apelujem na građane da se fokusiraju na to. Teško će jedna osoba to promijeniti, ali ako ljudi kolektivno rade na tome onda imaju moć građanskog društva koje ih podržava, koje je iza njih kao u drugim zemljama, na primjer, kao u Rumuniji ili Albaniji, koje se bore protiv tog problema. Potrebno je da postoji liderstvo da se jednostavno čuje taj glas javnosti i da se bori protiv toga.

SAD su u podršku i oporavak BIH investirale oko dvije milijarde američkih dolara u posljednje 23 godine

FRONTAL: Znamo da je teško izračunati, ali prijateljstva se često mjere po tome ko je i koliko spreman da vam pomogne kada vam je najteže. Možete li nam otprilike reći koliko su SAD uputile pomoći u BIH u poslijeratnom periodu, za ove 23 godine i šta smatrate najvećim uspjehom?

KORMAK: Mi zaista smatramo BiH našim prijateljem. Mi smo investirali oko dvije milijarde američkih dolara u ovu zemlju u posljednje 23 godine. Kada sam išla kroz proces potvrđivanja kao ambasador u Vašingtonu, skoro svako s kim sam razgovarala bio je u BiH. Znači, ne radi se o apstraktnim pitanjima politike koja se odnose na BiH, nego je BiH zemlja koja u Vašingtonu i američkim vlastima ima puno prijatelja. Postoji istinska veza između ove dvije zemlje. Šta je postignuto? U svim ovim godinama prvo smo se fokusirali na uspostavu sigurnosti, zatim izgradnju institucija, rekonstrukciju kuća, a kada je to postignuto onda smo radili na zakonima. Kada se u BiH danas vrate neki prijatelji koji ovdje nisu bili 22 godine oni budu zadivljeni jer je ovo danas predivna zemlja. Imate male, ali i velike gradove u kojima ljudi rade i žive mirno. Znam da ima puno još toga što se treba uraditi, ali ekonomija se razvija nabolje, napredujete, poljoprivrednici izvoze svoje proizvode u Evropu, kompanije takođe izvoze svoje proizvode. Dakle, postoji vrlo jasan dokaz da BiH može postati vrlo uspješna zemlja kada vidite sve te ljude koji su već ostvarili taj uspjeh. Jednostavno, mislim da samo treba nastaviti raditi zajedno jer ne možete se oporaviti od rata za jedan dan ili godinu, to je dugoročni proces, dugoročni projekat. Ako stanete sa strane i pogledate BiH kakva je bila tada i sada nakon 23 godine, zaista ste puno postigli i samo se treba nastaviti kretati ka tome.

Izvor: Frontal.ba

Autori: D.M. i D.S.
Foto: Drago Vejnović