Koje su česte greške prilikom istraživanja priča i kako ih izbjeći

Koje su česte greške prilikom istraživanja priča i kako ih izbjeći

Autor/ica

“Svaki novinar/ka će pogriješiti, ali sve je u tome da bude pametan/a da osigura da ne ponovi te greške, kao i da bude transparentan/a sa svojom publikom. Ali sigurno možete minimizirati štetu.”, kaže Aarushi Sahejpal, urednik IRW-a (Investigative Reporting Workshop) na Američkom univerzitetu.

Greške se dešavaju svima, pa tako i novinarima/kama.

Greške koje se dogode istraživačkim novinarima/kama mogu ostaviti ozbiljne posljedice na istraživačke priče, kao i na povjerenje publike.

Istraživačko novinarstvo je neprocjenjiv alat za otkrivanje i prezentovanje istine, ali kao i u bilo kojoj drugoj profesiji greške su moguće i one mogu ugroziti integritet cjelokupnog rada nekog novinara/ke, ali i medija.

Pet čestih grešaka tokom istraživanja

Greške mogu imati više oblika, uključujući greške u kucanju, pogrešne citate, pogrešne formulacije, klevetničke izjave, propuste ili pogrešne činjenice.

U nastavku donosimo pregled nekih od najčešćih grešaka u izradi istraživačkog novinarskog teksta koje mogu ostaviti ozbiljne posljedice.

  1. Nedovoljno temeljito istraživanje: Istraživački novinari/ke često skaču u priču bez da rade dovoljno istraživanja. To može dovesti do nedostatka važnih detalja ili donošenja pretpostavki koje nisu potkrijepljene činjenicama. Da biste to izbjegli, važno je napraviti temeljno istraživanje i provjeru činjenica prije početka istrage.
  2. Previše oslanjanja na sekundarne izvore: Dok su izvori poput saopštenja za javnost mogu biti od pomoći, ne bi se trebali osloniti na njih kao jedini izvor informacija. Istraživački novinari/ke uvijek trebaju nastojati provjeriti informacije sa primarnim izvorima kao što su intervjui sa osobama koje su poslale saopštenje, javni zapisi, intervjuisanje drugih osoba koji su primarni akteri priče.
  3. Manjak kreativnosti: istraživačko novinarstvo zahtijeva kreativno razmišljanje kako bi se otkrila istina. Istraživanje priče iz višestrukih uglova i traženje novih i kreativnih načina za pristup priči može pomoći istraživačkim novinarima/kama da dođu do suštine problema i na kraju do istine.
  4. Previše uplitanja u priču: Istraživački novinari/ke trebaju održavati profesionalnu udaljenost od svojih ispitanika/ca i izvora. Važno je ostati objektivan/a i da ne postanete previše emocionalno uključeni u priču.
  5. Ne održavanje profesionalizma: Profesionalizam je važan za sve novinare/ke, bilo da se bave istraživačkim novinarstvom ili pak izvještavanjem sa terena. To uključuje poštovanje svih izvora, održavajući visoke etičke standarde i pridržavnje svih važećih zakona i propisa.

Ovih pet osnovnih i uobičajenih grešaka mogu biti vaš početni vodič kako biste smanjili štetu koja može nastati ne obraćenjem pažnje na njih. Izbjegavanjem uobičajenih grešaka, istraživački novinari/ke mogu osigurati da njihov rad bude tačan, etički i profesionalan.

Kako izbjeći česte greške

Aarushi Sahejpal navodi da u izbjegavanju grešaka prilikom istraživačkog procesa i pisanja novinarskih priča, treba postavljati sebi ova tri pitanja:

Da li zapravo imate potpuni skup podataka i informacija?

Jeste li razgovarali sa osobom iza tih informacija i podataka da biste znali šta to zaista znači?

I šta vam te informacije i podaci ne govore?

U nastavku pročitajte nekoliko savjeta koji mogu biti korisni u izbjegavanju česti grešaka o kojima smo pisali iznad.

  1. Temeljito radite svoje istraživanje. Prije nego što započnete bilo kakvu istragu, obavezno morate razumjeti temu u potpunosti. Kvalitetne istraživačke priče zahtijevaju puno istraživanja, što je često dugotrajan i zamoran proces. Da biste izbjegli uobičajene greške, bitno je napraviti temeljno i sveobuhvatno istraživanje. To možete postići razumijevanjem teme, prikupljanjem širokog spektra informacija, pažljivom analizom tih informacija, te provjerom izvora informacija. Na ovaj način ćete postići preciznije i pouzdanije istraživačke priče.
  2. Ne skačite na zaključke i koristite pouzdane izvore. Lako je izvući vlastite zaključke prije nego što ste učinili dovoljno istraživanja. Ali važno je prikupiti sve činjenice prije nego što napravite bilo kakve pretpostavke. Provjerom izvora koristit ćete pouzdane izvore informacija, a u tom procesu je važno osigurati zaštitu i privatnost istih. Vaša je odgovornost da osigurate da su svi izvori koje koristite pouzdani i provjereni.
  3. Ne bojte se postavljati pitanja. Vaš je posao postavljati teška pitanja i doći do same srži priče. Ne bojte se postavljati teška pitanja i i podpitanja da biste dobili puniju priču.
  4. Dvaput (pa čak i triput) provjerite sve. Prije nego što objavite svoju priču, važno je višestruko provjeriti sve činjenice i brojke. Provjerite je li sve precizno i da su svi izvori provjereni.

Važno je naglasiti da istraživačke priče mogu biti iznenađujuće, pa se pripremite na neočekivane rezultate. Nemojte težiti ka tome da potvrdite vašu početnu premisu, težite ka tome da otkrijete šta se sve krije iza te priče, šta god da to jeste.

https://www.balkansmedia.org/bs/korisni-savjeti-i-alati/koje-su-ceste-greske-prilikom-istrazivanja-prica-i-kako-ih-izbjeci