Ako i vjeruju novinarima, zašto ih građani vide kao sluge vlasti

foto: Jasmin Brutus / Ilustracija

Veliki broj stanovnika Bosne i Hercegovine opaža novinare kao sluge vlasti, kaže Srđan Puhalo, psiholog i politički analitičar. Prema njegovim riječima, građani generalno nemaju povjerenja u institucije, što se odražava i na medije, ali novinari i dalje uživaju veći kredibilitet u očima društva u odnosu na druge institucionalne aktere.

Taj stav potvrđuje i nedavno prezentirano istraživanje Udruženja BH novinari i Fondacije Friedrich Ebert, pod naslovom Sloboda medija u BiH iz perspektive građana/ki, čiji rezultati pokazuju da 70,5 posto stanovništva najveće povjerenje iskazuje novinarima. Problematičnim se čini što većina građana smatra kako političari imaju najveći utjecaj na rad medija, prepoznajući ih kao najveću prepreku medijskih sloboda.

Profesija pod lupom

Prema međunarodnim organizacijama za istraživanje javnog mnijenja, novinarstvo se često pozicionira kao profesija kojoj građani ukazuju najmanje povjerenja. Nerijetko se na ljestvicama nalazi uz političare i lidere u poslovanju, pri čemu ispitanici smatraju da ih mediji i obmanjuju.

„Takva percepcija se nije stvorila preko noći“, ističe novinarka Azra Husarić-Omerović, navodeći da se dojam o profesiji dugo urušavao te ga je potrebno mijenjati. Lošoj slici o novinarima, dodaje, doprinosi i uvjerenje da novinarska priča ne može promijeniti neki problem u društvu.

Istraživački novinari nisu mnogo draži javnosti od novinara dnevnih medija, kaže Husarić-Omerović. Iako ne nailaze na veliko povjerenje, smatra da se nalaze u povoljnijoj poziciji jer nisu u svakodnevnoj potrebi za informacijama, imajući slobodu dužeg rada na pričama.

Ko je narušio ugled novinara?

Poseban doprinos urušavanju pozitivne slike novinarstva pružaju politički pritisci i napadi, nakon kojih izostaje institucionalna reakcija. Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari, navodi kako kontinuirano nesankcioniranje kršenja novinarskih prava i sloboda stvara atmosferu nekažnjivosti i kulturu prihvatanja nasilja kao društveno poželjne pojave, „stvarajući u bosanskohercegovačkoj javnosti sliku o novinarima kao lošim osobama“.

Napominje kako, osim političkog uplitanja u rad medija, odgovornost za narušen imidž profesije leži i unutar novinarske zajednice.

„Unutar novinarske zajednice trebali bismo češće otvarati pitanje javne odgovornosti novinara i medija na bazi novinarske solidarnosti i otvorenog dijaloga, problematizirati pitanja novinarskog ispunjavanja sopstvene javne funkcije, kao i kvalitete njihovog rada te usklađenosti sa kodeksom novinarske etike“, kaže Rudić. Upozorava i kako je tog dijaloga sve manje jer novinari ne žele razgovarati o svojim greškama. Istovremeno, medijske kuće bi trebale, zajedno sa novinarima i urednicima, analizirati primjenu kodeksa novinarske etike, sa ciljem jačanja povjerenja u medije i novinare i njihovog ugleda, dodaje Rudić.

Digitalno okruženje kao još jedan značajan faktor

S tim stavom slaže se i Husarić-Omerović, tvrdeći da je i način izvještavanja pojedinih medija dodatno produbio skepsu društva prema novinarima. Objašnjava kako se odbojnost javnosti osjeti i na terenu.

„Na određenim terenima građani, odnosno sagovornici odbijaju govoriti za određene priče zato što se plaše poslodavaca, društva, vlasti i, s druge strane, zato što ne vjeruju da će medij objektivno, istinito i tačno izvještavati, odnosno da iza njih ne stoji određena politika ili politička volja za izvjesnim načinom izvještavanja“.

Digitalno okruženje predstavlja još jedan značajan faktor koji doprinosi okruženju nepovjerenja javnosti. Društvene mreže doprinijele su demokratizaciji komunikacije, na način da svako može proizvoditi i distribuirati sadržaj. Istovremeno, zamaglile su granicu između profesionalnog novinarstva i neprovjerenih informacija, objašnjava Enita Čustović, profesorica na Odsjeku za komunikologiju Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

„Zbog toga se greške pojedinaca ili neprofesionalni sadržaji često generaliziraju na cijelu profesiju. Istovremeno, društvene mreže povećale su vidljivost novinara, ali i izloženost kritikama, pritiscima i govorima mržnje“, kaže profesorica Čustović.

Utjecaj nepovoljne slike profesije na mentalno zdravlje novinara

Okruženje nepovjerenja utječe na sliku novinara o sebi, tvrdi Puhalo, upozoravajući da je potrebno izbjegavati generalizacije „svi su oni isti“ – jer nisu. Prema njegovim riječima, izloženost ucjenama, prijetnjama te cenzuri i autocenzuri dovodi do narušavanja mentalnog zdravlja novinara, a dominantno se ističu dva problema.

„To je sagorijevanje na poslu, odnosno psihičko stanje gdje pokušavate raditi svoj posao samo onoliko koliko je potrebno da ne bi svoje mentalno zdravlje ugrozili“, kaže Puhalo. Kao drugi ključni problem ističe mobing, koji se izražava kroz nepoštivanje prava medijskih radnika. U takvoj situaciji, navodi, „trpe pojedinac i njegova porodica, ali i njegov rad“

Prema istraživanju o mentalnom zdravlju novinara iz prošle godine, svaki deseti novinar ima dijagnostifikovan mentalni poremećaj, a najčešći su anksioznost, depresija i panični napadi. Navodi se da je više od 57,9 posto njih nekoliko puta doživjelo sindrom sagorijevanja, na koji je ukazao i Puhalo.

Dio mladih shvata izazove kao dodatnu motivaciju

Narušen društveni ugled zanimanja može utjecati i na njegovu privlačnost u očima mladih ljudi, kaže Čustović.

„Kontinuirano narušavanje ugleda profesije može dovesti do manjeg interesa za studij novinarstva i smanjenog priliva kvalitetnih kadrova. To je posebno važno pitanje za komunikologe i obrazovne institucije, jer percepcija profesije danas direktno utječe na generacije koje će sutra kreirati medijski prostor“, objašnjava.

Ipak, Čustović ističe da dio mladih shvata izazove kao dodatnu motivaciju, doživljavajući novinarstvo kao društveno odgovornu profesiju koja ima veliku ulogu u zaštiti javnog interesa, a ne samo kao posao. Dodaje kako nepovoljna slika o profesiji može oslabiti sposobnost društva  da vodi argumentovanu javnu raspravu i donosi informirane odluke o važnim društvenim pitanjima, rizikujući da ostane bez jednog od ključnih mehanizama demokratske kontrole, transparentnosti i odgovornosti.

Poljuljani ugled novinara u javnosti prepoznat je kao problem u profesionalnim krugovima. Ipak, Husarić-Omerović naglašava da „novinarstvo nije izgubljeno“, pozivajući pritom na pridržavanje profesionalnih standarda.

„Svi smo dužni da kroz etično, profesionalno i korektno izvještavanje pokušamo izmijeniti tu percepciju kako bismo usmjerili javnost da nam ponovo vjeruje i kako bismo mi mogli etičnije i profesionalnije izvještavati“, zaključuje.

media.ba

https://media.ba/bs/magazin-novinarstvo/ako-i-vjeruju-novinarima-zasto-ih-gradani-vide-kao-sluge-vlasti