Zaštita okoliša nije prioritet nove Strategije EU

Nova Strategija Evropske unije (EU) za zemlje Zapadnog Balkana u svom sadržaju ne pominje zaštitu okoliša kao prioritet, tvrde predstavnici nevladinih organizacija Eko Akcija, Aarhus Centar u BiH i Centar za održivi razvoj – UNA.

Prema riječima predstavnika ovih organizacija, izvršavanje obaveza u oblasti zaštite okoliša jedna je od najbitnijih obaveza koje zemlje moraju izvršiti u procesu pridruživanja EU, što zahtijeva angažovanje značajnih ljudskih i materijalnih resursa.

BiH u oblasti zaštite okoliša ima brojne probleme koje neće riješiti bez pritiska i pomoći, navode iz nevladinih organizacija.

Podaci nedavno objavljenog Indeksa okolišne učinkovitosti, pokazali su da se BiH nalazi na 158. mjestu od 180 zemalja, te je ubjedljivo najgore rangirana država u Evropi.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), po stopi smrtnosti uzrokovanoj zagađenim zrakom, BiH zauzima drugo mjesto u svijetu.

Treba naglasiti da BiH nema agenciju za zaštitu okoliša, te iz tih razloga ne postoje zvanični podaci o stanju okoliša u BiH, kaže Maida Šabeta iz Aarhus centra BiH.

Maida Šabeta: U FBiH ne postoje sanitarne deponije koje rade po propisima
Maida Šabeta: U FBiH ne postoje sanitarne deponije koje rade po propisima

U FBiH djeluju tri tzv. sanitarne deponije koje ne djeluju prema standardima EU. Također, nekoliko hiljada novih deponija se svake godine pojavi na teritoriji Federacije, a za sanaciju samo hiljadu deponija, potrebno je oko 17 miliona konvertibilnih maraka (KM). Za uspostavu komplenog sistema upravljanja otpadom, od 75 općina u FBiH, samo 14 općina je djelimično uspostavilo sistem upravljanja otpadom. Dodatni problem je što ne postoje sanitarne deponije“, pojašnjava Šabeta.

INTERES INVESTITORA PRIJE SVEGA

Interes i najmanjeg investitora je bitniji nego interes nacije kada je zaštita okoliša u pitanju, kaže Anes Podić iz udruženja Eko Akcija.

Anes Podić: Strategija EU je veliko razočarenje
Anes Podić: Strategija EU je veliko razočarenje

„Sektor okoliša je jedan od nazahtjevnijih kada je riječ o pristupanju. U BiH je stanje okoliša gore nego prije deset godina. Dakle, ništa što se dešava stanovnicima BiH nije izazvalo toliki alarm kao prikupljanje novca za gradnju autoputa koji građanima BiH treba samo da pobjegnu odavde. Ova Strategija je zaista bila veliko razočarenje gdje je nabrojano nekoliko oblasti i gdje okoliša, nažalost, uopšte nema. To je signal da tu nema nikakvog ni pritiska niti značajnijih sredstava za poboljšanje i rješavanje pitanja iz oblasti okoliša“, navodi Podić.

Iz udruženja ističu da je prvi zakonodavni okvir za zaštitu okoliša donesen još 2003. godine, međutim BiH se od tada nije pomakla u smjeru ispunjenja ciljeva iz EU Acquis-a (pravna stečevina EU – skup pravnih normi i sudskih odluka koje obavezuju sve zemlje članice EU).

Kada bi se vlasti posvetile ovoj problematici, pretpostavlja se da bi posao izgradnje insntitucija i implementacije zakona te ulaganja velikih sredstava, trajao godinama, ističu iz Aarhus centra.

Zbog toga nikome nije jasno zašto okoliš nije na listi prioriteta Strategije za Zapadni Balkan.

Alma Midžić iz Centra za održivi razvoj UNA kaže da je potrebno raditi na tome kako bi se zadovoljile energetske potrebe, međutim, kako navodi, problem je što se samo hidroenergija promoviše kao jedini obnovljivi izvor energije.

Alma Midžić: Lokalna zajednica nije uključena u proces donošenja odluka
Alma Midžić: Lokalna zajednica nije uključena u proces donošenja odluka

EU promoviše izgradnju regionalnog tržišta energijom na Zapadnom Balkanu i kada čitamo te dokumente, vidimo da se tu spominje samo hidroenergija . Ono što se kod nas pokazalo u praksi, odnosno kako izgleda izgradnja jedne male hidrocentrale, jeste da je lokalna zajednica zapravo isključena iz donošenja odluka. To je u suprotnosti sa onim što EU promoviše, a to je uključivanje građana u takve procese koji su bazirani na Evropskoj povelji o lokalnoj samoupravi“, kaže Midžić.

Ona navodi primjer rijeke Sane na kojoj austrijsko-njemačka firma Kelag gradi hidrocentralu.

Protest na rijeci Sani protiv izgradnje hidrocentrale
Protest na rijeci Sani protiv izgradnje hidrocentrale

Austrija koja u svojoj zemlji ulaže sredstva i promoviše kampanju da se ruše hidrocentrale i obnavlja stanište, a u našoj zemlji, upravo tamo gdje je zaštićeno stanište, ulaže u izgradnju hidrocentrala“, upozorava Midžić.