STOP HEJTU NA NETU

Kako je dostupnost kompjutera i pametnih telefona porasla, s njom je porasla i “sloboda” na internetu. Bilo da se radi o nesmetanom izražavanju mišljenja i stavova ili, pak, o onoj drugoj mračnijoj strani ispunjenoj negativnim komentarima, zlostavljanju i digitalnom nasilju.

Mnogi ne umijju da prepoznaju da ono što doživljavaju na internetu i sa čime se suočavaju jeste digitalno nasilje i upravo iz tog razloga je i pokrenuta kampanja “STOP HEJTU NA NETU” u saradnji portala Žena.rs i UNICEF-om.

Istraživanje koje su podržali UNICEF, Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja i Yettel, a koje je sprovedeno u 34 škole sa teritorije Srbije, otkrilo je da se 62% starijih osnovaca i 84% srednjoškolaca bar jednom tokom godinu dana izložilo nekom vidu rizika na internetu. Nema nijednog oblika digitalnog nasilja kome niko od ispitanih učenika nije bio izložen.

Kako se dalje u publikaciji “Mladi u svijetu interneta” navodi, učenici koji su žrtve digitalnog nasilja češće postaju i sami nasilni, a ono što je poseban problem je da djeca rijetko obavještavaju odrasle o tome kroz šta prolaze. Kako je navedeno u istraživanju, roditelje ili nastavnike i profesore ne obavještavaju, jer ne vjeruju da im oni mogu u takvim situacijama pomoći.

Iz tog razloga važno je raditi i na edukaciji odraslih podjednako kao i djece, o tome šta digitalno nasilje predstavlja, kao i koji su sledeći koraci nakon toga.

– Internet danas ima veliku ulogu u našim životima, a djeca od veoma ranog uzrasta počinju da ga koriste. Pravilno i pravovremeno obrazovanje djece o tome šta je digitalno nasilje, ali i kako i kome ga prijaviti, od ključnog je značaja za stvaranje bezbjednog okruženja na internetu. Temom bezbjednosti djece na internetu strateški se bavimo od 2012. godine, i zahvaljujući našim projektima i radu sa mnogobrojnim partnerima, više od 40.000 djece prošlo je kroz obuku za bezbjedno korišćenje Interneta. Međutim, praksa nam je pokazala da nije dovoljno edukovati samo djecu, već i odrasle iz njihovog okruženja – roditelje, staratelje i nastavnike. Projekat koji sumira sve naše aktivnosti u ovoj oblasti i na koji smo posebno ponosni jeste prvi digitalni vodič za bezbjednost djece na internetu u Srbiji, pod nazivom „Djeca i internet – pametno od početka“. Vodič smo razvili 2019. godine, u saradnji sa UNICEF-om, Užičkim centrom za prava djeteta i Ministarstvom prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. Namijenjen je roditeljima, starateljima, vaspitačima i učiteljima djece uzrasta od četiri do osam godina. Cilj vodiča je informisanje i pružanje podrške djeci predškolskog i mlađeg školskog uzrasta da bezbjedno i konstruktivno koriste digitalne uređaje i internet. Jedan od segmenata vodiča odnosi se upravo na prijavu digitalnog nasilja. Djeca ne treba da se stide ili plaše da prijave nasilje, već da uvijek znaju kome mogu da se obrate. Svaki problem je manji kada se podijeli. Zato ohrabrujemo sve mališane da digitalno nasilje prijave, i apelujemo na odrasle da im u tome budu podrška. Samo zajedno možemo da stvorimo bezbjedno digitalno okruženje za sve – istakla je Milica Begenišić, Senior ekspert za održivo poslovanje i organizaciju događaja kompanije Yettel.

Statistike pokazuju da djeca ne prijavljuju nasilje, ili ukoliko ga prijave, to ne urade na pravoj adresi. Prema riječima naše sagovornice Emine Beković iz Nacionalnog kontakt centra za bezbjednost djece na internetu u okviru Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, potrebno je prijaviti roditeljima, učitelju, nastavniku, školskom psihologu, starijoj osobi od povjerenja.

– Nacionalni kontakt centar za bezbjednost djece na internetu je prvi institucionalni mehanizam u regionu, osnovan kao reakcija države na sve veći porast zloupotreba digitalnih tehnologija, počev od govora mržnje, diskriminacije, uvreda, prijetnji pa do zloupotreba fotografija, dječije pornografije, pedofilije – navodi naša sagovornica.

Dodaje i da broj 19833, koji je besplatan, mogu pozvati svi građani i dobiti savjet, informaciju ili tehničku podršku kada je u pitanju zaštita od digitalnog nasilja ali ga i prijaviti. Centar je putem posebne aplikacije direktno povezan sa policijom, tužilaštvom za visokotehnološki kriminal, Ministarstvom prosvjete, centrima za socijalni rad i domovima zdravlja cijele Srbije.

 

– Potrebno je da dijete, nastavnik ili roditelj djeteta koje je meta nasilja sačuva dokaze a to su “skrinšotovi” (slike ekrana) prepiski i linkovi profila sa kojih ide uznemiravanje, vređanje, govor mržnje, uvrede, pretnje i pošalju