Šta su to građanske inicijative?

S obzirom da je riječ o neformalnim oblicima organiziranja građana, građanske inicijative nisu regulirane posebnim zakonom niti se vodi registar o njima, a u svom djelovanju dužne su se pridržavati Ustava i zakona BiH

U zadnje vrijeme građani često slušaju o aktivnostima građanskih inicijativa. Naš portal je istražio što su to građanske inicijative, tko sve može sudjelovati u njima i čije novce troše.

Građanska inicijativa kao pojam postoji samo u lakšem sporazumjevanju, jer se radi neformalnom udruživanju građana koji žele javno djelovati. U građanske inicijative mogu se uključiti pojedinci, ali i organizacije (dakle, udruženja/udruge) i riječ je prvenstveno o okupljanju radi rješavanja nekog konkretnog problema (pitanja) u zajednici. Po rješavanju tog pitanja, odnosno ispunjavanja svrhe okupljanja, građanske inicijative uglavnom prestaju s radom.

S obzirom da je riječ o neformalnim oblicima organiziranja građana, građanske inicijative nisu regulirane posebnim zakonom niti se vodi registar o njima, a u svom djelovanju dužne su se pridržavati Ustava i zakona BiH.

– U skladu sa Zakonom o udruženjima/udrugama, građanske inicijative su neformalne građanske organizacije koje mogu kao takve javno djelovati, ali ne mogu sudjelovati u pravnom prometu što znači da nemaju svoj PIB niti javni račun te ne mogu dobiti sredstva iz javnog sektora. Na njih se primjenjuje Zakon o ortaštvu. Za svako svoje okupljanje bez obzira je li riječ o neformalnom ili će se građanske inicijative registrirati moraju imati neki pisani dokument po kojem djeluju. On se može, ali ni ne mora ovjeriti kod javnog bilježnika/notara. Ukoliko se građanska inicijativa registrira mora napisati svoj statut po kojem će raditi.

Pojednostavljeno rečeno registrirane udruge (udruženja građana ili pravnih osoba) mogu biti u pravnom i finacijskom prometu dok neformalne građanske incijative ne mogu biti u pravnom i finacijskom prometu što neznači da ne mogu javno djelovati – primjenjuju se neke odredbe Zakona o ortaštvu/obligacioni odnosi.

Dio civilnog društva

– Građanske inicijative prepoznate su također kao dio civilnoga društva i kao takve se spominju u javnim politikama i strategijima stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva. Tamo se navodi: „Kada je pak riječ o pravnom ustroju samih organizacija civilnoga društva u BiH (ali i Hrvatskoj), govorimo o udrugama, i fundacijama, privatnim ustanovama, sindikatima i udrugama poslodavaca, organizacijskim oblicima vjerskih zajednica, ali i o raznim vrstama neformalnih građanskih inicijativa”. Međutim, moguće je da u bilo kojem trenutku svog djelovanja građanska inicijativa formalizira svoje djelovanje (ukoliko procjeni da postoji potreba), ukoliko se odluči kontinuirano posvetiti radu na određenom pitanju, tako da se osnuje udruga. Putem udruge građani potom nastavljaju kontinuirano raditi bilo na pitanju koje ih je okupilo ili na dodatnim pitanjima, ovisno već za koje se djelatnosti udruga registrira –

Od ukupnoga broja registriranih udruženja/udruga u BiH (11 000), samo 10 posto njih djeluje na nacionalnoj razini ili tomu teži, a ostalih 90 posto registrirano je i djeluje na razini entiteta, županija/kantona, gradova i općina.

Financiranje na lokalnoj razini

– Što se tiče financiranja građanskih inicijativa iz javnih izvora ističemo neophodnosti uspješnog provođenja decentraliziranog modela dodjele financijskih podrški za razvoj civilnoga društva odnosno građanskog aktivizma na lokalnoj razini. Na taj način financijske podrške građanskim inicijativama dostupne su na lokalnoj razini putem javnih natječaja koje raspisuju općine do dva puta godišnje: u travnju i rujnu svake godine. Kroz partnerstvo i decentralizirani model potiče se i sustavni razvoj lokalne filantropije i kulture davanja u općekorisne svrhe –