Regulacija sadržaja internet stranica televizijskih i radijskih emitera

Mediji protiv nacrta izmjena pravila RAK-a kojim se reguliše i online sadržaj emitera.

Foto: Pixabay

Regulatorna agencija za komunikacije BiH priprema izmjene i dopune Pravila 77/2015 o pružanju audiovizuelnih medijskih usluga i Pravila 76/2015 o pružanju medijskih usluga radija. Predložеnim izmjenama i dopunama proširuje se odgovornost korisnika dozvola Agencije za televizijsko i radijsko emitovanje na sadržaje koji se objavljuju na internet stranicama pod logom korisnika dozvola.

Regulator je objavio dodatni krug javnih konsultacija na nacrte ovih izmjena s obzirom na, kako su naveli u pozivu, odsustvo većeg broja komentara korisnika dozvola Agencije. Zainteresovane strane mogu dostaviti svoje komentare do kraja oktobra, a Medicentar donosi kratki pregled komentara nekih od medija na čiji rad bi ove izmjene mogle uticati.  

U predloženim izmjenama web sadržaj TV i radio stanica koje imaju dozvolu za emitovanje RAK-a će spasti u nadležnost regulatora.

“Korisnik dozvole je odgovoran za sav sadržaj koji je objavljen na internet stranici pod logom korisnika dozvole. Na ovaj sadržaj se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Kodeksa kojim se uređuju programski standardi u audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija, a koje se odnose na zabranu širenja i podsticanja na mržnju, nasilje ili diskriminaciju, prenošenje jasnog i neposrednog rizika od uzrokovanja negativnih posljedica po sigurnost i zdravlje ljudi, zaštitu maloljetnika, uključujući i zaštitu njihove privatnosti, te pravo na odgovor“, glase predložene izmjene.

Ukoliko ove izmjene budu usvojene, Agencija će posebnom instrukcijom detaljnije propisati obaveze korisnika dozvola u vezi sa sadržajima objavljenim na internetu.

“Nadalje, navedene obaveze se odnose, kako i sami navodite, samo na odredbe u vezi zabrane širenja i podsticanja na mržnju, nasilje ili diskriminaciju, prenošenja jasnog i neposrednog rizika od uzrokovanja negativnih posljedica po sigurnost i zdravlje ljudi, zaštitu maloljetnika, uključujući i zaštitu njihove privatnosti, te prava na odgovor, kao kategorija sadržaja koji potencijalno mogu uzrokovati štetne posljedice u vidu ugrožavanja javne sigurnosti, izazivanja nereda ili zločina, povrede zdravlja, te ugleda ili prava drugih”, kazala je za Mediacentar Jovana Čolić, iz Sektora za odnose s javnošću RAK BiH.

U praksi to znači da ova pravila za online sadržaj moraju poštovani samo one medijske kuće koje imaju dozvolu RAK-a za emitovanje, a van kontrole regulatora ostaju medijske kuće koje plasiraju svoj sadržaj isključivo putem interneta.

Stavovi predstavnika medija

Elvir Švrakić, generalni direktor Hayat d.o.o., poziva Agenciju na oprez u regulisanju pravila jer posljedice po korisnike dozvola, kako tvrdi, mogu biti nenadoknadive. Hayat TV oštro se protivi predloženim izmjenama i dopunama kojima se proširuje odgovornost korisnika dozvola među kojima je i ta kuća.

“Smatramo da bi stupanjem na snagu ovih pravila legalizovali diskriminaciju internet stranica koje nemaju dozvolu Agencije, ali i onih internet stranica koji uopšte nisu registrovani u BiH, te omogućili nelojalnu konkurenciju na medijskom tržištu”, kaže Švrakić.

Cilj zbog kojeg RAK mijenja postojeća pravila, dodaje Švrakić, je već postignut kroz primjenu i poštivanje Kodeksa za štampu i online medije.  

“Pored formalnih nedostataka koje sadržavaju ove izmjene, tumačimo da bi nejednak pristup samo išao na štetu korisnicima dozvole koji bi pod teretom duple odgovornosti poklekli pod pritiskom što bi se zasigurno odrazilo i na slobodu izražavanja kao i na kritičko novinarstvo, uopšte. Bespravnim internet stranicama ili internet stranicama koje nisu registrovane u BiH, na ovaj način bi se dao podstrek u zaradi na nelojalan način”, objašnjava Švrakić.

Iz JP „RTV Velika Kladuša“ do sada RAK-u nisu uputili komentare na nacrte, ali za Mediacentar kažu da nisu saglasni s izmjenama.

Iz ovog medija ne spore potrebu da svi portali treba da snose odgovornost za sadržaje koje objave na svojim internet stranicama, ali vjeruju da će ovakva situacija dodatno usložiti rad registriranih javnih i privatnih elektronskih medija, dok će svi ostali „portali“ biti bezbrižni i bez bilo kakvih sankcija.

“Mišljenja smo da nije korektno da se predloženim izmjenama i dopunama proširuje odgovornost korisnika dozvola RAK-a za sadržaje koji se objavljuju na Internet stranicama pod logom korisnika dozvola, dok s druge strane brojni internet portali od kojih je većina „divljih“ (bez osnovnih podataka o njima-impressum, sjedište i sl.) nisu pod kontrolom, kako RAK-a, tako niti jedne druge institucije u BiH”, kažu iz te medijske kuće.

Nova BH, s druge strane, pozdravlja namjere RAK-a kojim će se spriječiti neprimjereni sadržaji ili govor mržnje na internetu, ali smatraju da novim pravilima trebaju podlijegati svi jednako.

“Ne samo televizijske stanice i njihovi portali. Posebno se to odnosi na internet portale, koji u velikoj mjeri dominiraju kada je u pitanju govor koji podstiče na mržnju, nasilje i diskriminaciju te bi oni morali biti obuhvaćeni ovom regulacijom. Kada je u pitanju Nova BH, mi trenutno nemamo web portal, već web stranicu koja se bavi isključivo promocijom programskih saržaja naše TV kuće”, kazala je Nadira Pašić, glasnogovornica Nove BH. 

Neophodna regulacija online prostora

Pravnica Lejla Gačanica govori da je neophodno da se uvede red i da se donesu odredbe kojima bi se regulisalo širenje govora mržnje po bilo kojem od osnova, a posebno u odnosu na zadnju Odluku visokog predstavnika, uključujući i negiranje genocida, ratnih zločina i veličanje onih koji su osuđeni za te ratne zločine.

“Mislim da je neophodno takvu vrstu regulacije imati i u online prostoru. Ono što ovaj pravilnik donosi, sasvim sigurno bi se trebalo odnositi i na druge online medije. Odnosno one portale koji nisu nužno portali medija nosilaca dozvola RAK-a. Ono što međutim jeste sastavni dio ovog šireg problema je pitanje neregulisanosti online portala odnosno medija koji djeluju gotovo van svake regulative, pa će ostati i van ove regulative”, kaže Gačanica. 

Pojašnjava da je ovakva situacija vid diskriminacije, ali ukazuje i na činjenicu da RAK može kontrolisati i pratiti rad samo onih medija koji su korisnici njihovih dozvola.

Podsjetimo, Agencija je zadužena za regulisanje tržišta elektronskih komunikacija i audiovizelnog sektora i može izricati sankcije radijskim i televizijskim emiterima, dok s druge strane Vijeće za štampu i online medije prati rad štampanih i online medija, ali kao samoregulacijsko tijelo nema nadležnosti da izriče sankcije i kazne.

Da bi RAK, Vijeće za štampu i online medije ili neka treća institucija imala ingerencije nad radom online medija potrebne su izmjene zakona. Pravni ekspert i poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Damir Arnaut kaže da zbog ograničenih nadležnosti RAK-a treba mijenjati Zakon o komunikacijama.

“U odnosu na period kada je zakon usvojen okolnosti su se značajno promijenile. Naime, iako je većina građana BiH tada primarno dobivala svoje dnevne vijesti sa TV stanica — koje potpadaju pod nadležnost RAK-a — sada to više nije slučaj jer se danas većina bh. građana oslanja na internet portale. Zbog toga smatram da nadležnosti RAK-a treba precizno proširiti i na internet portale, čime bi se također obuhvatili gotovo svi printani mediji jer i oni imaju svoje portale”, kazao je Arnaut.

Iz Vijeća za štampu BiH i online medije kažu da je izmjeni Pravila potrebno pristupiti vrlo oprezno, kako ne bi došlo do ugrožavanja medijskih sloboda u BiH. Nadzor nad online sadržajem korisnika dozvola RAK-a trenutno vrši Vijeće za štampu.

“Vijeće za štampu i online medije u BiH trenutno je u konsultacijama sa svojim članovima na koje bi se primjenjivale eventualne izmjene o pravilima pružanja medijskih usluga, nakon čega će Upravni odbor Vijeća formirati svoj stav u pogledu prijedloga Regulatorne agencije za komunikacije BiH”, objašnjava Maida Bahto Kestendžić, projekt koordinatorica Vijeća za štampu.

Vijeće do sada, kaže Bahto Kestendžić, nisu kontaktirali ovlašteni predlagači u vezi sa eventualnim povećanjima nadležnosti Vijeća nad radom online medija.

“Izuzetno je važno u bilo kojem trenutku sačuvati slobodu medija i slobodu izražavanja, lišenu bilo kakvih vanjskih pritisaka, naročito imajući u vidu teškoće sa kojima se mediji suočavaju zbog pandemije koronavirusa”, dodala je Bahto Kestendžić.

Regulacija online prostora, naročito kako bi se spriječilo širenje govora mržnje, je neophodna s obzirom na to da su istraživanja pokazala da je online prostor pun sadržaja kojim se podstiče na mržnju, nasilje ili diskriminaciju. Istraživanja su pokazala da online mediji, a najviše anonimni online mediji, često prenose dezinformacije i sadržaj koji može imati negativne posljedice po sigurnost i zdravlje ljudi. Iako ove izmjene mogu doprinijeti zdravijem i profesionalnijem sadržaju bar jednog broja internet portala ipak van ove regulacije ostaju oni koji i najviše šire takav problematičan sadržaj. Pored toga, ove izmjene otvaraju i brojna pitanja kao što su na koji način će se određivati sadržaj koji prenosi jasan i neposredan rizik od uzrokovanja negativnih posljedica po sigurnost i zdravlje ljudi. Mediji imaju mjesec dana da pošalju svoje komentare na predložene izmjene, a neovisno o tome da li će one biti usvojene, konsultacije su prilika da se pronađu najbolja rješenja za regulisanje online prostora. Izvor: media.ba