Perugia principi: Priručnik za zaštitu zviždača

“Prisiljeni smo ponašati se kao špijuni, moramo učiti šifriranje i sve nove načine zaštite izvora”, ispričao je James Risen, viši dopisnik za nacionalnu sigurnost The Intercepta, koji je često pisao o tajnim vladinim djelima.

U mašti javnosti, novinari/ke koji/e rade sa zviždačima/cama nosili su tamne mantile, održavali sastanke u garažama i na skrivenim mjestima, biljke u saksijama pretvorene u signale.

Danas je veća vjerojatnost da će interakcija novinara/ki sa zviždačima/icama biti u chatovima Signala ili Telegrama nego u mračnim garažama. A to je promijenilo uvjete na često zbunjujuće načine.

“Ali mi nismo obavještajna agencija.” nastavlja Risen “Mi zapravo nismo špijuni. Dakle, doći će vrijeme kada biste mogli pogriješiti ili učiniti nešto što možda neće savršeno zaštititi izvor. Ovo je stvarno težak posao. To je stvarno opasno za sve.”

Ovo je razmišljanje novinara koji je zbog svojih istraživanja o čelnicima u vladi bio sudski gonjen.

Njegovi strahovi nisu neosnovani.

Posljedice otkrivanja korupcije za novinare/ke i zviždače

Na Međunarodnom novinarskom festivalu u Perugiji pokrenuta je inicijativa Working With Whistleblowers in the Digital Age, te javne konzultacije i okrugli stol na kojem su sudjelovali neki od najutjecajnijih svjetskih istraživačkih novinara, zajedno s čelnicima organizacija koje ih podržavaju.

James Risen, bivši dopisnik New York Timesa za nacionalnu sigurnost koji se suočio sa zatvorom dok se borio da zaštiti svoje izvore od razotkrivanja u dugotrajnom sudskom procesu, sada vodi izvješće o nacionalnoj sigurnosti za The Intercept. Svjestan opasnosti s kojima su suočeni novinari/ke i zviždači/ice istaknuo je potrebu da se prema zviždačima/icama postupa s poštovanjem i dostojanstvom.

Naglasio je važnost nastavka izgradnje sposobnosti digitalne obrane među novinarima i izvorima. Ali također je skrenuo pozornost na potrebu da se novinari/ke vrate osnovama analognog doba. “Sposobnost vlada da prate novinare/ke i njihove izvore uglavnom je cyber. Stoga će stupanj do kojeg naučite osobno upoznati izvore i izaći s mreže te zapravo razgovarati s ljudima licem u lice biti ključan za nastavak pomaganja. To je prvi korak koji morate poduzeti kako biste zaštitili svoje izvor”, rekao je Risen.

Njegova borba sa sudovima nije usamljen slučaj.

Na konferenciji Dark Havens, koju je u suradnji s Transparency Internationalom organizirao Disruption Network Lab, berlinska platforma događaja i istraživanja usmjerena na sjecište politike, tehnologije i društva, organizirala je panel pod nazivom “Ušutkani od vlasti: antikorupcijski novinari i zviždači suočeni s nasiljem i progonom.”

Povjerenstvo je bilo usredotočeno na priče troje istraživačkih novinara/ki i zviždača/ica koji su se suočili s odmazdom za svoj rad.

Pelin Ünker predstavila je svoju situaciju kao jedina novinarka koja se suočila s optužbama za izvještavanje o Panama papers, još uvijek služi zatvorsku kaznu u Turskoj zbog izvještavanja o brodarskim tvrtkama bivše premijerove obitelji osnovanim na moru na Malti.

Istraživačka i televizijska novinarka Khadija Ismayilova, pod zabranom putovanja u Azerbejdžanu, poslala je video snimku u kojoj detaljno opisuje napade koje je protiv nje iznijela vlada, od špijuniranja i ucjene, preko zatvora, do izmišljenih optužbi. “Osjećala sam se kao da vlada Azerbejdžana projicira svoje zločine na mene.”

Stéphanie Gibaud, zviždačica UBS-a iz Francuske, opisala je svoje prošlo desetljeće iz noćne more, koje je počelo nakon što je odbila izbrisati datoteke u kojima je detaljno opisano kako je njezin rad u odjelu za odnose s javnošću francuske filijale jedne švicarske banke korišten za prebacivanje bankovnih računa ‘offshore’  u Švicarsku gdje će podlijegati nižim porezima.

Godinama kasnije, nakon što ju je banka maltretirala i podnijela pritužbu francuskom Ministarstvu rada, obratilo joj se Ministarstvo financija i angažiralo kao tajnog svjedoka.

Stéphanie je primjer kako se može nanijeti šteta u životu zviždača/ice kada im oni koji djeluju na temelju njihovih informacija ne pružaju dovoljnu zaštitu.

Njezino ime procurilo je u medije, koji su otkrili njezin identitet. Doživljavajući, kako kaže, ‘socijalnu smrt’ i produljenu nezaposlenost, napisala je knjigu pokušavajući ukazati na kolektivnu nevolju zviždača. Djelomično kao posljedica te knjige, prolazi kroz sudski spor za sudskim sporom, od kojih su neki još uvijek u tijeku.

Priču novinarke koja je dobila antikorupcijsku nagradu za 2018. godinu, nije uspjela ispričati ona. Nakon ubojstva Daphne Caruani Galizia, njezini su sinovi naglasili da se nadležni nisu dovoljno angažirali u istrazi njezina ubojstva.

Progoni, zastrašivanja i ubojstva nisu scenariji koji se događaju u nekim velikim zemljama s autoritarnim političkim režimima.

Progone i zastraživanja doživljavaju novinari i novinarke na Balkanu svakodnevno. Samo zato što svojim radom nastoje društvo učiniti boljim.

20 Perugia principa koji pomažu novinarima/kama da zaštite zviždače

Digitalizacija je donijela mnogo prilika za istraživačko novinarstvo visokog utjecaja – kao što su Snowdenovi dosjei i Panama papers.

“Sada je moguće da se zviždači/ice kreću i odaju masu vrijednih podataka u koji su u javnom interesu u neviđenim razmjerima. Ali ovo je također doba u kojem se zviždači/ice zatvaraju jer sigurnosne agencije presreću i otkrivaju ovakve slučajeve. Nije ravnopravna borba kada vam je protivnik agencija za nacionalnu sigurnost.”

Perugia principi nastali su upravo iz potrebe da se zaštite zviždači bez čije bi pomoći mnoge priče ostale nedovršene ili neotkrivene.

Ovo su principi (priručnik u PDF-u) koje su novinarima/kama napisali novinari/ke, a koji bi trebali pomoći u postupanju:

1. Prvo, zaštitite svoje izvore
2. Prepoznajte troškove zviždanja za zviždača
3. Branite anonimnost kada se to traži
4. Provedite digitalnu procjenu rizika za svaku priču koja uključuje povjerljivi izvor ili zviždača/icu
5. Preuzmite odgovornost za svoju digitalnu obranu i higijenu podataka
6. Prihvatite i koristite enkripciju
7. Obranite enkripciju kao ljudsko pravo povezano sa slobodom izražavanja i pristupom informacijama
8. U osjetljivim pričama, obučite svoje zviždače o osnovnoj digitalnoj sigurnosti s obzirom na ‘podatke u mirovanju’
9. Obučite svoje zviždače o osnovnoj digitalnoj sigurnosti s obzirom na “podatke u prijenosu”
10. Objavite izvorne dokumente gdje je to moguće i sigurno
11. Prepoznati važnost skupova podataka kao “priča”
12. Objavite skupove podataka u cijelosti tamo gdje to resursi dopuštaju i ako je to sigurno
13. Izbrišite podatke koje su dostavili izvori, kada se od vas zatraži da zaštitite izvore, u skladu s etičkim, pravnim i obvezama poslodavca
14. Izbrišite podatke koji vam više nisu potrebni i učinite to na siguran način
15. Pobrinite se da svi digitalni sandučići (inboxi) za izvore i zviždače nude dobru razinu sigurnosti, a za visokorizične materijale anonimnost i sigurnost
16. Provjerite materijal usredotočen na vrijednost informacije od javnog interesa, a ne na vaše viđenje stavova ili mišljenja izvora ili zviždača
17. Aktivno potaknite svoju organizaciju da osigura odgovarajuću sigurnost podataka za novinare, izvore i pohranjene materijale, zajedno s odgovarajućom obukom za novinare/ke
18. Za visokorizične zviždače, unaprijed ih potaknite da razmisle kako će se nositi kada priča izbije
19. Razumijevanje državnih, regionalnih i međunarodnih pravnih i regulatornih okvira za zaštitu povjerljivih izvora i zviždača/ica
20. Objasnite svojim izvorima/zviždačima rizike digitalne izloženosti u skladu s vašim etičkim obvezama da ih zaštitite.

izvori informacija

https://balkansmedia.org/bs/korisni-savjeti-i-alati/perugia-principi-prirucnik-za-zastitu-zvizdaca