Ograničenjem plata političara do uštede desetina miliona KM
Nekolicina bh. političara odlučila je u ovim iznimno teškim okolnostima djelovati odgovorno i u svrhu borbe protiv koronavirusa odreći se dijela svojih mjesečnih primanja.
No, imajući u vidu da je BiH zemlja s više od 200 političkih stranaka na oko 3,5 miliona stanovnika, građani zasigurno očekuju da broj onih koji i na ovaj način rade za njih bude i znatno veći.
Politički analitičar Almir Terzić u razgovoru za Vijesti.ba kaže kako su pojedinačne odluke o odricanju od dijela plaća više populističkog karaktera nego ono što zasigurno ima stvarni efekat.
– To pogotovo ako dolaze od onih koji politički, ali i na mjestima na kojima se nalaze mogu potaknuti na donošenje sistemskih odluka – mišljenja je Terzić.
Ilustrovao je to kroz primjer državnih zastupnika, njih 42 u Predstavničkom domu, i delegata, njih 15 u Domu naroda, koji su van Zakona o plaćama i drugim naknadama u institucijama BiH, a regulisanje svih njihovih primanja određuje se kroz Zajedničku komisiju za administrativne poslove Parlamenta BiH.
– U tom smislu jasno je da bi samo jedna sjednica tog radnog tijela i smanjenje dodatnih primanja moglo napraviti značajne uštede – ističe Terzić.
Prema njegovim riječima, to znači da bi se ukidanjem naknada za odvojeni život, naknada za troškove smještaja, naknada za posjete porodicama, troškova reprezentacije, troškova naknade za mobilne telefone, te paušala mjesečno samo za 57 zvaničnika moglo uštedjeti 100 hiljada KM mjesečno ili gotovo milion KM do kraja godine.
– Pitanje je i koliko je moralno da u ovo vrijeme kada ne rade imaju i naknadu za topli obrok, troškove prevoza, jer ima čak i onih zastupnika i delegata koji, vjerovali ili ne, pored svega nabrojanog primaju i naknadu za kupon od 53 KM ako su iz Sarajeva. Dakle, samo u Parlamentu mogao bi se na ovim stavkama u ovoj godini uštedjeti milion KM – jasan je Terzić.
Kada se svemu tome doda i planiranih gotovo milion za troškove putovanja ove godine, nastavlja naš sagovornik, jasno je kolike su moguće uštede samo u jednoj zgradi.
– A slično bi se moglo ostvariti i u Vijeću ministara BiH, Predsjedništvu BiH. Pa tu su Predstavnički i Dom naroda Parlamenta FBiH koji broje ukupno 156 članova, Narodna skupština i Vijeće naroda RS-a sa 111 članova, te deset kantonalnih skupština u Federaciji BiH koji broje od 21 do 35 članova. A gdje su gradske i općinske skupštine i vijeća – konstatuje Terzić.
Kada se to preračuna, sasvim sigurno da je moguće napraviti uštedu koja bi se brojala u više desetina miliona KM.
Istovremeno, ako tome dodamo da se sa svih nivoa vlasti mogu napraviti uštede u smislu finansiranja političkih stranaka, i tu na raspolaganju stoji iznos od oko 20 miliona KM.
– Mislim da najveću plaću u BiH u ovom momentu treba ograničiti na četiri prosječne plaće, oko 3.700 KM. U skladu s tim trebalo bi smanjiti plaće i u Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara BiH i u Parlamentarnoj skupštini BiH. Naravno, to podrazumijeva i smanjenje plaća sekretarima ministarstava, pomoćnicima ministara i drugim rukovodećim službenicima koji zaista imaju velike plaće. Kada uz to imate na umu da je više od 70 državnih institucija i agencija sa po tri rukovodica, direktorom i dva zamjenika, jasno je u kakvom smo problemu – naglašava Terzić.
U skladu s ovim, dodaje, treba napraviti linearna smanjenja na razini FBiH i RS-a, kantona, gradova i općina. To su desetine miliona KM ušteda koje se mogu napraviti na taj način.
– Sramno je da u ovim teškim vremenima bilo ko, i kada mu se oduzmu sve druge privilegije, ima plaću od 5.000 KM ili čak i 4.000 KM. Treba napraviti drastične rezove. Evo, kada bi se sve ovo primijenilo, mi bismo sasvim sigurno imali na raspolaganju 500, možda i više miliona KM, tako da nam zaduženja kod MMF-a ne bi ni trebala, a smanjili bismo javnu potrošnju – navodi Terzić.
Ako se sada ne naprave smanjenja i uštede, dodaje, neće se to desiti ni nakon što sve ovo prođe.
– Više od 10 godina trajali su pokušaji da se promijeni amandman na Ustav BiH koji štiti smanjenje primanja imenovanih i izabranih zvaničnika u institucijama BiH. I nikada, uprkos više pokušaja do toga nije došlo. Stoga ili sada ili, bojim se, nikada – zaključuje Almir Terzić u razgovoru za Vijesti.ba.
D.K
(Vijesti.ba