NATO neće članicu koja nosi probleme

Jedna od odluka koju u narednom periodu Bosna i Hercegovina treba da donese jeste ona o pristupanju NATO savezu. Međutim, javnost je o tome podijeljena, pa je izvjesno da u čekaonici za ulazak u Alijansu možemo ostati godinama.

Vojno-politički analitičar Đuro Kozar ističe da je BiH i blizu i daleko od NATO-a te da je “potrebna realna projekcija šta to nama znači, a značilo bi puno”.

“Poslat je Program reformi i u Programu reformi je odgovoreno na one zahtjeve koje taj vojni savjet traži. Međutim, u Republici Srpskoj još ne postoji dobra volja i ne postoji razumijevanje da bi se ušlo u taj vojni savez. Zato kažem da je BiH daleko. U Banjaluci establišment sve vrijeme na pozitivne stvari o NATO-u odgovara negativnim”, kaže Kozar.

Ističe da je sada najvažnije da se u narednom periodu govori šta nama u pozitivnom smislu donosi ulazak u NATO savez.

“Mi sa ulaskom u NATO savez postajemo stabilnija zemlja, u kojoj više neće biti nikakvih mogućnosti da će se neko od nje odvojiti, u kojoj neće biti toliko vanjskih uticaja na BiH kakve sada ima od naših najbližih susjeda i u kojoj će se više ulagati u BiH kako bi investicije porasle i kako bi ukupan životni standard ljudi bio veći. Sve zemlje koje su ušle u NATO savez u boljem su položaju nego što su bile. Čak i Rumunija i Bugarska, koje su puno zaostajale za zemljama bivše Jugoslavije, sada su došle na jedan visok nivo razvijenosti – da ne govorimo o Poljskoj, Mađarskoj, pa i Sloveniji. Veliki je napredak u tim zemljama. Nama treba NATO da bismo se mi bolje razvijali i mirnije živjeli”, ističe Kozar.

Dodaje da članstvo ne košta puno ako se državi koja je u članstvu puno toga vraća.

“Evo, sada je u Hrvatskoj, zahvaljujući ulasku u NATO, puno veća pomoć za saniranje posljedica virusa korona nastalih u privredi, jer postoje fondovi u NATO-u da se pomogne. Mi ne možemo na to računati kad nismo članica”, podvlači Kozar.

Vojni komentator Nedžad Ahatović kaže da je konsenzus u vezi s punopravnim članstvom BiH u NATO-u suštinsko pitanje daljeg političkog i ekonomskog razvoja BiH kao države.

“Pored toga, ulazak BiH u NATO značio bi trajnu stabilnost zapadnog Balkana, jer je naša zemlja ključ stabilnosti ovog regiona. Dakle, na ovo pitanje odgovor je dvoznačan. A taj odgovor treba da ponude političke elite u BiH i vođstva država Srbije i Hrvatske, prvih susjeda BiH u regionu. To bi značilo napuštanje dosadašnje političke doktrine sakrivanja iza komplikovanog ustavnog uređenja i stalnog sučeljavanja uglavnom dijametralno suprotnih političkih stavova, kako o budućnosti zemlje, tako i o odnosima među svim nacionalnim i vjerskim zajednicama”, kaže Ahatović.

Ističe da je značaj našeg punopravnog članstva u NATO-u s aspekta sigurnosti nemjerljiv, kako za BiH, tako i za sam region. Ahatović dodaje kako sama činjenica da je Crna Gora nakon ulaska u NATO povećala strane investicije za 40 posto dovoljno govori o benefitima članstva u Alijansi.

“Podrška SAD u tom kontekstu je nezamjenljiva, jer interesi drugih velikih sila koje su očigledno prisutne u regionu su usmjereni uglavnom ka negativnim tendencijama koje ostavljaju širom otvorena vrata za neki novi konflikt. Sa druge strane, SAD su od Dejtonskog mirovnog sporazuma naovamo imale pozitivan uticaj na izgradnju BiH kao države i društva zajedničkih vrijednosti. Zato je uloga SAD, kako u BiH, tako i u regionu, uloga faktora stabilnosti. O tome najbolje govori program naoružavanja, obuke i opremanja Vojske Federacije iz 1996/97. godine (opremi i obuči), u kojem su SAD učestvovale donacijom u naoružanju i vojnoj opremi u visini od 100 miliona dolara, od čega se 85 posto naoružanja i danas nalazi u OS BiH. Upravo zbog toga su vojne vježbe naših OS BiH s Armijom i Nacionalnom gardom SAD od iznimnog značaja, kako za održavanje operativnosti naših oružanih snaga, tako i za održavanje balansa sile u samom regionu, jer su i druge supersile prisutne u regionu sa zajedničkim vojnim vježbama sa susjedima BiH, ali sa sasvim drugim motivima”, naglašava Ahatović.

Kozar smatra da prijem Sjeverne Makedonije u NATO savez treba da bude dobar signal i za BiH.

“Republika Sjeverna Makedonija je postala 30. članica NATO saveza i to bi trebalo da bude veliki podsticaj Bosni i Hercegovini da se ona što više približi tom vojnom savezu, a ne da postoje opstrukcije iz RS, koja čak neće da uknjiži vojne kasarne u tom entitetu kao državnu imovinu”, kaže Kozar.

Ističe da NATO nikoga ne tjera da uđe u Savez niti postoji neki rok kad će zemlja koja je pozvana biti i primljena.

“Recimo, Hrvatska je bila devet godina u čekaonici NATO-a. Dakle, NATO nikoga ne tjera i ne požuruje, ali NATO želi da se zemlja iznutra pospremi, da bi mogla biti ozbiljna članica NATO-a. Zato je tu tih pet reformi koje se moraju provesti, a koje su u Programu reformi. To je veoma bitno da se zemlja pospremi iznutra da ne bi svoje probleme unijela u NATO savez”, zaključio je Kozar.

Objavljivanje ovog teksta dijelom je finansirano grantom Ministarstva inostranih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva inostranih poslova Sjedinjenih Američkih Država.

Nezavisne novine