Loše stanje medija moglo bi negativno uticati na zahtjev BiH za članstvo u EU

Bosna i Hercegovina ne poštuje standarde Vijeća Evrope u oblasti medijskih sloboda, vlasti ne poduzimaju neophodne korake na koje upućuje Evropska komisija u svojim godišnjim izvještajima o napretku kada su u pitanju mediji, niti institucije reaguju na brojna upozorenja Evropske radiodifuzne unije o statusu BHRT-a – upozorenja su koja su se mogla čuti na nedavno održanoj diskusiji o nezavisnosti i nepristrasnosti medija u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Cilj seminara koji su organizirale Parlamentarna skupština Vijeća Evrope i Parlamentarna skupština BiH bio je osnaživanje parlamentaraca kako bi mogli poboljšavati zakonodavstvo i operacione mehanizme u oblasti medija. Parlamentaraca, ipak, nije bilo.

Broj bosanskohercegovačkih delegata na događaju na kojem su se trebale identificirati konkretne oblasti reforme zakonodavnog okvira, bio je minimalan, na što je skrenuo pažnju, između ostalih, i šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH, Lars-Gunnar Wigemark. On je naglasio da je stanje bh. medija važno za pitanje zahtjeva za članstvo u EU, te istaknuo da je Evropska komisija naročito zabrinuta za nekoliko pitanja u oblasti medija u kojima do sada nije bilo nikakvog napretka. To su pitanja zaštite novinara i uvođenja adekvatnih zakonodavnih mjera protiv napada i zastrašivanja novinara, transparentnosti medijskog vlasništva, kao i reforme javnog RTV-servisa i rješavanja njegovog finansijskog stanja.

“U zadnje dvije-tri godine smo primijetili nazadovanje. Ovo je veoma ozbiljno. Mnogo se priča o upitniku ovih dana, ali pravo pitanje jeste mišljenje Evropske unije o zahtjevu za članstvo. Bojim se da se stanje u medijima nastavlja pogoršavati i ne postoji napredak… frapantno je da je toliko malo parlamentaraca ovdje,” rekao je Wigemark i dodao da će bosanskohercegovački parlamentarci morati poduzeti određene mjere kada su u pitanju mediji jer u protivnom je moguće da će to negativno utjecati na zahtjev za članstvo u EU.

Javni servis u najtežem finansijskom položaju

Na obavezu provođenja reformi u oblasti medija koju je Bosna i Hercegovina preuzela kada je postala članica Vijeća Evrope podsjetio je šef Ureda Vijeća Evrope u Sarajevu, Drahoslav Štefánek, i upozorio da zakonodavstvo u toj oblasti mora biti usklađeno s evropskim standardima. Najoštrije kritike je, ipak, iznio Boris Bergant, bivši potpredsjednik Evropske radiodifuzne unije i medijski savjetnik iz Slovenije.

“Mi smo u posljednih pet godina napisali sedamnaest javnih pisama organima Bosne i Hercegovine i moram reći da ni na jedno nismo dobili odgovor. Mjesecima dolazimo – idemo od predsjednika parlamenta, ministarstava, itd. Obećavaju nam se rješenja, obećava nam se iduće nedelje ćemo nešto riješiti”, rekao je Boris Bergant. Podsjetio je da se prvi put desilo da su 23 poslanika Evropskog parlamenta potpisali peticiju tražeći rješenje pitanja javnog servisa, a upozorio je i da je moguće da u junu na generalnoj skupštini Evropske radiodifuzne unije, zbog dugova koji su nagomilani, BHRT bude isključen iz Evropske radiodifuzne unije.

“Stvari stoje veoma loše, sasvim sam iskren, nema javnog servisa u Evropi koji je bio suočen sa takvim stanjem kao javni servis u BiH. Može se desiti da ćete ostati za nekoliko nedelja ili mjeseci bez javnog servisa jer nije u stanju da finansijski preživi. Mislim da je to neprihvatljivo, da nije dobro za Bosnu i Hercegovinu”.

O reformi bosanskohercegovačkog javnog servisa Boris Bergant je rekao da su zahtjevi hrvatskog naroda za četvrti kanal legitimni, ali da se pitanje rekonstrukcije BHRT-a ne može riješiti preko noći. Ono što je neophodno odmah riješiti, naglasio je, jeste finansiranje BHRT-a, koji se nalazi u najtežoj finansijskoj situaciji do sada.

Negativne reakcije su došle i na javne izjave bosanskohercegovačkih parlamentaraca da ne plaćaju RTV-taksu.

“Čujemo, nažalost moram i to reći, da predstavnici vlasti, pa čak i poslanici u Parlamentu, javno govore kako ne plaćaju pretplatu za javni RTV-servis. Mislim da je to neprihvatljivo, to ne vodi u evropsku Bosnu i Hercegovinu, ali vodi u permanentni problem…”, upozorio je Boris Bergant.

Konstantne političke blokade

Uprkos dugodišnjim upozorenjima koja dolaze od međunarodne zajednice, do sada nije bilo konkretnih pomaka u rješavanju statusa javnih servisa, kao i u donošenju adekvatne legislative.

“Ne možemo postići ništa na putu prema Evropskoj uniji ako konačno ne shvatimo da ćemo morati doći do teških, pa i bolnih odluka koje se zovu put prema demokratiji. Postoji ogromna spremnost međunarodne zajednice da pokrene stvari, ali bez obzira koliko je bitno da se osjeti pritisak, na nama je da ih promijenimo”, izjavila je Dunja Mijatović, bivša predstavnica OSCE-a za slobodu medija.

O nedostatku političke volje, prijedlozima zakona i konstantnim političkim blokadama u rješavanju statusa javnih servisa i u uvođenju adekvatne legislative moglo se čuti tokom rasprava, a pohvale su bile upućene inicijativama organizacija civilnog društva koje godinama rade na ovim pitanjima. Ambasador Wigemark i generalna sekretarka Udruženja BH novinari Borka Rudić govorili su o projektu Mediji i javni ugledi, čiji je cilj izrada nacrta dva zakona koji će pokriti oblasti transparentnosti medijskog vlasništva, finansiranja medija iz javnih budžeta, kao i oglašavanje. Međutim, kako kaže Wigemark, na kraju će sve zavisiti od Parlamenta da li će usvojiti te prijedloge. Rudić je u debatu o javnom RTV-servisu uvela i pitanje drugih nacionalnih manjina koje također imaju potrebe i pravo na pristup informacijama, a da bosanskohercegovačke vlasti ne odgovaraju na peticije i pisma koja dolaze iz Evrope ocijenila je kao očigledan primjer da se u Parlamentu ne razmišlja o posljedicama ugrožavanja pluralizma informacija u BiH.

Da je u ovakoj političkoj situaciji status javnih servisa nerješiv mišljenja je Momčilo Novaković, predsjednik Komisije za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. To pitanje našlo se petnaest puta na dnevnom redu komisije koja, kako je naglasio, nije do sada ni na koji način uspjela da doprinese da se stanje poboljša. Upozorio je da je mala vjerovatnoća da će prijedlog zakona o reformi RTV-sistema Hrvatskog narodnog sabora, o kojem je govorila predsjedavajuća Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto, proći u Parlamentu, a obrazložio je i da je naplata RTV-takse preko računa za električnu energiju također teško izvodljiva.

“Član zakona omogućava da Upravni odbor BHRT-a sklopi sporazum s elektrodistribucijama. Nije realno očekivati da će jedno javno preduzeće kojeg kontroliše jedna politička grupacija potpisati sporazum s Upravnim odborom, a da ne dobije zeleno svjetlo od te političke partije. To je političko pitanje i nema nikakve veze s pravom, odredbama Savjeta Evrope, dugovima, kaznama…”.

Transparentnost vlasništva nad medijima

Šefica Odsjeka za komunikacije Ministarstva komunikacija i prometa BiH, Milanka Sudžum Papić, je obavijestila prisutne da je Savjet ministara u aprilu formirao radnu grupu od članova Parlamentarne skupštine, Savjeta ministara, RTV-servisa i civilnog društva, a čiji je zadatak analiza primijenjenosti zakona o sistemu javnih servisa i izrada prijedloga za njegovu izmjenu.

“Nikad nije zakan prvi sastanak te radne grupe. Zašto? Neko ne želi da se ovo riješi”, rekla je. Napomenula je i da Ministarstvo komunikacija i prometa BiH planira izradu zakona o elektronskim medijima, koji će uređivati četiri oblasti, audiovizuelne medijske usluge, medijske usluge radija, transparentnost vlasništva i ograničavanje koncentracije vlasništva nad medijima, te da je izabrano radno tijelo koje ima zadatak da izradi nacrt zakona.

U debati na kojoj se raspravljalo o ulozi regulatornih agencija kao i transparentnosti vlasništva nad medijima, Helena Mandić, pomoćnik direktora za emitovanje, govorila je i o inicijativi Regulatorne agencije za komunikacije o prikupljanju podataka o vlasničkoj strukturi korisnika dozvola u oblasti emitovanja, uključujući i informacije o posrednim vlasnicima. Međutim, objavljivanje tog registra je trenutno spriječeno zbog negativnog mišljenja Agencije za zaštitu ličnih podataka koja nije prepoznala transparentnost vlasništva nad medijima kao javni interes.

“U narednom periodu ćemo se ponovo obratiti Agenciji za zaštitu ličnih podataka s dodatnim pojašnjenjima prvenstveno za javni interes i s međunarodnim dokumentima koji mogu biti osnov za objavljivanje takvog registra, a obratit ćemo se i Ministarstvu pravde,” rekla je Mandić.

Anida Sokol

http://www.media.ba/bs/magazin-novinarstvo/lose-stanje-medija-moglo-bi-negativno-utjecati-na-zahtjev-bih-za-clanstvo-u-eu