Ko je kriv za SIROMAŠTVO u BiH: Građani kažu korupcija i politička kontrola ekonomije

Ko je kriv za SIROMAŠTVO u BiH: Građani kažu korupcija i politička kontrola ekonomije

Novo istraživanje Centra za politike i upravljanje, pokazalo je da najveći problem u svim regijama zemlje, bez obzira na nivo obrazovanja ili status zaposlenja, jedna trećina stanovništva vidi korupciju kao ključni problem u zemlji, dok trećina građana kao ključni problem vidi političke elite.

Ko je kriv za SIROMAŠTVO u BiH: Građani kažu korupcija i politička kontrola ekonomije
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Autor: MirjanaRadanović11.Apr,2021

Prema stavovima 38 odsto građana, siromaštvo u zemlji je posljedica korupcije, dok 34 odsto smatra da je siromaštvo rezultat neuspjeha planskog vođenja ekonomije kroz političku kontrolu, a 6,1 odsto ispitanog stanovništva smatra da je za siromaštvo zaslužan rat.

– Ovakvi stavovi o siromaštvu pokazuju da su građani svjesni sistemske odgovornost za siromaštvo u zemlji, ali je na ovom pitanju vidljiv međugeneracijski jaz – kod mladih u zemlji preovlađuje stav da je siromaštvo posljedica neuspjeha planske ekonomije kroz političku kontrolu, dok građani stariji od 50 godina smatraju da su nerad i ljenost ključni razlog siromaštva u zemlji – navodi se u rezultatima publikacije koju je objavio CPU.

Sociolog Vedran Francuz za Srpskainfo kaže da su uzroci za jaz između siromašnih i bogatih u BiH razni, od nezaposlenosti, nekvalitetnog obrazovanja, pa do diskriminacije.

– Važno je naglasiti i važnost socijalne uključenosti, jer socijalna isključenost je proces u kome su mnogi pojedinci gurnuti na ivicu društva i spriječeni za puno učešće u društvu zbog svog siromaštva, nedostatka kvalitetnog znanja ili najčešće političke diskriminacije. Ovo ih udalji od primanja, sticanja znanja i zaposlenja. Prema siromaštvu i siromašnima se pojedinci odnose kao da su problem institucija i nedovršene države, a institucije kao da su problem neke druge države, dok narod ispašta- kaže Francuz.

Dalje se u rezultatima istraživanja ističe da većina građana smatra da država treba subvencionisati otvaranje radnih mjesta.

Odgovornost za pronalazak posla deset posto građana pripisuje pojedincu, koji je po njihovom mišljenju sam odgovoran za pronalazak svog zaposlenja.

Veliki procenat smatra da je obaveza države da svakome obezbijedi adekvatno profesionalno obrazovanje ili prekvalifikaciju kako bi pojedinac sebi našao posao, a znatan dio građana smatra da je država dužna da svakom pojedincu nađe posao.

Rješenje za otvaranje novih radnih mjesta je za oko polovinu stanovnika u otvaranju novih fabrika u državnom vlasništvu, a skoro jednak broj građana smatra da je neophodno da država uredi sistem tako da građani sami pokreću biznise i otvaraju nova radna mjesta. Građani su mišljenja i da država treba da subvencioniše privredu