Godina stagnacije prikrivena statistikom

Pad nezaposlenosti i povećanje zaposlenosti, smanjenje spoljnotrgovinskog deficita, kao i infrastrukturni projekti u najavi, vrijedni milijarde maraka, obilježili su ekonomsku 2017. godinu.

Međutim, i pored pozitivnih kretanja, prema riječima brojnih stručnjaka, napredak je bio nedovoljan da bi ga običan čovjek, građanin ove zemlje, osjetio, jer su stope rasta uglavnom jednocifrene, a uzorci veoma mali. Po mnogima, ovo je bila godina u kojoj nismo nazadovali, ali ni napredovali i gdje je stagnacija prikrivena statistikom.

U narednoj godini, prema očekivanjima, eskaliraće problem nedostatka radnika, koji uglavnom odlaze u inostranstvo, a gdje su domaćim poslodavcima ruke vezane, jer nemaju čime parirati onima u razvijenim zemljama. Moćnoj Njemačkoj fali preko milion radnika, a Hrvatska mimo određenih kvota za strance planira da zapošljava radnu snagu iz BiH. Ovo bi mogla biti velika kočnica koja bi od svih razvojnih planova napravila obično parče papira.

U iščekivanju naredne godine donosimo pregled, po našem mišljenju, najznačajnijih dešavanja u oblasti ekonomije za 2017. godinu po mjesecima.

Januar

BiH na margini globalnih dešavanja

 

BiH je godinu počela na margini globalnih dešavanja, jer je bila jedna od rijetkih zemalja koja nije imala svoje predstavnike na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

Prema ocjeni analitičara, to govori o njenoj realnoj poziciji u međunarodnim okvirima i donekle potvrđuje istraživanja određenih agencija da je BiH po indeksu globalizacije zadnja zemlja u Evropi.

Februar

Stupio na snagu adaptirani SSP

 

Na snagu je stupio adaptirani Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i Evropske unije, a kojim je predviđen uvoz pojedine robe i proizvoda iz EU bez carina, dok su sa druge strane za BiH povećane kvote za izvoz vina, ribe, šećera i nekoliko drugih proizvoda. Iako su početne procjene ukazivale da će BiH ovim sporazumom izgubiti na desetine miliona maraka, a da će poljoprivreda u zemlji biti ugušena, do toga nije došlo, a negativne posljedice niko sa sigurnošću nije mogao da dokaže.

Kopnom za Tursku i Rusiju

Bosna i Hercegovina svježe goveđe meso za Tursku i Rusiju od februara može prevoziti preko teritorije Evropske unije kopnenim putem, što je izvoznicima dalo novu alternativu, koju do sada nisu imali, jer se do sada moglo prevoziti samo avionom.

Mart

Blokada “Alumine”

 

Fočansko preduzeće “Pavgord” blokiralo je račune zvorničke “Alumine” po osnovu potraživanja od 155 miliona maraka, koje su otkupili od litvanske Ukio banke, a koja je potraživanja imala prema fabrici glinice “Birač”, čija je “Alumina” kćerka firma. Saga u vezi s ovim slučajem trajala je sve do avgusta, kada je “Alumina” kupila potraživanja od Ukio banke, čime je negirala potraživanja “Pavgorda”.

April

Stečaj Banke Srpske

 

Okružni privredni sud u Banjaluci donio je odluku prema kojoj se u Banci Srpske otvara stečaj, a za stečajnog upravnika imenovao je Mirjanu Golić iz Gradiške. Obaveze banke su skoro duplo veće od vrijednosti njene imovine, tačnije – one iznose nešto preko 170 miliona maraka, dok je procijenjena neto imovina banke na oko 90 miliona KM. Ovo je druga banka u RS u kojoj je otvoren stečaj pošto je isto to ranije urađeno i u Bobar banci.

BAT kupio “Bulgartabac”

 

Kompanija “British American Tobacco” (BAT) kupila je od “Bulgartabaca” duvanske brendove i s njima prava za tržišta Bugarske, Rusije i regije Adrija, među kojima je i 100 odsto udjela u maloprodajnom poslovanju u Bosni i Hercegovini. Zaključivanjem ove transakcije BAT postaje stoodstotni vlasnik maloprodajnog lanca “Lafka”, koji ima razvijenu mrežu u RS i svih “Bulgartabacovih” duvanskih brendova prisutnih na tržištu BiH.

Maj

HEP zatražio 100 miliona E za Gacko

“Hrvatska elektroprivreda” (HEP) uputila je institucijama Bosne i Hercegovine zahtjev za mirno poravnanje i nadoknadu u iznosu od 100 miliona evra za prijeratna ulaganja u Termoelektranu Gacko. Ove godine nije postignut nikakav dogovor u vezi s ovim sporom, pa je sve izvjesnije da će HEP u narednoj godini podnijeti zahtjev za međunarodnu arbitražu.

Investitor se suočio sa bh. realnošću

 

Jusuf Arifagić, najveći proizvođač mlijeka u Republici Srpskoj i jedan od najvećih farmera u BiH, naišao je na brojne probleme i opstrukcije u Bosanskom Petrovcu zbog kojih je morao obustaviti sve investicije u ovoj lokalnoj zajednici, a koje su predviđale nova radna mjesta. Jedinu podršku tada je imao od Zlatka Huljića, načelnika opštine.

Jun

Potpisan protokol 5

BiH je potpisala Protokol 5, kojim bi trgovina između nje i Srbije, Crne Gore, Makedonije, Albanije i Kosova trebalo da bude olakšana i brža. Sporazumom je previđeno pojednostavljenje procedura na granicama i smanjenje čekanja. Iako je predviđeno da će do kraja ove godine stupiti na snagu, to se nije desilo.

Jul

Propale i “Robne rezerve RS”

Okružni privredni sud u Banjaluci otvorio je stečaj u Javnom preduzeću “Robne rezerve RS”, jer je preduzeće bilo prezaduženo i nije bilo mogućnosti da nastavi s radom. Obaveze preduzeća iznose 34 miliona KM, dospjele su na naplatu i one su za oko 18 miliona veće od tekuće imovine kojom preduzeće raspolaže.

Avgust

Buknuo “carinski rat”

Hrvatska je za zemlje trećeg svijeta, među kojima je i BiH, uvela za 22 puta veće naknade za kontrolu voća i povrća koje se uvozi u ovu zemlju i tako otpočela proces koji je u javnosti nazvan “carinski rat”. Nakon velikih pritisaka i prijetnji susjednih zemalja kontramjerama, Ministarstvo poljoprivrede Hrvatske izmijenilo je Pravilnik o inspekcijskom nadzoru i kontroli usklađenosti voća i povrća s tržišnim standardima i naknadu sa 270 smanjilo na 12,6 evra.

Septembar

Posjeta EU inspekcije

Glavni inspekcijski tim Direktorata za hranu, zdravlje, analize i revizije Evropske unije doputovao je u BiH kako bi utvrdio da li su ispunjeni kriterijumi za izvoz pilećeg mesa u Evropsku uniju. Predmet kontrole bile su četiri kompanije koje, iako su zadovoljile uslove, nisu izvozile iz proceduralnih razloga pa se očekuje da izvoz krene u februaru 2018. godine.

Oktobar

Povratak “Mercatora”

Nakon tri godine slovenački maloprodajni lanac “Mercator” se vratio na tržište BiH. Poslovanje je počeo u svoja 83 objekta, koje je kupio hrvatski “Agrokor” i kada je došlo do “Konzumovog” preuzimanja prodavnica. “Konzum” je, takođe, nastavio da radi, ali u manjem obimu nego ranije. Dolazak “Mercatora” za mnoge dobavljače je bio početak kraja krize koja je trajala nekoliko mjeseci, a koja se prelila iz Hrvatske, gdje je koncern “Agrokor”, usljed velikih dugovanja, preuzela Vlada Hrvatske.

Tržište auto-osiguranja pred kolapsom

 

Tržište osiguranja od auto-odgovornosti u Republici Srpskoj se našlo pred kolapsom zbog brojnih malverzacija i nepravilnosti koje su dovele do problema s likvidnošću osiguravajućih društava. Od 25 društava koja se na teritoriji RS bave ovim vidom osiguranja, trećina je upala u ozbiljne finansijske probleme, a sve zbog nelegalnih popusta i benefita koje su vozači dobijali kako bi bili “privoljeni” da polisu zaključe u određenoj osiguravajućoj kući.

Zbog eskalacije problema, u cijelu priču se uključila i Agencija za osiguranje RS, nakon čega je došlo do ukidanja popusta.

Novembar

Potpisi na projekte vrijedne milijarde KM

 

Na 6. samitu predsjednika vlada Kine i 16 zemalja centralne i istočne Evrope u Budimpešti potpisan je memorandum o saradnji na realizaciji projekta Rudnik i termoelektrana (RiTE) Kamengrad, vrijednog više od milijardu maraka, kao i sporazum u vezi s izgradnjom autoputa od Banjaluke do Novog Grada i rekonstrukcijom pruge na istom putnom potezu, čija je ukupna vrijednost 1,093 milijarde KM.

Decembar

Sporazum Vlade RS i poslodavaca

 

Vlada RS i Unija udruženja poslodavaca RS potpisali su Memorandum o zajedničkim politikama za period 2018-2020. godine, a kojim su se obavezali na zajednički rad i unapređenje privrednog ambijenta kroz sprovođenje niza mjera, među kojima je najznačajnije smanjenje poreskog opterećenja rada.

Srbija i BiH ukidaju barijere

Srbija i BiH potpisale su sporazum o ukidanju bescarinskih barijera, a koje su stvarale probleme privrednicima dvije zemlje. Od trinaest necarinskih barijera koje su opterećivale trgovinsku razmjenu između BiH i Srbije preostalo ih je još šest, a njihovim uklanjanjem dvije zemlje riješile bi problem slobodnog protoka robe. Prema planu, dvije bi trebalo da budu uklonjene do kraja januara, a posljednje četiri biće predmet radne grupe, koja će zasjedati u narednom periodu