Dugo čekanje na Zakon o elektronskim komunikacijama i elektronskim medijima

Neusvajanjem Zakona o elektronskim komunikacijama i elektronskim medijima i neusklađivanjem s pravnom stečevinom Evropske unije, BiH nije ispunila svoje obaveze prema Sporazumu o stabilnosti i pridruživanju.

foto: Jennifer Boyer/Wikipedia

Bosna i Hercegovina već dvije i po godine kasni s usvajanjem zakona o elektronskim komunikacijama i elektronskim medijima. Prema članu 104. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji tretira mreže i usluge elektronskih komunikacija, BiH je bila dužna uskladiti oblast mreža i usluga elektronskih komunikacija s regulatornim okvirom Evropske unije u roku od godinu od dana njegovog stupanja na snagu. Zakon koji je trebalo usvojiti do 1. juna 2016. godine, Ministarstvo komunikacija i transporta BiH, koje je zaduženo za njegovu izradu, i dalje nije kreiralo.

Još u maju 2012. godine Ministarstvo je formiralo prvu radnu grupu za izradu zakona o elektronskim komunikacijama, a nju su činili njihovi službenici, kao i predstavnice i predstavnici Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), Direkcije za evropske integracije (DEI) Vijeća ministara BiH, te Delegacije Evropske unije u BiH. Nakon održana dva sastanka radne grupe, predstavnice i predstavnici RAK-a su se povukli iz rada, jer su smatrali da je potrebno izvršiti izmjene i dopune važećeg Zakona o komunikacijama, a ne raditi novi zakon o elektronskim komunikacijama.

„Članovi prve radne grupe su nakon toga nastavili s radom, izradili Prednacrt zakona, sproveli Javne konsultacije, zajedno s dva eksperta iz područja elektronskih komunikacija država članica Evropske unije razmotrili tekst Prednacrta Zakona i izradili Nacrt zakona“, kaže Vlatko Drmić, pomoćnik ministra komunikacija i transporta. No, Nacrt nije bio prihvaćen, a Zakon nije donesen do roka 2016. godine.

Druga radna grupa formirana je u maju 2018. godine, sastavljena od predstavnica i predstavnika Ministarstva komunikacija i transporta BiH, Regulatorne agencije za komunikacije i Direkcije za evropske integracije Vijeća ministara BiH. Rad na zkonu tada je ponovo započet te se, prema Drmićevim riječima, trenutno nalazi u fazi izrade Prednacrta Zakona koji će po završetku, kao što je bio slučaj i s prethodnim, najprije biti objavljen kako bi se pribavila mišljenja, komentari i prijedlozi izmjena putem javnih konsultacija, a potom će biti izrađen i Nacrt Zakona.

Podsjetimo, Nacrt Zakona o elektronskim komunikacijama je više puta skidan s dnevnog reda sjednica Vijeća ministara BiH, budući da su se razmatranju Nacrta Zakona protivili Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske te Vlada Republike Srpske, nezadovoljni činjenicom da entitetski predstavnici nisu učestvovali u radu radnih grupa, kao i prenošenjem ustavnih nadležnosti na državni nivo Bosne i Hercegovine. Za entitetske vlasti bile su sporne i odredbe koje znače uvođenje novih nadležnosti Regulatorne agencije za komunikacije, te su tražili da u zakonu budu jasno definisane nadležnosti entitetskih institucija u oblastima planiranja, izgradnje, održavanja i korištenja infrastrukture, elektronske komunikacijske mreže, digitalne radio-televizije, usluge poziva u hitnim slučajevima i jedinstvenog evropskog broja za hitne slučajeve, kao i zaštite prava krajnjih korisnika i inspekcijskog nadzora. Političke probleme iza nedonošenja zakona niko od naših sagovornica i sagovornika ne spominje.

Nazadovanje u oblasti informacijskog društva i medija

Vlatko Drmić naglašava da problem neusvajanja zakona nije krivica radnih grupa koje su uradile svoj posao, te dostavile Nacrt Zakona u predviđenom vremenu, već da zakon „nije mogao dobiti podršku viših instanci“. Od njih treba tražiti i odgovor na pitanje zašto zakon nije donesen, odnosno zašto nije utvrđen na Vijeću ministara BiH i usvojen u Parlamentu BiH, dodaje.

„Zakon je uredno upućen u proceduru usvajanja uz pribavljanje svih potrebnih mišljenja, čime je Ministarstvo komunikacija i transporta, odnosno radna grupa, obavilo svoj dio posla. Na pitanje zašto Zakon nije donesen vam ne možemo dati odgovor, budući da nismo dobili nikakav službeni akt niti obavijest iz Generalnog tajništva Vijeća ministara BiH“, istaknuo je Drmić.

Službeni odgovor na pitanje zašto zakon do danas nije donesen ni mi nismo uspjeli dobiti, budući da odgovor koji smo pismenim putem zatražili od Generalnog tajništva Vijeća ministara BiH do zaključenja teksta nije stigao, uprkos ponovljenim zahtjevima, kao i obećanju da će biti dostavljen. Za razgovor o ovom problemu su bili raspoloženiji u Delegaciji Evropske unije i Uredu specijalnog predstavnika EU u BiH, te Direkciji za evropske integracije. Iz Delegacije EU ističu da bi relevantne bh. vlasti trebale biti u mogućnosti obrazložiti razloge kašnjenja.

„Evropska unija apeluje na BiH da bez daljnjeg odlaganja usvoji novi Zakon o elektronskim komunikacijama koji je u potpunosti usklađen s pravnom stečevinom Evropske unije. EU je u brojnim navratima izrazila svoje razočarenje kašnjenjem kod usvajanja Zakona, a posebno u godišnjim izvještajima Evropske komisije i na sastancima Pododbora za inovacije, informacijsko društvo i socijalnu politiku pod Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju“, istakla je glasnogovornica Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH Jamila Milović – Halilović.

„Izvještaj o BiH za 2016. godinu ističe da su pripreme koje je zemlja preduzela u oblasti informacijskog društva i medija još uvijek u ranoj fazi i da je zabilježeno nazadovanje u ovoj oblasti. Trenutni Zakon o elektronskim komunikacijama je još uvijek baziran na regulatornom okviru Evropske unije iz 1998. godine i mora se dalje uskladiti s pravnom stečevinom EU. Institucionalni okvir ne osigurava političku i finansijsku neovisnost Regulatorne agencije za komunikacije, što podriva izvjesnost za ovaj sektor i izaziva zabrinutost oko njegove efikasnosti“, dodala je Milović – Halilović.

Iz Direkcije za evropske integracije ističu da su predlagaču propisa, Ministarstvu komunikacija i transporta BiH, u maju 2016. godine, te ponovo u novembru 2017. godine, dostavili mišljenje o usklađenosti Nacrta zakona o elektronskim komunikacijama s pravnom stečevinom EU. U mišljenju je konstatovano da je Nacrt zakona o elektronskim komunikacijama djelomično usklađen sa odredbama Direktiva 2002/19/EZ, 2002/20/EZ, 2002/21/EZ, 2002/22/EZ i 2002/58/EZ i njihovim izmjenama i dopunama, Direktivom 2009/136/EZ, 2009/140/EZ i Uredbom (EZ) br.717/2007.

„Ovi dijelovi pravne stečevine Evropske unije, između ostalog, utvrđuju pristup i međusobno povezivanje elektronskih komunikacijskih mreža i opreme, prava korisnika u vezi sa elektronskim komunikacijskim mrežama i uslugama, univerzalnu uslugu, obradu ličnih podataka i zaštitu privatnosti, te pojednostavljenje pravila i uvjeta ovlaštenja“, pojasnila je glasnogovornica Direkcije za evropske integracije Marina Kavaz-Siručić, dodajući da je u mišljenju dat i niz sugestija na tekst Nacrta zakona.

O važnosti usvajanja Zakona

Neusvajanjem Zakona o elektronskim komunikacijama i elektronskim medijima i neusklađivanjem s pravnom stečevinom Evropske unije, BiH nije ispunila svoje obaveze prema Sporazumu o stabilnosti i pridruživanju, ali ni obaveze za koje se opredijelila kroz Agendu za povezivanje i Višegodišnji akcioni plan za Regionalni ekonomski prostor. Zahvaljujući neusvajanju Zakona, BiH u ovoj oblasti kaska za zemljama u susjedstvu, a posljedice neusvajanja osjetit će ekonomija i cjelokupno društvo, ističu iz Delegacije Evropske unije i Ureda specijalnog predstavnika EU.

„Bosna i Hercegovina tek treba da uhvati korak s ostatkom regije u ovoj oblasti koja predstavlja ključni element za neophodne reforme za stvaranje pogodnog ambijenta za tržište i ulaganja. U sklopu inicijative Evropske komisije, EU i partneri Zapadnog Balkana su započeli proces povećanja povezivanja u regiji i poboljšanja pristupa digitalnoj ekonomiji i društvu. Time bi se poboljšala kvaliteta života građanki i građana BiH, a bh. firme postale bi konkurentnije na tržištu EU“, pojasnila je Jamila Milović – Halilović.

Marina Kavaz-Siručić također napominje da je usvajanje Zakona od velikog značaja i zbog strategije koju je Evropska komisija u februaru 2018. godine usvojila pod nazivom Vjerodostojna perspektiva proširenja i pojačana saradnja Evropske unije sa Zapadnim Balkanom, a koja se odnosi na jednu od šest inicijativa utvrđenih ovom strategijom pod nazivom Inicijativa za digitalnu agendu za Zapadni Balkan.

Zakonom o elektronskim komunikacijama i elektronskim medijima trebali bi biti uređeni dijelovi oblasti elektronskih komunikacija i elektronskih medija koji trenutno nisu uređeni ili nisu uređeni na odgovarajući način važećim Zakonom o komunikacijama, poput univerzalnih usluga, zaštite prava krajnjih korisnika, evropskog broja za hitne situacije – 112, evropskih brojeva koji počinju brojem 116 i namijenjeni su uslugama od posebnog društvenog značaja.

media.ba