COVID-19 u BiH: Kako doći do zvaničnih podataka?

avno informisanje u doba krize i različiti izvori informacija na više nivoa vlasti.

foto: Predsjedništvo BiH/vanredna sjednica

Osam dana prije nego što je u BiH potvrđen prvi slučaj COVID-19, 26. februara, u Doboju je održan sastanak entitetskih premijera, ministara zdravlja, direktora i predstavnika univerzitetsko-kliničkih centara i predstavnika Sektora za zdravstvo Ministarstva civilnih poslova BiH. Bio je to prvi put da se entitetski premijeri sastanu nakon poziva iz Republike Srpske o markiranju entitetske linije. Ali, virus ne priznaje granice.

Sinhronizovano su vlasti slale poruke da nema mjesta panici.

Iako je tad pomoćnica ministrice civilnih poslova u sektoru za zdravstvo, Draženka Malićbegović, rekla da „granični prelazi ne mogu biti zatvoreni“, ipak su 24. 3. zatvoreni za sve osim za teretna vozila i građane BiH koji mogu ući, ali moraju u samoizolaciju ili karantin. Za nekoliko dana će biti zatvoren i sarajevski aerodrom.

„Nema mjesta panici, sistem funkcioniše“, izjavio je tada premijer FBiH Fadil Novalić, rekavši da je BiH u kontaktu sa Svjetskom bankom koja nam daje preporuke šta poduzeti za ekonomske posljedice.

„Tu sam da obavijestim javnost da imamo prvi slučaj korona virusa u Republici Srpskoj, radi se o radniku iz Italije“, počeo je svoje obraćanje Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, novinarima na press konferenciji 5. marta. U sedam minuta Šeranić je objasnio da to neće biti jedini slučaj, te da su testirali kontakte zaraženog i utvrdili da je pozitivan i njegov sin.

Šeranić je nastavio tu praksu sa svakodnevnim infomisanjem javnosti i to na tri načina:

·      Svakodnevnim objavljivanjem informacija na Facebook stranici ministarstva;

·      Objavama  na web stranici Ministarstva;

·      PRESS konferencijama kojima novinari više ne moraju prisustvovati (Ministarstvo i Krizni štab RS su obezbijedili distribuciju materijala putem wetransfer linka).

Šest dana nakon što je zabilježen prvi slučaj zaraze virusom Covid-19 u BiH, 11. marta, održana je sjednica Kriznog štaba Ministarstva zdravstva FBiH, i donesena naredba:

U svim kantonima na 15 dana obustaviti nastavu na fakultetima i u školama, izuzev vrtića. Rok: Odmah.

No, jedino su to ozbiljno shvatili Sarajevski, Zeničko-dobojski i Tuzlanski kanton koji su nastavu obustavi već sutradan. Ostali kantoni su odluke donosili naknadno. No, nisu ni u Federalnom ministarstvu bili usaglašenih stavova. Portparol Zlatan Peršić rekao je za O kanal kako ta institucija ne može narediti već preporučiti, a pomoćnik federalnog ministra zdravstva, Goran Čerkez, eksplicitno je ponovio „naredba je obavezujuća“. Tako piše i u Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, pa je isti taj štab sutradan morao izdati novu, pooštrenu naredbu, budući da kantonalni štabovi nisu precizno tumačiti pisane naredbe.

Krizni štab FBiH je održao nekoliko uzastopnih press konferencija, ali mnogim novinarima koji su dnevno izvještavali o ovoj temi bila su potrebna dodatna pojašnjenja i među redakcijama i na terenu smo razmjenjivali informacije kako ne bismo propustili neki od zvaničnih kanala komunikacije. Iz svih informacija koje su prvobitno dolaze iz zvaničnih izvora, nije bilo jasno koliko bi bilo izolatorija u BiH, pa su mnogi novinari dodatne informacije tražili pojedinačno iz različitih izvora. Obavještenja o konferencijama za medije nisu bila blagovremena, a informacije o oboljelima su bile konfuzne s obzirom na to da su različite informacije stizale iz više izvora. Konzistentne informacije nisu bile dostupne ni o broju respiratora u BiH.

Sastanak Doboj, 26. februar/Foto: Slađan Tomić

Ministar zdravlja FBiH Vjekoslav Mandić rekao je u utorak da će FBiH do narednog četvrtka nabaviti 20.000 testova, a direktorica UKCS-a Sebija Izetbegović 24.3.2020. najavila je da će BiH dobiti za sedam dana 150.000 testova. Već dan poslije Oslobođenje je objavilo da je Jelka Milićević, zapovjednica Federalnog štaba civilne zaštite, blokirala nabavku 150.000 testova, što je ona demantovala. Jučer je Federalni štab civilne zaštite Univerzitetsko-kliničkom centru Sarajevo donirao 1.000 testova, a Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar 500 testova. Narednim danima će zdravstvenim ustanovama na području FBiH biti uručeno oko 20.000 testova, saopšteno je iz Federalne uprave civilne zaštite. No, Federalni štab civilne zaštite je, u novom sastavu, u srijedu na sjednici donio odluku o nabavci 170 hiljada, a ne 150 hiljada testova kako je ranije bilo najavljeno, za detekciju koronavirusa koji trebaju stići do narodnog petka. S druge strane, Republika Srpska će u narednoj sedmici nabaviti 25.000 testova, najava je entitetskog ministarstva zdravlja, a u ponedjeljak stiže prvih 3.000 testova. 

Raštrkani izvori informacija

Iako su izvori informacija u Republici Srpskoj centralizovani, da bi se prikupile sve informacije i sagledala situacija u cijeloj Bosni i Hercegovini, potrebno je provjeriti koje su zadnje informacije kojima raspolaže niz institucija i organa vlasti u BiH. Tako su izvori informacija generalno raštrkani. Svjedoči tome i činjenica da u Federaciji osim kantonalnih štabova postoje tri izvora informisanja:

–       Federalna uprava Civilne zaštite (FUCZ)

–       Federalni Zavod za javno zdravstvo (FZZJZ)

–       Krizni štab Ministarstva zdravstva FBiH

Naprimjer: U utorak, 24. marta, na stranici FZZJZ-a pisalo je da je u BiH od COVID-19 preminula i druga osoba. Nakon toga su iz Zavoda novinarima rekli da je došlo do greške i da nije trebalo da objave taj podatak dok 100% ne budu sigurni da je uzrok smrti infekcija virusom COVID-19. Priznali su grešku i rekli da su preletjeli, a istovremeno na stranici FUCZ, koja nije uvijek funkcionalna, je stajao podatak da je preminula jedna osoba.

Takođe, 18. marta je direktorica UKCS, Sebija Izetbegović, rekla da je jedna osoba iz Mostara pozitivna, dok je direktor mostarske bolnice demantovao tu informaciju, rekavši da se je test negativan. 

Državni štab i zašto ne?

Na početku pandemijske krize rečeno nam je iz Ministarstva civilnih poslova BiH da nema potrebe za nacionalnim štabom. Sedmicama kasnije, BiH je proglasila stanje nesreće i donijela Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o formiranju Koordinacionog tijela Bosne i Hercegovine za zaštitu i spašavanje. To, opet, nije isto što i štab, jer se ne bave objedinjavanjem informacija. Na čelo tijela postavljen je ministar sigurnosti Fahrudin Radončić.

Predsjedništvo BiH održalo je vanrednu sjednicu 16. marta gdje je pružilo podršku Savjetu ministara BiH i pozvalo najveći organ izvršne vlasti da proglasi vanredno stanje, što je i učinjeno, odmah sutradan.

I u Odluci stoji da entitetski i Štab civilne zaštite Brčko Distrikta mogu donositi samostalne odluke, pa su i informacije tako podijeljene.

No, na stranici Savjeta ministara nema informacija o pomoći Bosni i Hercegovini, pa novinari moraju pojedinačno da traže takve informacije, u situaciji koja se brzo mijenja i u kojoj većina redakcija radi sa ograničenim kapacitetima.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan obećao je pomoć BiH, ali dokle se stiglo – nema informacija. Premijer Federacije Fadil Novalić na press konferenciji 23. marta rekao je da misli da je turska pomoć došla, ali se to desilo dan kasnije, da Kina priprema pomoć, a da ministrica spoljnih poslova Bisera Turković razgovara sa predstavnicima Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Katara kako bi nam pomogli. Pomoć je u BiH najprije stigla iz Sjedinjenih Američkih Država, a pomoć je nakon sastanka sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom obećao i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. Predstavnici 60 zemalja i misija održali su video konferenciju i rečeno je da je za BiH obezbijeđena pomoć od sedam miliona evra od EU i da Ambasada Švicarske izdvaja 200.000 dolara, a naknadno je objavljeno i da je Komesar EU za proširenje Varhelyi informisao predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Šefika Džaferovića, da će Evropska komisija odobriti Bosni i Hercegovini 28 miliona evra za zdravstveni sistem, kao i dodatnih 40 miliona evra za podršku ekonomiji.

Koliko je zaraženih u BiH?

Evidencije o broju zaraženih u BiH moguće je dobiti iz nekoliko izvora, pa je kao posljedica nepostojanja jedinstvenog načina komunikacije i u medijima bilo različitih informacija.

Iako je daleko teže pratiti informacije u Federaciji jer osim entitetskog i kantonalni štabovi imaju nadležnosti, procedura je olakšana. U programu FTV-a se vlasti u FBiH obraćaju javnosti u dva termina, u podne i u 17.15, a novinari materijal dobijaju putem razmjena. Pitanja se postavljaju unaprijed i postavlja ih uposlenica javne uprave.

Takođe, dnevni izvještaji postavljaju se na stranicama Federalne uprave civilne zaštite, a dnevni izvještaji o potvrđenim slučajevima u FBiH objavljuju se na stranici Federalnog zavoda za javno zdravstvo u 10h i 18h.

„Vanredna je situacija i došlo se do toga da je najvažnija stvar brinuti za zdravlje i živote ljudi, tako i mi novinari sada imamo obavezu zaštiti sebe i svoje najbliže. Zato pozdravljam uvođenje online press konferencija ili korištenje aplikacija poput Skype-a za prenos informacija i izjava“, kaže Fedžad Forto, generalni sekretar Društva novinara BiH. Forto kaže da ne možemo biti ni pretjerano zadovoljni ni nezadovoljni radom institucija u odnosima s javnošću.

„Treba nastaviti raditi pridržavajući se svih zdravstvenih uputstava, na način da osiguramo prije svega objektivnu, tačnu informaciju, uz korištenje isključivo pouzdanih i referentnih izvora. To je sada važnije nego ikad“, Fortina je preporuka.

Biseri javnog informisanja

Prije uvođenja restriktivnih mjera, premijer FBiH Fadil Novalić, misleći na Svjetsku zdravstvenu organizaciju, u Doboju je rekao kako je BiH na vezi sa predstavnicima Svjetske banke. Lapsus linguae. No, Novalić je novi „lapsus“ napravio dvije sedmice poslije prisustvom događaju za proslavu 70 godina postojanja d.d.  „Igman“ iz Konjica. Ispostaviće se, skupom s koga se širila zaraza virusom COVID-19. Nakon kritika javnosti premijer je pojasnio da nije prisustvovao proslavi već samo svečanoj akademiji.

Sastanak Doboj, 26. februar/Foto: Slađan Tomić

Novalić nastavlja nizati lapsuse. Pojavivši se na press konferenciji bez rukavica i zaštitne maske, ostvaren je nepreporučen kontakt sa jednim od televizijskih snimatelja koji mu je pomogao oko stavljanja maske i to u prenosu uživo. Premijer govori da nema masku, a nakon što je dobije, i kako mu smeta.

Umjesto izvinjenja javnosti, Novalić je optužio „jednu javnu televiziju“ (TVSA) zbog objavljivanja live prenosa prije početka obraćanja.

Novalić je postao temom i regionalnih medija, baš kao i direktor mostarske bolnice Ante Kvesić koji je rekao da je pacijent zaražen virusom COVID-19 „mjesto sprida, ušao nam je sazad“, misleći ulazak u bolnicu.

Biser je i izjava zapovjednice Štaba civilne zaštite FBiH Jelke Miliević, koja je 17. marta rekla „ja do danas nisam shvatala ozbiljnost situacije“.

Zaboravljene vijesti

Goran Čerkez, pomoćnik federalnog ministra zdravlja, 11. marta je rekao kako su državljani BiH koji su iz Rima sletili u Dubrovnik ušli u BiH, ali iz Granične policije su mi kazali, da nisu evidentirali te putnike. Ali, mediji se nisu previše bavili ovom temom.

Isti dan stigla je i vijest da su bh. vlasti odbile primiti šest državljana BiH koje su trajektom stigle u Split. Hrvatski mediji rekli su da su oni smješteni u karantin u hotelu Zagreb u Splitu, a iz Granične policije demantovali su za Oslobođenje tu vijest rekavši da nemaju pravo zabraniti ulaz bh. državljanima.

Tragom te informacije dolazimo do Danijele Marčeta koja živi u Italiji. Na trajektu je bio i njen sin. Potvrdila nam je da je on ušao u BiH i da je u samoizolaciji u Istočnom Drvaru. „Oni koji su imali automobil su ušli u BiH, oni bez prevoza su ostali u Splitu“ pojasnila je Marčeta.

Kako to radi Njemačka

Za razliku od BiH gdje se broj respiratora i ostale medicinske opreme ne zna sa sigurnošću, u Njemačkoj je potpuno drugi scenario. Zna to najbolje novinarka balkanske redakcije Deutsche Welle, Zorica Ilić.

„Njemačka na raspolaganju ima 25.000 respiratora, a naručeno je dodatnih 10.000. Njemačka također ima 0,3 kreveta intenzivne njege na 1000 stanovnika što je najviše na svijetu, a užurbano se radi na povećanju njihovog broja. Na inicijativu Instituta Robert Koch, Njemačkog udruženja bolnica i Njemačkog interdisciplinarnog udruženja za intenzivno liječenje, formiran je registar u koji bolnice unose podatke o slobodnim krevetima sa respiratorima. Tako svako može posjetiti web stranicu, na kojoj je taj registar, i informirati se o tome u kojoj klinici, na kojem odjeljenju postoje slobodni kreveti sa aparatima za disanje“, kaže Ilić i pojašnjava koliko često njemačke vlasti informišu javnost.

„Neprekidno. Svakodnevno su organizirane konferencije za štampu nadležnih ministarstava koje prenose uživo kako u televizijskim programima, tako i na društvenim mrežama. Institut Robert Koch, od početka izbijanja krize, ima svaki dan konferenciju za štampu na kojoj informira javnost o broju zaraženih, mjerama prevencije, mjerama za usporavanje širenja zaraze, itd. Uz redovne televizijske informativne emisije njemačke televizije imaju svakodnevno više specijalnih emisija posvećenih krizi. Brojni online mediji u svojoj ponudi imaju live tickere u okviru kojih informiraju javnosti praktično iz minute u minutu“.

Većina sastanaka koji su podrazumijevali prisustvo većeg broja ljudi u Njemačkoj su otkazani, a na onima koji se i održe, obavezna je distanca po mogućnosti od dva metra između prisutnih, kaže Ilić, i navodi primjer da u dijaloškim televizijskim emisijama, koje podrazumijevaju prisustvo publike u studiju, od početka krize nemaju publiku.