Sve više korisnika javnih kuhinja

Sve veći broj građana Republike Srpske koristi usluge javnih kuhinja, a kapaciteti i sredstva ovih kuhinja sve su manji.

Miroslav Subašić, predsjednik banjalučkog humanitarnog udruženja “Mozaik prijateljstva”, kaže da su prije dvije godine imali 450 korisnika javne kuhinje, a sada imaju 950, te da postoji puno razloga zašto se povećava broj korisnika javnih kuhinja.

“Pored onih stalnih korisnika, među kojima su stariji i nemoćni, sve češće nam se javljaju i oni radno sposobni ljudi. Cijene potrepština stalno rastu, a ljudi to ne mogu pratiti. Minimalno povećanje plata ili penzija prosto nije dovoljno da građani pokriju potrebe, pa moraju tražiti pomoć u javnim kuhinjama”, rekao je Subašić.

Dodaje da većina porodica prima oko 300 ili 400 KM, od kojih jedna porodica teško može da živi.

“Oni koji dobijaju humanitarnu pomoć i pomoć za tuđu njegu od 80 do 160 KM, ne mogu sebi skoro ništa da priušte, a posebno oni koji kupuju pelene, jer samo jedan paket košta 35 KM”, kazao je Subašić.

Željkica Ilić, sekretar Crvenog krsta Banjaluka, kaže da javna kuhinja koja djeluje u okviru Crvenog krsta, ima više od 400 korisnika, te da postoje potrebe za više, ali da svi korisnici dolaze iz Centra za socijalni rad Banjaluka.

“Ne može nam doći neko bez njihove preporuke. Sada je aktivan i humanitarni broj 1413 za pomoć javnoj kuhinji”, kazala je Ilićeva.

U “Caritasu” Banjaluka kažu da se broj korisnika javne kuhinje kreće od 30 do 35, te da se uglavnom radi o starim, nemoćnim i bolesnim osobama koje su same, a jedan broj njih su korisnici kućne njege.

“Kupujemo kuvanu hranu od jedne firme i raznosimo je po kućama. Najpotrebnija su finansijska sredstva, a njih nikad dovoljno. Činjenica je da se ta sredstva iz godine u godinu smanjuju”, rekli su u “Caritasu”.

Danko Malešević, predsjednik Udruženja “Hleb života” iz Prijedora, kaže da su prošle godine imali oko 130, a sada imaju 150 korisnika, te da se broj kontinuirano povećava.

“Ne znam koliko ćemo imati mogućnosti proširivati kapacitet, vjerovatno ne još mnogo. Potrebe ljudi su velike, i taj jedan obrok im znači puno. U našoj javnoj kuhinji uvijek imamo desetak ljudi na čekanju za topli obrok. Zbog teške finansijske situacije građana u RS, očekujemo rast broja korisnika”, objašnjava Malešević.

U Humanitarnom udruženju “Imaret” iz Trebinja kažu da im finansijska situacija ne dozvoljava da imaju veći broj korisnika, ali da su potrebe ljudi za javnim kuhinjama sve veće.

“Kada smo dali plan i program opštini Trebinje, dobili smo 2.500 KM za potrebe javne kuhinje, što je smiješno. Za te pare korisnicima, za četiri mjeseca, možemo kupiti pola vekne hljeba i čašu vode”, rekao je Mirsad Ćatović, predsjednik HU “Imaret”.

Dodaje da se finansijski pomažu i iz neprofitnih organizacija, te od dobrotvornih priloga.

Anđa Mijatović, stručni saradnik za socijalnu, zdravstvenu i humanitarnu djelatnost u Crvenom krstu Zvornik, kaže da svakih mjesec ili dva korisnicima socijalne pomoći donose pakete s hranom, ali da takođe daju hranu i onima koji dođu u njihove prostorije.

“Na kućnu adresu nosimo pakete u kojima je 20 ili 30 kilograma brašna, pet kilograma krompira, makarone, so, šećer i ulje. Uglavnom se broj korisnika socijalne pomoći kreće od 170 do 250, što zavisi od Centra za socijalni rad Zvornik”, pojasnila je Mijatovićeva.

Dodaje da hranu daju i onima koji dođu u Crveni krst, a uglavnom je riječ o penzionerima koji žive od minimalne penzije i onih koji primaju tuđu njegu i pomoć.

(Nezavisne)

Više od 93 miliona maraka za službena vozila u 2018. godini

Institucije i javne kompanije pokrenule su tokom 2018. godine tendere za nabavku službenih vozila u vrijednosti većoj od 93 miliona maraka za 1.666 vozila, pokazuju podaci Baze službenih automobila.

Autori: Semir Mujkić i Admir Muslimović

Tokom protekle godine završeni su tenderi u ukupnoj vrijednosti većoj od 38,7 miliona konvertibilnih maraka (KM) u kojima je kupljeno 926 vozila, pokazuju podaci baze Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

U ovaj iznos uračunata je vrijednost svih vozila koja su nabavljana tokom prošle godine, uključujući kamione, vozila hitne pomoći i policijska vozila.

Samo na putnička vozila, odnosno službene limuzine, njih 329, potrošeno je nešto više od 10,6 miliona KM. Prosječna cijena ovih automobila veća je od 32.000 KM.

Najskuplje putničko vozilo kupio je Medicinski fakultet u Mostaru. Tokom 2018. fakultet je završio nabavku koju je neuspješno provodio i 2017. godine. Vozilo kupljeno od kompanije “MRM” iz Ljubuškog s porezom vrijedi 98.982 KM.

Direktor fakulteta Milanko Bevanda nije odgovorio na upit o ovoj nabavci.

Baza službenih automobila predstavljena je u ljeto 2018. godine i po prvi put u Bosni i Hercegovini izdvaja sve nabavke vozila. Novinari BIRN-a BiH svakodnevno prate i analiziraju nabavke vozila, a na osnovu upita i pisanja neki od tendera su mijenjani ili poništavani.

Još jedna članica Sveučilišta u Mostaru – Studentski centar – nabavila je jedan od pet najskupljih automobila u 2018. godini. Automobil plaćen nešto više od 63.000 KM bez PDV-a peto je najskuplje putničko vozilo.

Sveučilište i njegove članice su 2018. godine raspisale osam tendera vrijednih više od 420.000 KM. U jednom od završenih tendera za četiri kupljena auta vrijedna 273.000 KM bez PDV-a, Sveučilište je kupilo SUV vrijedan 69.000 KM bez PDV-a, što to vozilo čini jednim od deset najskupljih putničkih i SUV automobila kupljenih 2018. godine.

Sveučilište nije odgovorilo na upit BIRN-a BiH o nabavci ovih vozila.

Na dva tendera Sveučilišta kao jedini ponuđač pobijedila je firma “MRM”, koja ima svoje salone u Ljubuškom i Mostaru. Ova firma pobijedila je tokom 2018. godine na najviše tendera. Na 25 njih “MRM” je imao prihod od 5,3 miliona maraka.

Najveći pojedinačni tender ove kompanije – vrijedan milion maraka – bila je nabavka 20 automobila za Graničnu policiju. U ovom tenderu je konačna vrijednost bila za više od 80.000 KM veća od procijenjene.

Značajan naručilac automobila od kompanije “MRM” je “Elektroprivreda HZHB”. U 2018. godini “Elektroprivreda” nije završila samo dva od započetih devet tendera, vrijednih više od dva miliona KM. Na sve završene tendere ove javne kompanije prijavila se samo po jedna kompanija. Jedan tender od 54.500 KM dodijeljen je kompaniji “Guma M”, dok je ukupno šest tendera, vrijednih gotovo dva miliona KM, dodijeljeno kompaniji “MRM”, koja je na svim tenderima bila jedini ponuđač.

U posljednje tri godine “Elektroprivreda HZHB” je potrošila oko 4,4 miliona KM na nabavku službenih vozila. Gotovo 3,8 miliona od tog iznosa dodijeljeno je kompaniji “MRM”.

Na samo dva tendera, odnosno LOT-a ove kompanije od 2016. godine, od mogućih 28, bile su po dvije ponude. U velikoj većini tendera na kojima je pobijedio “MRM” iz Ljubuškog, ova firma je bila jedini ponuđač.

Takav je bio i slučaj “nabave putničkog vozila visoke klase”, vrijednog 130.000 KM s porezom, u februaru 2016. godine.

“Elektroprivreda HZHB” nije odgovorila na upit BIRN-a BiH o tenderima za kupovinu službenih vozila.

Bez konkurencije

Svih pet kompanija koje su 2018. godine imale najveći prihod od tendera, na više od polovine tih tendera one su bile jedini ponuđač.

“MRM” iz Ljubuškog je bio jedini ponuđač na čak 96 posto otvorenih tendera, odnosno LOT-ova, u kojima je ova firma pobijedila tokom 2018. godine a za koje su takvi podaci dostupni. U samo jednom pobjedničkom tenderu “MRM” je imao konkurenciju drugih dviju firmi.

Na 87 posto svih tendera završenih tokom 2018. godine, prijavila se samo po jedna kompanija.

Uz “MRM”, najvrednije tendere dobile su kompanije “Lada auto” Banja Luka (2,6 miliona KM), “Porsche BH” Sarajevo (2,1 milion KM), “Guma M” Mostar (1,9 miliona KM) i “Autokomerc V.S.” Banja Luka (1,6 miliona KM).

Iz kompanije „Porsche BH“ su za BIRN BiH kazali kako učestvuju na tenderima „poštujući pri tome u potpunosti zakonom propisana pravila koja se odnose na sistem javnih nabavki“.

U svom odgovoru dodaju kako se kao članica multinacionalne grupacije ova kompanija „strogo zalaže i obavlja svoje poslovne aktivnosti isključivo na osnovu principa tržišne ekonomije, kao i slobodne i neometane konkurencije koja kao takva svim učesnicima u postupcima javnih nabavki, nevezano koje su usluge u pitanju, može biti od koristi i doprinijeti unapređenju i većoj kvaliteti prilikom pružanju svojih usluga“.

Druge četiri kompanije nisu odgovorile na upit BIRN-a BiH da komentarišu činjenicu kako se ne prijavljuju na sve tendere u kojima ispunjavaju uslove i zbog čega to ne čine.

Od ovih pet kompanija “Autokomerc V.S.” prednjači u tenderima koje je BIRN BiH izdvojio u svojoj Bazi službenih automobila. Šest od ukupno devet tendera u kojima je pobijedila ova kompanija izdvojeno je najčešće jer su institucije ili javne kompanije usko navodile karakteristike traženih automobila.

U jednom takvom tenderu “Putevi Republike Srpske” su u pet LOT-ova tražili 21 auto. U sva četiri LOT-a u kojima je pobijedio “Autokomerc V.S.” specifikacije su ograničavale konkurenciju – u prvom LOT-u su se dimenzije vozila kretale u rasponu od dva milimetra, u drugom su navedene precizne, a u trećem i četvrtom su navođene karakteristike poput “Maxi dot”, što je karakteristika koju “Škoda” nudi u svojim automobilima.

“Autokomerc V.S.” je zastupnik “Škode”. U sva četiri LOT-a tendera “Puteva RS” ova firma bila je jedini ponuđač.

dva izdvojena tendera Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, vrijedna više od 800.000 KM, “Autokomerc” je bio jedini ponuđač i njihova konačna cijena u ova dva tendera veća je od procijenjene za više od 30.000 KM.

Bez odgovora na upite

O sklonosti bosanskohercegovačkih političara prema Škodi Superb BIRN BiH je pisao u nekoliko navrata. Taj automobil je “Gradska toplana Doboj” 2018. kupila za 91.000 KM s porezom, i to je drugi najskuplji putnički automobil kupljen protekle godine.

“Nabavljeno vozilo će se korisiti kao službeno vozilo za potrebe rada društva u skladu s Planom rada društva i drugim programskim i planskim dokumentima društva”, kazao je ranije direktor “Gradske toplane” Slađan Jović.

Tender “Gradske toplane” pokrenut je u oktobru 2018. godine i u njemu je traženo novo smeđe vozilo s pogonom na sve točkove, snagom motora od najmanje 140 kW, dok su minimalne tražene dimenzije vozila bile gotovo identične dimenzijama Škode Superb.

Jović nije do kraja odgovorio na upit BIRN-a BiH zbog čega je kupljeno ovako skupo vozilo, ko će ga koristiti i da li se moglo nabaviti jeftinije vozilo koje bi služilo istoj namjeni.

Vozilo koje je za 81.000 KM s porezom kupila Agencija za nadzor osiguranja Federacije treće je najskuplje putničko vozilo u protekloj godini. U odgovoru na upit BIRN-a BiH Agencija naglašava kako se ova institucija ne finansira iz budžeta Federacije, već od naknada za nadzor, i da vozilo osim direktora koriste i uposleni.

“Nabavku vozila apsolutno smatramo opravdanom s obzirom da je Agencija za nadzor na raspolaganju imala samo jedno službeno vozilo, nabavljeno 2011. godine”, kažu u odgovoru iz Agencije, i dodaju kako su “zaista iznenađeni podatkom da se nabavljeno vozilo (…) nalazi među pet najskuplje plaćenih vozila”.

Na listi pet najskupljih putničkih automobila je i vozilo Ustavnog suda Republike Srpske čija cijena sa uključenim porezom iznosi više od 76.500 KM. Iz Ustavnog suda su kratko odgovorili kako se „nabavljeno službeno vozilo koristi za službene potrebe koje su u vezi sa obavljanjem djelatnosti Ustavnog suda Republike Srpske“.

Na druga pitanja nisu odgovarali jer „se njima ne traže činjenične, statističke, naučne ili tehničke informacije već mišljenja o pojedinim pitanjima koja se odnose na nabavku službenog automobila“. U Ustavnom sudu Republike Srpske smatraju da „ne postoji osnov za davanje mišljenja o predmetnim pitanjima“.

BIRN BiH u svojoj bazi na listu pet najskupljih automobila ne uključuje SUV vozila. Takvo vozilo je Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona krajem 2018. godine kupila od “MRM-a” za 120.000 KM sa uračunatim porezom. Dokumentacija za održavanje vozila pokazuje da je kupljen VW Touareg.

Najveći pojedinačni raspisani tender jeste nabavka 199 vozila za Ministarstvo odbrane. Vrijednost ovog tendera veća je od 17 miliona maraka.

Najvredniji završeni tender u 2018. godini provela je Uprava policije pri Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo. Tender vrijedan 2,5 miliona maraka djelimično je završen i u njemu je nabavljeno 40 auta, plaćenih više od dva miliona KM, i kupljenih od nekoliko kompanija.

Najviše automobila 2018. godine kupila je Vlada Brčko Distrikta – ukupno 48, za 1,5 miliona KM. Od tog broja veći dio se odnosi na policijska i kombi vozila te traktore i motocikle, ali je tu i 18 putničkih, vrijednih više od 400.000 KM.

Više od 68 posto tendera ili LOT-ova dodijeljeno je kompaniji “Brčko gas” – ukupne vrijednosti veće od milion maraka. U svim je ova kompanija bila jedini ponuđač.

Iz „Brčko gasa“ su za BIRN BiH kazali kako učestvuju u svim tenderima u kojima ispunjavaju uslove.

„Smatramo da javne nabavke u BiH u potpunosti omogućavaju konkurentnost kompanijama i da institucije i javne kompanije odgovorno troše novac namijenjen za kupovinu službenih automobila“, kažu iz „Brčko gasa“.

Značajan broj putničkih vozila u 2018. godini nabavila je Služba za zajedničke poslove Federacije, njih 22, za oko milion maraka.

Opisivanje željenog modela

BIRN BiH je izdvojio gotovo 100 tendera, što čini gotovo 15 posto svih tendera. Najčešći razlog je navođenje detaljnih specifikacija vozila ili preciznih dimenzija ili osobine određenog automobila.

Navođenje specifikacija koje mogu ukazati na određeni tip ili marku vozila zabranjeni su Zakonom o javnim nabavkama te na to često upozoravaju revizori u svojim izvještajima o radu državnih institucija i javnih kompanija.

BIRN BiH je napisao i dva teksta o slučajevima u kojima je u raspisanim tenderima navedeno traženo vozilo. Tako je Republički zavod za geološka istraživanja odlučio – nakon upita BIRN-a BiH o kupovini motornog vozila Dacia Duster – da izmijeni tendersku dokumentaciju, navodeći da su greškom objavili tender u kojem se navodi traženi tip i model automobila.

Republički zavod za geološko istraživanje je u augustu objavio nabavku vrijednu 31.000 KM pod nazivom “Nabavka robe – Novo motorno vozilo Dacia Duster”, u kojoj se precizno navodi model, tip vozila, snaga motora, kao i paket opreme “Prestige”.

Općina Posušje u novembru je pokrenula tender u čijoj je tehničkoj dokumentaciji, osim detaljnog opisa, naveden i naziv – “Fabia”.

Andrijana Grabovac, službenica Općine Posušje za javne nabavke, kazala je kako je u ranijoj tenderskoj dokumentaciji napravljena greška s brojem tenderske dokumentacije i da je ta greška “izmijenjena”.

“Tehnička specifikacija je takva kakva jeste. To su nekakvi zahtjevi ugovornog tijela, a ovo je doslovno ostalo kopirano od nekog ranijeg dokumenta jer je bio broj stariji, 738, ostao i sad je izmijenjen. Greška, sad je izmijenjeno”, rekla je Grabovac za BIRN BiH.

BIRN BiH je prošle godine pisao i o nabavci vatrogasnog vozila za “Rudnik i termoelektrane Ugljevik” vrijednog preko pola miliona maraka. Antonio Buljan, jedan od ponuđača, povukao je žalbu samo nekoliko sati nakon što je zbog nje zaustavljen tender za nabavku ovog vozila, koji je raspisan još u februaru 2018. godine.

Institucije i javne kompanije tokom 2018. godine najčešće su nabavljale nova vozilaDizelski modeli su i dalje mnogo traženiji od “benzinaca”, a raspisano je samo šest tendera za kupovinu električnih vozila, dok je završen tek jedan od njih. Hibridna vozila nabavljana su samo u jednom tenderu “BH Pošte”.

U protekloj godini pokrenute su kupovine 66 vozila hitne pomoći, a završeni su tenderi za njih 28, na što je potrošeno tek nešto više od dva miliona KM ili tek petina od ukupnog troška za putnička vozila. U tri tendera kupovana su polovna vozila hitne pomoći.

Još manje su tražena vatrogasna vozila, svega 35 puta. Do kraja godine su završeni tenderi tek za nabavku njih 11, za što je potrošeno 1,7 miliona maraka ili manje od 20 posto od ukupne vrijednosti potrošene na putnička vozila.

Za 161 policijsko vozilo kupljeno prošle godine izdvojeno je 6,2 miliona KM.

Policijskih, vatrogasnih i vozila hitne pomoći ukupno je kupljeno manje nego putničkih, a njihova ukupna cijena je također manja od iznosa potrošenog na putnička vozila.

Forto: Ovo je stvarno revolucionaran trenutak

Na današnjoj sjednici Skupštine Kantona Sarajevo usvojen je Prijedlog Zakona o platama i naknadama kojim se profesionaliziranim zastupnicima ukidaju paušali.

Zastupnici Skupštine Kantona Sarajevo su s 22 glasa ‘za’ i osam ‘suzdržanih’ donijeli Zakon o plaćama i naknadama u organima vlasti KS, a kojim se, pored ostalog, ukida 580 KM paušal profesionalnim zastupnicima.

Jednoglasno je usvojen prijedlog Kluba zastupnika SDA da zastupnici koji budu izabrani u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH iz Kantona Sarajevo, a koji svoj posao budu obavljali profesionalno, da ne koriste pravo na stalno mjesečno novčano primanje – paušal.

Ukupan iznos koji će po ovom osnovu biti ušteđen u četverogodišnjem mandatu je blizu million KM.

“Ovo je stvarno revolucionaran trenutak. Kanton Sarajevo iskoračuje u promjenu političke paradigme”, rekao je tim povodom premijer Kantona Sarajevo Edin Forto.

Budite hrabri i bežite, deco!

Novinarka Olja Bećković kaže da svake subote posmatra devojke i mladiće „koji hodaju ulicama Beograda iz protesta protiv svega i svakog ko je ponizio njihove roditelje i roditelje njihovih roditelja“ i pita se „ko će od njih živeti u zemlji u kojoj se rodio“?

„Kolike su im šanse da u njihovim budućim biografijama na koricama knjiga koje će napisati, zbirki priča, arhitektonskih projekata, naučnih radova, doktorskih disertacija ili bilo gde drugo, bude upisano: Rođen u Srbiji. Živi i radi u Beogradu, Valjevu, Kragujevcu, Nišu, u bilo kom gradu u svojoj zemlji? Ko od njihovih roditelja danas može da kaže da ’živi i radi’ u svojoj zemlji i svom gradu, bez obzira što se nikada iz Srbije nije ni mrdnuo? Stranci u sopstvenom gradu. Stranci u tuđini. Građani drugog reda u svojoj zemlji. Građani drugog reda u stranoj zemlji. Komplikovan ili jednostavan izbor? Tri decenije unazad protestujemo s različitim zahtevima, a iza svih je suštinski stajao samo jedan: Ne dirajte nam decu! Ne oduzimajte im budućnost! Protekla dva meseca hodamo istim ulicama zajedno sa tom istom decom i imam duboko osećanje da iza svake parole koju oni izvikuju stoji novi zahtev: Ne ponižavaj mi roditelje. Ne tugujte što je za vaše roditelje prekasno da krenu za vama. Poštujte ih što su dovoljno odrasli i nelicemerni da vas ne zadržavaju. Bežite, deco. Budite tako hrabri. Na pogrešne puteve će vas navesti svaki sledeći dan u kome prolazite pored uplakane majke i poniženog oca koji nema čime da je uteši. Nije vaš posao da branite njihovu čast, oni to moraju sami. Dovoljno su veliki da se konačno izbore za svoj građanski, ljudski i profesionalni integritet. Bežite, deco. Za povratak ima vremena, za bekstvo postoji trenutak. Bežite, deco, poštedite svoje roditelje suočavanja sa sopstvenom odgovornošću što ne znate šta da radite sa svim svojim diplomama jer je najrealnije mesto da nešto zaradite najbliža kladionica. Očigledno je da vas još nije otišlo dovoljno da bi se vaši roditelji, ujaci, stričevi, teče, učitelji, profesori, komšije, doktori u studentskim poliklinikama, policajci na graničnim prelazima, zaista uplašili da će ostati sami. Ne ostajte ovde samo zato da nas ne biste ostavili. Idite, da biste nas naterali da se probudimo i stvarno učinimo sve da vas vratimo u vašu zemlju i vaše gradove. Bežite, deco, glavom s obzirom. Između ostalog, i s obzirom na činjenicu da u Srbiji na današnji dan postoje samo dva fakulteta na kojima žive i rade profesori koji su smeli da potpišu da su protiv ZLA. Profesor FPN-a Slaviša Orlović je iz nekog razloga prvi čije ime je predsednik Srbije pomenuo u svom obraćanju naciji iz Davosa, izražavajući ogorčenost zbog podrške koju je Orlović dao građanskim protestima. Koliko li je tek ljut na dekana Simića i koje gore kazne od javnog pominjanja čekaju ostale potpisnike, to ćemo tek videti. Nikada se učesnik okruglog stola o slobodi medija u Davosu ne bi usuđivao na takve prozivke i odmazde da postoji više od par stotina profesora koji ga se ne plaše! Sve dok je tako: Budite hrabri i bežite, deco!“

(Blic, 23. 1. 2019. godine)

Iza JP “Vodovod i kanalizacije AD Pale” najuspješnija godina do sada

Iza JP „Vodovod i kanalizacija AD Pale“ ostala je najuspješnija godina do sada. Direktor ovog javnog preduzeća Dejan Kojić za Slaviju kaže da je prethodna građevinska sezona započela radovima na izgradnji 1.000 metara distributivnog cjevovoda od Sumbulovca do naselja Brezovice.

“Izgradnjom ovog ukinuta su dva kraka dotrajalog cjevovoda, kojima je snabdijevan dio naselja Brezovice. Pored ovih radova, u Mokrom je u toku protekle godine izvršena nabavka i montaža nove dozirne pumpe za hlorisanje vode natrijum-hipohloritom u rezervoaru „Gradac“. Na ovaj način obezbijeđena je pouzdana dezinfekcija vode kojom se snabdijevaju potrošači u naseljima Karađorđevo i Paoci”, kaže Kojić.

Rekonstrukcija vodovodne mreže, kojom upravlja JP „Vodovod i kanalizacija AD Pale“, izvršena je i u Romanijskoj ulici, u naselju Kalovita brda.

“U okviru ovih radova položeno je 500 metara novog cjevovoda i ukinuti su dijelovi stare i dotrajale mreže, a potrošači su priključeni na novi cjevovod. Ovi radovi predhodili su radovima na rekonstrukciji Romanijske ulice. Uporedo s ovim radovima, ukazala se potreba za hitnom sanacijom zida na objektu čuvarske kuće i sanacijom kamenih fasadnih zidova i kamenog vijenca na rezervoaru „Bistrica“. Realizacijom ovih radova, rezervoaru izgrađenom 1912. godine vraćen je stari sjaj i onemogućeno dalje urušavanje kamenih zidova. Na čuvarskoj kući izvorišta Prača izvršena je zamjena kompletne stolarije, kao dio planiranih radova na renoviranju ovog objekta”, objašnjava naš sagovornik.

Thumbnail

U maju 2018. godine započeta je realizacija komponente 2 projekta „Vodovod i kanalizacija u Republici Srpskoj-smanjenje gubitaka i revitalizacija i dogradnja vodovodnog i kanalizacionog sistema Pale-Jahorina“, a direktor JP „Vodovod i kanalzizacija AD Pale“ kaže da je u okviru ovog projekta predviđena i gradnja glavnog distributivnog cjevovoda niske zone od Univerzitetske ulice do naselja Luke, ukupne dužine cca. 600 metara.

“U toku 2018. godine ovaj projekat je u potpunosti realizovan i u julu mjesecu ostvareni su uslovi da JP „Vodovod i kanalizacija AD Pale“ izvede radove na izgradnji cca. 900 metara na izgradnji distributivnog cjevovoda u ulicama Jovana Dučića i Beogradskoj. Objekti u ovim ulicama su se snabdijevali vodovodnom mrežom malih profila uz probleme u distribuciji. Ukupno 90 domaćinstava priključeno je na novi distributivni cjevovod, profila 110 mm. U septembru je izvršeno prespajanje distributivne mreže kompletnog naselja Luke na novoizgrađeni glavni distributivni cjevovod i time su završene aktivnosti zoniranja vodovodnog sistema u ovom naselju. Pritisci u mreži sada iznose od 3 do 6 bara”, dodaje Kojić.

U Palama je izvršena i rekonstrukcija cca. 90 metara distributivnog cjevovoda profila 160 mm u Ulici Nikole Tesle. Ovi radovi predhodili su radovima na rekonstrukciji ove ulice.

“Upravo tako. Dodao bih i da su potrošači koji se vodom snabdijevaju s pumpne stanice „Pribanj“ u ljetnim mjesecima, zbog povećane potrošnje imali značajne probleme u snabdijevanju, jer je potrošnja vode bila značajno veća od kapaciteta postojeće pumpe i potisnog cjevovoda. Zbog toga je izvršena nabavka nove pumpe povećanog kapaciteta, koja je proteklih par mjeseci u potpunosti zadovoljila potrebe stanovništva za vodom. U narednom periodu planira se i potpuna automatizacija rada ove pumpne stanice”, objasnio je Kojić i osvrnuo se na komponentu 2 značajnog projekta.

“Drugi značajan projekat, koji je dio komponente 2 projekta „Vodovod i kanalizacija u Republici Srpskoj-smanjenje gubitaka i revitalizacija i dogradnja vodovodnog i kanalizacionog sistema Pale-Jahorina“, koji je u 2018. godini realizovan u velikom procentu je i projekat izgradnje prve faze glavnog kolektora od SPC „Peki“ do naselja Stanica Pale, ukupne dužine cca. 2.725 metara. Na proljeće 2019. godine očekuje se potpuna realizacija i uvezivanje kanalizacionih kolektora centralnog dijela Pala, naselja Koran, Gornje Pale, Kalovita brda, Krivodoli, SRC Jahorina, Kininda i Bare s glavnim kolektorom u jedinstven sistem s odvodnjom do buduće lokacije uređaja za prečišćavanje. Pored navedenog, uložena su značajna sredstva u proširenje primarne i sekundarne kanalizacione mreže. U naselju Krivodoli izgrađeno je cca. 1.200 metara kanalizacione mreže i omogućeno priključenje 69 stambenih obejekata, što je jedan od najvećih projekata na izgradnji kanalizacione mreže koje je ovo preduzeće realizovalo do sada, a na području SRC Jahorina izgrađeno je cca 120 metara sekundarne kanalizacione mreže na Poljicama”, rekao je direktor JP „Vodovod i kanalicacija AD Pale“.

Zbog problema u funkcionisanju, protekle godine izvršene su, napominje Kojić, i dvije rekonstrukcije postojeće kanalizacije i to cca. 25 metara u Ulici Milana Simovića i 110 metara u Ulici Sime Matavulja. Cilj ovog preduzeća, pojasnio je Kojić Slaviji, da se proširenjem kanalizacione mreže poveća broj priključenih stambenih objekata na kanalizacionu mrežu i da se ostvari povećanje kvaliteta života i zdravstvene sigurnosti stanovnika naselja Pale.

“Takođe, u okviru saradnje sa Srednjoškolsim centrom „Pale“, u toku 2018. godine, učenici drugog razreda, koji se školuju za zanimanje vodoinstalatera, dva puta sedmično obavljali su praktični dio nastave u J.P. „Vodovod i kanalizacija AD Pale“. Ovo preduzeće je ujedno i stipendira četiri učenika ove škole. Na ovaj način osigurava se kvalitetno školovanje deficitarnih zanimanja neophodnih ovom preduzeću”, poručuje Kojić.

Za potrebe Službe za detekciju kvarova izvršena je nabavka nove opreme i ovoj službi omogućen je nesmetan i efikasniji rad na detekciji kvarova u mreži.

Thumbnail

U ovom javnom preduzeću planiraju i hitnu sanaciju  vodnih objekata, građenih u periodu 1912. do 1918. godine, koji su usljed dugogodišnjeg neodržavanja u lošem stanju, kao i renoviranje objekata za smještaj čuvarske posade i osoblja koje održava vodovodni sistem.  U okviru komponente 2 projekta „Vodovod i kanalizacija u Republici Srpskoj-smanjenje gubitaka i revitalizacija i dogradnja vodovodnog i kanalizacionog sistema Pale-Jahorina“, objasnili su nam, da se planira i realizacija projekta rekonstrukcije pumpne stanice „Prača“, putem koje se vodom snabdijevaju potrošači na području SRC „Jahorina“.

“Kao direktor preduzeća želim da se zahvalim svim zaposlenim na predanom radu i zalaganju u toku protekle godine, jer smo uspjeli da realizujemo značajan broj investicionih projekata, da inovativnim idejama unaprijedimo poslovanje i održimo finansijsku stabilnost preduzeća. Svim našim korisnicima želimo poručiti da redovno izmiruju svoje obaveze i na taj način omoguće povoljno finansijsko funkcionisanje preduzeća, jer je to uslov za kvalitetno pružanje usluga i obavljanje djelatnosti koje su u nadležnosti JP „Vodovod i kanalizacija AD Pale“, poručuje na kraju Dejan Kojić.

(slavija.rs.ba)

Hackastory: Moćni digitalni alati u rukama novinara

Internet je moćan alat u rukama novinara, a web tehnologije i mogućnosti izvještavanja u online medijima važnije je nego ikad. Hackastory platforma poručuje kako je važno za novinare da ostanu uticajni u digitalnom dobu, a u tome im mogu pomoći različiti digitalni alati.

Platforma nudi alate i resurse koji novinarima mogu pomoći u izradi njihovih digitalnih priča. U nastavku je dostupno ukupno 85 alata i resursa. https://tools.hackastory.com/

2018: Još jedna loša godina za medije

Anida Sokol

Godinu su obilježili otvoreni politički pritisci, brutalni verbalni i fizički napadi na novinare i pristrasno i neprofesionalno medijsko izvještavanje o predizbornoj kampanji, migrantima i pokretu Pravda za Davida.

Napadi, prijetnje i pritisci na novinare

Kraj je godine, a napadi na novinare i kršenje prava na slobodu izražavanja u Bosni i Hercegovini ne prestaju. U Banjoj Luci, policija je 25. decembra na informativni razgovor privela novinara Vladimira Šuška, dopisnika BHT-a jer je fotografisao Davora Dragičevića, oca ubijenog mladića i vođe pokreta Pravda za Davida, u kolima Hitne pomoći. Samo nekoliko mjeseci ranije, prije početka predizborne kampanje, brutalno je pretučen njegov kolega sa RTV BN-aVladimir Kovačević, a ovaj slučaj okarakterisan kao pokušaj ubistva dovodi se u vezu sa Kovačevićevim izvještavanjem sa “Davidovog trga”. Policija je identifikovala i privelu Marka Ćolića kojem je određen pritvor, dok se drugi napadač i dalje nalazi u bijegu.

Pritisci i napadi na novinare i ometanje novinara tokom obavljanja profesionalnih zadataka dešavali su se tokom cijele godine. Prema podacima Udruženja BH novinari u ovoj godini registrovano je 55 slučajeva napada i pritisaka protiv novinara, među kojima 11 verbalnih prijetnji i političkih pritisaka, sedam fizičkih napada i 22 radna spora i mobinga, koji su najviše zabilježeni na javnim servisima. U februaru, naprimjer, prema registru Udruženja BH novinari, na protestima demobiliziranih boraca, napadnuti su novinar Marko Divković i kamerman Enes Muratović, ekipa BHT1, a u istom mjesecu je fizički napadnut Nedžad Latić, glavni urednik portala The Bosnia Times. U aprilu dopisnicu FTV-a iz Bihaća Aidu Štilić je verbalno napao Asim Kamber, delegat SDA u Domu naroda Parlamenta FBiH, a u julu na protestima bivših boraca, fizički su napadnuti reporter Klix.ba Kemal Softić i snimatelj Al Jazeere Mirsad Bukvić. Nekažnjivost ovih i drugih napada i neadekvatna zaštita novinara u BiH su zabrinjavajući.

Cenzura i politički i finansijski pritisci na medije više se i ne kriju. Kraj godine dočekan je s još jednim slučajem miješanja uprave i nadzornog odbora u rad redakcije i to na TVSA. Nadzorni odbor i Uprava ove kantonalne javne radio-televizije javno su uz izvinjenje gledaocima i porodici Alije Izetbegovića rekli da će ispitati odgovornost urednice Enise Skenderagić zbog objavljenih crteža Filipa Andronika. Ovim saopštenjem uprava radio-televizije javno je potvrdila da se miješa u uredničku politiku medija i da djeluje pod dirigentskom palicom SDA.

Pod političkim pritiscima su se našli i uposlenici RTV Unsko-sanskog kantona, čiji je premijer Husein Rošić direktno prijetio novinarki RTV USK Meliti Mujadžićzbog priloga o nezakonitom smjenjivanju direktora ove javne radio-televizije. ”Pritisci nisu samo izvana i od politike već i iznutra od kolega i urednika koji su pobornci različitih političkih interesa”, izjavila je nedavno Mujadžić. O cenzuri koju su godinama vodile lokalne vlasti javno su govorili i novinari koji su ostali bez posla nakon što je Općinsko vijeća Visoko odlučilo RTV Visoko gurnuti u stečaj, a televizijski i radijski program emitovati preko Javne ustanove „Centar za kulturu i informisanje“. Lokalne vlasti u BiH su na ovaj način uspostavile model za rješavanje nepodobnog kadra na javnim lokalnim emiterima i za jačanje cenzure u njima, izjavili su bivši uposlenici.

Pritisak na medije je došao i od Suda BiH koji je javno u saopštenju pozvao nadležne institucije da “zakonskim tekstom predvide pravila o medijskom izvještavanju u vezi sa krivičnim postupcima, kako bi se na jasan i nedvosmislen način uveo red u ovaj segment medijskog rada”, a zbog sve učestalijih tendencioznih, neprofesionalnih i netačnih medijskih izvještavanja. Nekim medijima je bilo zabranjivano da izvještavaju sa pojedinih događaja – novinari BIRN-a nisu mogli prisustvovati Erdoganovom skupu u maju ove godine u Sarajevu.

Uprkos svim napadima, pritiscima, cenzurama i zabranama, vlasti u BiH nisu reagovale.

Pristrasno medijsko izvještavanje

Novinarski standardi i profesionalno izvještavanje ponovo su bili na niskom nivou. Prema IREX-ovim izvještajima o indeksu medijske održivosti profesionalno novinarstvo u BiH je svake godine u konstantnom padu, a za 2018. godinu je doseglo najniži standard još od 2006. godine. Izvještavanje je generalno često pristrasno i podijeljeno po političkim i etno-nacionalnim linijama, a dodatni problem je i širenja lažnih vijesti i dezinformacija, koji su ove godine naročito bili vidljivi. Uzroci uključuju pogoršanje ekonomskog okruženja u kombinaciji s prekomjernom političkom i finansijskom ovisnošću medija o pojedinim političkim strankama i oglašivačima.

Izvještavanje medija o ovogodišnjoj predizbornoj kampanji je i u ovom izbornom krugu bilo pristrasno i naklonjeno samo određenim strankama. Prema rezultatima monitoringa medija u predizbornoj kampanji, koju su sproveli Udruženje BH. novinari, Boram i Koalicija Pod lupom, mediji, a posebno javni servisi, nisu dali dovoljno informacija građanima za adekvatan i informisan izbor. “Tri najčešće prisutna politička subjekta u medijskim sadržajima koji su analizirani su političke partije SDA, SNSD i HDZ, dok novi subjekti političke scene u BiH imaju značajno manje prilike i prostora za pojavljivanje u medijima. Velike i etablirane partije koje već participiraju u vlasti imale su najveći prostor u medijima, što se objašnjava i činjenicom da su njihovi članovi nosioci javnih funkcija”, rečeno je tokom predstavljanja rezultata monitoringa.

Pored toga, Koalicija pod lupom, zabilježila je ukupno 58 slučajeva potencijalnih govora mržnje, izazivanja etničke, vjerske, rasne ili druge netrpeljivosti, zapaljive retorike, upotrebe neprimjerenih simbola ili poziva na nasilje. Koalicija je zabilježila i slučajeve pristrasnog izvještavanja medija koji u svojim sadržajima uglavnom pozitivno ili uglavnom negativno izvještavaju o određenim političkim subjektima i prenose neprimjeren govor funkcionera ili kandidata na izborima.

Ove godine neprofesionalno pa gotovo i huškačko medijsko izvještavanje bilo je usmjereno na migrante i pokret Pravda za Davida. Pojedini mediji u Republici Srpskoj, na čelu sa RTRS-om, prema analiziraj.ba, su konstantno pokušali da diskredituju pokret i da demonstrante opišu kao rušitelje Republike Srpske koji su politički instruisani od opozicije u RS-u. Podjednako neprofesionalni i huškački su bili izvještaji o migrantima, naročito na malim lokalnim portalima, koji su širili lažne vijesti o napadima na građane i o smrtim stradanjima osoba nakon sukoba s migrantima.  Pristrasno izvještavanje o migrantima zabilježeno je i na portalu Avaza, koji je u članku objavljenom 6. maja na jedan veoma neprofesionalan način opisao izbjeglice i migrante u Sarajevu.

Zakonsko okruženje

Zakonski i regulatorni okvir za medije ove godine ostao je isti – dobar s lošom implementacijom i nerješavanjem bitnih pitanja poput transparentnosti medijskog vlasništva i finansiranja medija. Bosna i Hercegovina je do 1. juna 2016. godine trebala usvojiti novi Zakon o elektronskim komunikacijama i elektronskim medijima, ali to nije učinjeno ni ove godine uprkos formiranju radne grupe i navodnim značajnijim dogovorima između nadležnih institucija.

Problem netransparentnog finansiranja medija, medijskog vlasništva i koncentracije medija nije riješen bez obzira na napore nevladinog sektora da se ovim pitanjem nadležne institucije počnu ozbiljno baviti. Registar medijskog vlasništa kojeg je Regulatorna agencija za komunikacije pripremila i dalje nije dostupan javnosti jer nije riješen prošlogodišnji spor sa Agencijom za zaštitu ličnih podataka prema kojoj ovaj registar nije u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka i nije u javnom interesu.

Ipak, nije sve tako crno. Ovogodišnja Odluka Ustavnog suda BiH da teret dokazivanja po osnovu tužbe za klevetu treba da bude više na tužiocu, te da se mora cijeniti javni interes objavljene informacije, značajan je pomak. Prema ovoj odluci sudovi moraju cijeniti interes javnosti i granice prihvatljivog kriticizma moraju da budu šire kada su u pitanju javne ličnosti u odnosu na privatna lica. Značajne su i nove dobivene CIN-ove tužbe zbog nedostavljanje informacija, koje mogu biti upozorenje onima koji novinarima uskraćuju javne informacije.

CIN i novinarka Selma Učanbarlić su dobili tužbu protiv Emira Talirevića zbog uvreda i klevete na Facebook-u. Ova odluka Općinskog suda u Sarajevu je presedan i mogla bi biti upozorenje onima koji redovno i sve češće vrijeđaju i prijete novinarima na internetu i društvenim mrežama. U slučajevima uvreda, napada i pritisaka često nedostaje novinarske solidarnosti, ipak ove godine primjetan je njegov porast, što je bilo vidljivo na mirnim protestima koji su organizovani u nekoliko bh. gradova povodom napada na novinara Kovačevića.

Primjetan je i porast izvještavanja o problemima s kojima se mediji i novinari suočavaju, naročito zahvaljujući nevladinom sektoru i watchdog platformama, poput raskrinkavanje.ba i analiziraj.ba. Mnogo se pisalo i otkrivalo o finansiranju medija i netransparentnom medijskom vlasništvu, a otkriveni slučajevi uključuju, naprimjer, kršenje Zakona o javnim nabavkama od strane Lutrije BiH. Krajem ove godine Konzorcij, kojeg čine Udruženje BH novinari, Vijeće za štampu i online medije, JaBIHEU i Mediacentar, donijeli su nacrte zakona o transparentnosti medijskog vlasništva i finansiranju medija i oglašavanju koji bi sljedeće godine trebali ući u parlamentarnu proceduru. Nevladin sektor je došao i do EU Parlamenta – nakon zagovaračkih aktivnosti koje su predvodili Civil Rights Defenders, a koje su uključivale i BIRN, CIN, Udruženje BH novinari i Mediacentar, grupa parlamentaraca je krajem ove godine u  EU Parlamentu postavila parlamentarno pitanje: Šta EU planira da poduzme povodom kršenja medijskih sloboda u BiH posebno s aspekta napada na novinare i netransparentnosti medijskog vlasništva i finansiranja medija?

I mi se pitamo: Da li će vlasti u BiH napokon vidjeti da bez medijskih sloboda nema naprednog demokratskog društva i da li će se novinari udružiti i shvatiti da oni imaju moć? Potrebno je da svi zajedno više pišemo, istražujemo, objavljujemo i vršimo pritisak na bh. vlasti. Možda će tako 2019. biti neka bolja godina za medije.

Od prvog januara možete besplatno da preuzimate više od 50.000 knjiga, pjesama i filmova

Vjerovatno ste bili mamurni, pa ste propustili dan “Internet domena” koji je počeo u ponoć 1. januara, kada je više od 50.000 knjiga, filmova, pjesama postalo dostupno javnosti. Ova velika vijest dolazi iz Amerike i predstavlja pravi virtuelni novogodišnji poklon za sve filmofile, ljubitelje knjiga i obožavace muzike.

Zahvaljujući odluci američkog društva za autorska prava, određene naslove možete besplatno da preuzimate, dijelite ili reprogramirate, objavljujete ili prilagodite bez dozvole nosioca autorskih prava. A sve je ovo nastalo jer postoji veliki broj projekata za arhiviranje koji rade opsežno na digitalizaciji knjiga, časopisa, muzike i drugih oblika medija.

Mnogi filmovi, žurnali, dokumentarci su propali

Dženifer Dženkins iz Centra za proučavanje javnog domena rekla je da mnogi radovi “bukvalno nisu uspjeli” da uđu u javni domen jer su propali.

– Filmovi, na primer, žurnali, dokumentarci, bukvalno su istrunuli u svojim konzervama. Raspali su se jer su zaštitari čekali da njihova autorska prava isteknu prije nego što ih mogu legalno digitalizovati. Tako smo, zapravo, izgubili ogroman depo kulture od 1920-ih i 30-ih godina zbog zakona o produženju autorskih prava – rekla je Dženifer Dženkins, prenosi Los Anđeles tajms.

Prema Zakonu o produženju autorskih prava Sonija Bonoa iz 1998. godine, “korporativne” kreacije mogu biti ograničene zakonom o autorskim pravima za 120 godina. Ali, po amandmanu na akt, radovi objavljeni između 1923. i 1977. mogu ući u javni domen 95 godina nakon njihovog stvaranja. To znači da je ovo prva godina od 1998. godine kada je veliki broj radova ušao u javni domen.

U suštini, 2019. godina označava prvi put da je ogromna količina knjiga objavljenih 1923. – uključujući dela Virdžinije Vulf, Agate Kristi i Roberta Frosta – postala legalna za preuzimanje jer su digitalne knjige postale stvar. Sledeće godine, radovi iz 1924. ulaze u javni domen i tako dalje.

Dakle, kako zapravo preuzimate knjige?

To u velikoj mjeri zavisi od toga na koji sajt idete, a ako ne možete da nađete knjigu na jednom sajtu, vjerovatno ćete je naći na drugom, gdje možete da pronađete čak i audio knjige.

Sveukupno, “HathiTrust” masovan projekat digitalnog arhiviranja, takođe je učitao više od 53.000 radova objavljenih 1923. koji su upravo ušli u javni domen. Više od 17.650 od njih su knjige napisane na engleskom jeziku. Takođe, poslato je više od 1,5 miliona PDF fajlova akademskih radova objavljenih u časopisima prije 1923. godine.

Važno je napomenuti da se ovakvi projekti oslanjaju na volonterske napore, i u narednih nekoliko dana i nedjelja, proširiće se lista i moći ćete da preuzmete još više, knjiga, pjesama i filmova besplatno na internetu.

Centar za besplatnu pravnu pomoć

Како остварити право на бесплатну правну помоћ?

Да би остварили право на бесплатну правну помоћ потребно је да попуните и поднесете један од Захтјева за остваривање права на правну помоћ:

https://www.mpr-centar.org/index.php/sr-rs/?fbclid=IwAR0bSD7zm8u3V6L1klg0n8co2ZY7cKLfwe-mZdKyw2kH7RwlPIOijzB8zPo

 

Sinkro Sarajevo raspisuje konkurs za prijem 50 radnika

Fabrika namještaja Sinkro Sarajevo raspisuje konkurs za prijem u radni odnos 50 ŠIVAČA/ŠIVAČICA.

Sinkro Vam nudi:

1. Startnu plaću od 800 KM (neto) za šivače/šivačice sa iskustvom,
2. Ukoliko se prijavi dovoljan broj kandidata sa određenog područja organizirat ćemo prevoz na posao,
3. Zasnivanje stalnog radnog odnosa nakon isteka dvije godine od zaposlenja u kompaniji,
4. Obuku za posao šivača za kandidate bez radnog iskustva.

Vaše prijave dostavite na adresu: Put Famosa 38, Hrasnica – Sarajevo, a za sve dodatne informacije pozovite 033/767-070 ili 062/337-875.

Poslovnisvijet.ba