SEO – koristan alat za novinare i urednike

SEO – koristan alat za novinare i urednike

Zašto bi novinari trebali razumjeti SEO i kako dospjeti u “vrh Googlea”?
foto: Pixabay
Novinari u savremenom dobu koriste mnogo alata kako bi posao koji rade dobro obavili i kako bi olakšali svoj rad, a jedan od onih koje bi takođe trebali upotrebljavati je i SEO (Search Engine Optimization) – optimizacija websitea za internetske tražilice. To znači da dobrom optimizacijom sadržaj, pa tako i tekst novinara, dospijeva visoko u internet tražilicama i time prije ostalih dopre do čitatelja, ali samo ukoliko poznaje kako SEO funkcinioše.
Pojednostavljeno, Google pomoću “najbolje čuvane tajne na svijetu” – njihovog algoritma “bira” koga će staviti u vrh rezultata svoje tražilice a o tome koje websiteove će prikazati u organskim rezultatima “odlučuje” na osnovu mnogo faktora. Na te faktore se može uticati i tako pozicionirati sopstveni website unutar tih rezultata a ta poslovna disciplina se zove SEO.
Dobro optimiziran website znači da ćete se naći u vrhu rezultata tražilice na internetu, ali sam proces je dugotrajan i potrebna je dobra strategija kako biste znali šta tačno trebate uraditi na svome websiteu i koji je to sadržaj koji je potrebno unositi da biste bili na vrhu tražilice.
Kako optimizirati sadržaj i od čega zavisi da će se upravo vaš tekst naći u vrhu Googlea pojašnjava Zlatko Ganić, direktor digitalnih medija u marketinškoj agenciji Fabrici.
“Ključan je sadržaj, kako je napisan i koliko je originalan, koliko se često objavljuje, kakva je struktura websitea, koliko je site mobile friendly, kako se sadržaj vezuje (content recommendation, suggestions…). Pored svega navedenog, važno je biti u Google News sekciji, koristiti AMP (accelerated mobile pages) i aktivno pratiti Google Search Console”, kaže Ganić.
Rezultati optimizacije se mogu vidjeti veoma brzo, što, kako navodi Haris Husejnović, direktor marketinške agencije Lilium, dovodi do povećanog broja posjeta određenom websiteu.
“U rijetkim iznimkama, ako se uradi pravilna analiza i pronađu prilike u smislu obuhvatanja sadržajem ključnih riječi koje će donijeti posjete vašoj web stranici, rezultati se mogu vidjeti i u kratkom roku”, kaže Husejnović.
Na SEO utiče više od hiljadu faktora, kaže Nedim Šabić, konsultant za digitalni marketing, tako da website nikada ne može biti do kraja optimiziran.
“Svi se takmiče ko će bolje optimizirati website koji bi odgovorio na upite korisnika i tako završiti na vrhu Google pretrage za određeni pojam, tj. ključnu riječ (keyword). Ukoliko uradimo osnovne SEO korake, mi smo postavili temelje da Google naš website uopšte uzme u obzir, između ostalog, da obezbijedimo da mu Googlebot može pristupiti i da može pročitati što se na njemu nalazi te što tačnije odrediti o čemu se zapravo radi na tom URL-u. Google svaku podstranicu, tj. URL jednog websitea vrednuje zasebno, dok websiteovi sa većim autoritetom imaju tzv. početni bonus, tj. Google im više vjeruje nego novonastalim websiteovima naprimjer”, istakao je Šabić.
Kako da novinari razumiju bitnost SEO-a?
Ukoliko novinar želi da mu tekstovi imaju što više pregleda trebao bi znati koristiti upravo SEO, a Šabić smatra da se novinar uvijek treba pitati šta bi čitalac guglao a da bi mu članak bio koristan i prije samog pisanja, trebao bi provjeriti da li ta tema već ima određen broj pretraga dnevno ili mjesečno ili ne.
Naveo je i jednostavan primjer kako da naslov bude prilagođen za Google kroz temu koju mnogi guglaju.
“Na primjer keto dijeta. Naslov bi trebali prilagoditi tako da umjesto ‘Jedite meso i smršajte’ naslov ipak bude ‘Keto dijeta – mršajte jedući meso’ da bismo Googleu nedvosmisleno stavili do znanja o čemu se radi u članku. Uz naslov, tu imamo mnogo drugih faktora, a novinari bi trebali makar apsolvirati Junior SEO školovanje za osnovno razumijevanje”, naveo je te dodao da se više o tome može besplatno pogledati i poslušati na njegovom YouTube kanalu.
Bez obzira u kojoj ste industriji, ako su vaši kupci ili čitaoci online, morate poraditi na svom SEO-u, ističe Husejnović, te navodi da optimizacija daje autoritet i portalu i novinaru.
“S obzirom na to da je glavni cilj pisanja članaka upravo posjeta korisnika web stranici, SEO mora biti strategija portala koja će ustabiliti stalne posjete portalu i umanjiti ovisnost o posjetama sa društvenih mreža, čekanje na viralnu vijest ili trku za brzim ‘puštanjem u eter’ vijesti koje još nisu objavljenje na drugim portalima”, kaže on i dodaje kako je siguran u to da takav plan olakšava rad novinarima, smanjuje pritisak i borbu za kratkoročnim rezultatima, a stavlja naglasak na kvalitet tekstova i pruženih informacija.
Na šta obratiti pažnju prilikom SEO-a
“Bitno je povezati nove članke sa postojećima, te planirati povezivanje postojećih članaka sa novim člancima koji će biti objavljeni. Takođe, novinarima se može pomoći SEO alatima da brzo pregledaju članke i da im taj alat pokaže gdje griješe i šta treba popraviti. Fotografije moraju biti u skladu sa pravilima društvenih mreža i tražilica, kako formatom tako i rezolucijom i ‘težinom’ fotografije”, objašnjava Husejnović.
Šabić pored naslova dodaje da je bitan i meta descriptiona koji se vidi samo u Google rezultatima i nevidljiv je za čitaoce kada dođu na članak. Meta description je, kako pojašnjava, najsličniji novinarskom teaseru na naslovnoj strani neke štampane novine ili internet portala.
“Te dvije stvari su odlučujuće za to da li će korisnik kliknuti na naš članak kada nas Google predloži ili ne. Ta stopa koliko ljudi je kliknulo na naš članak kada ga Google prikazao za određenu pretragu se zove CTR (click through rate)”, naveo je Šabić.
“No, da bismo se uopšte tu našli, kod općenitih članaka je bitno da Google utvrdi našu stručnost za tu temu, što radi po principu EAT (Expertise, Authority und Trustworthiness), tj. provjerom ekspertize, autoriteta i povjerljivosti, a ekspertizu provjerava na osnovu formule WDF*p*IDF (u Americi se koristi TF*IDF skraćenica) koja novinaru može reći da li je tematski nešto zaboravio i da li je stavio prevelik akcent na nešto manje bitno. Ta formula je sposobna da kaže da li je nešto naučni članak, standardni članak ili žuta štampa. Ovisno o tome šta neko gugla, Google mu servira ono što očekuje, a novinar je zadužen da svjesno odabere rješenje koje odgovara korisnikovoj namjeri pri unosu nekog traženog pojma unutar Googlea”, objasnio je Šabić.
Dodao je da ako se radi o vijesti, novonastaloj temi, bitno je ko je najbrži i ko najprije Google natjera da ga indeksira za taj pojam. Naravno, to pomaže dok ostali takođe ne napišu članak i onda se opet primjenjuje EAT princip.
SEO ne ograničava kreativnost novinara
Ono što je bitno je da SEO novinarima neće “oduzeti” kreativnost, dakle naslov teksta može biti onakav kakav je novinar ili urednik zamislio, a za SEO mora biti prilagođen i “olakšan” za publiku, dakle onakav kakvog bi prosječni čitatelj tražio – guglao.
Ganić kaže da bi novinar pri pisanju trebao voditi računa o naslovima, dužini rečenica, broju paragrafa, posebno prvom paragrafu i njegovom odnosu sa naslovom i ključnom frazom za koju se smatra da je najbitnija, to jeste po kojoj bi čitalac tražio takvu vijest. Kaže i da pisanje postaje zanimljivije i dinamičnije kada novinar misli na SEO, jer, kako navodi, kasnije će ga i rezultat onoga što je objavio zanimati više nego ranije.
Kreativnost u naslovima ne smije biti narušena, ali bitno je ne kopirati postojeće naslove, te uključiti ključne riječi u naslove u formatu u kojem se pretražuju na tražilicama, istakao je Husejnović.
“Sam dobar naslov neće uraditi dobar posao kao niti druga komponenta SEO-a bez svih drugih koraka koje je potrebno proći”, rekao je.
Šabić navodi da je za naslove bitno koristiti keyword (ključnu riječ), ali je istakao i da mnogi misle da se ključne riječi moraju pisati u nominativu i da su padeži problematični, što po njegovom mišljenju nije istina.
“Google prepoznaje padeže i sinonime više nego odlično i novinar se ne treba ograničavati tim. Preporučujem svakom novinaru da uči SEO što više, jer ništa nema gore kada napišeš odličan članak i rijetko ga ko pročita, jer niste ispoštovali SEO osnove”, naglasio je Šabić.
Besplatni alati za SEO
Novinari zaposleni na portalima su upoznati s tim da postoje CMS/Wordpress koji u sebi imaju ugrađen alat za SEO, a ukoliko rade u onim programima koji to nemaju, na raspolaganju su im i besplatni alati za optimizaciju.
Jedan od boljih besplatnih je Yoast SEO koji ima i plaćenu verziju, ali je dobra i ona koja je besplatna, kaže Ganić, dok Husejnović navodi da besplatni SEO alati ne mogu biti baza za dobar posao jer su ograničeni količinom informacija koje pružaju te ističe premium alate poput Semrusha, ScreamingFroga, Ahrefa ili Robinizea koje bi trebalo imati da bi se ušlo u svijet SEO-a.
“SEO alati mogu olakšati da onaj ko je zadužen za SEO što prije nađe neku grešku ili da prati poziciju websitea za željene ključne riječi, ali ne nadoknađuje SEO rad. Slično kao kod automehaničara, on spoji auto na kompjuter i software mu kaže šta je pokvareno, ali mehaničar mora to sam popraviti. Software će nekada dati preporuku šta se može dodatno ugraditi da auto radi bolje, tako je i sa SEO alatima, mogu dati preporuke, ali koliko su one smislene, to mora odlučiti stručnjak”, rekao je Šabić.
Takođe, pored osnova koje novinar treba da poznaje o SEO-u, firma u kojoj je zaposlen može da odluči da zaposli stručnjaka u toj oblasti, a ko je zaista stručan za to može se zaključiti na osnovu njegovih rezultata i reference i da pokaže šta je do sad uradio, tj. kakva je bila organska posjećenost ili vidljivost nekog websitea prije nego što je ta firma ili osoba krenula raditi SEO, a kako izgleda sada.
Važnost SEO-a u budućnosti
Bitno je istaći da će oni portali koji ne budu ulagali u SEO biti u problemu u budućnosti jer će oni koji budu na vrijeme prepoznali važnost optimizacije sadržaja i websitea biti u mnogo boljoj poziciji da stabilizuju broj dnevnih posjeta, kao i stalni rast posjeta u skladu sa povećanjem potražnje za ključnim riječima od interesa.
Ganić zaključuje da će SEO biti sve važniji te naglašava da će stranice koje ne budu poštovale formu čitanja sadržaja koju vrše Googlebotovi a koji su zaduženi sa Crowling, Indexing pa na kraju i za ranking, imati sve manju šansu da se prikažu korisnicima na prvoj stranici tražilice.
“Već sada studije su pokazale da 91,5 posto klikova (odabira linkova) koje se dese prilikom pretraga budu sa prve strane Googleove tražilice”, naveo je Ganić.
Problem je i onih koji se bave SEO-om u ograničavanju na Google, što ne bi trebalo biti jer je drugi najveći pretraživač na svijetu YouTube, a potom slijede Amazon, Facebook i mnogi drugi lokalni websiteovi.
“Sve više ljudi koriste pretrage van Googlea u ovisnosti kakav sadržaj tražimo. Ako, naprimjer, želimo naučiti kako se pravi baklava, teško da će nam tekstualni recept mnogo pomoći, to ćemo najprije tražiti na YouTubeu. Oni koji na Zapadu žele kupiti nešto za šta misle da je dostupno na Amazonu, najprije odu na Amazon i provjere mogu li to pronaći tamo, pa ako ne uspiju tek onda traže alternative. Tako kada u BiH ljudi žele kupiti auto, umjesto na Google često odlaze na OLX. Tek onda kada ne nađu to šta traže, obraćaju se Googleu”, ističe Šabić.
Dodaje i da onim portalima koji nisu vidljivi na Googleu i YouTubeu preostaje samo doseg putem društvenih mreža, čiji organski dio je sve manji te će plasiranje vijesti putem društvenih mreža biti još skuplje u budućnosti, a novinarima ostaje SEO kojeg mogu više usavršiti te tako “besplatno” dospjeti na početnu stranicu Googlea.
Šabić ističe YouTube kao izvor zarade za koji kaže da trenutno krije najveći potencijal. Ističe i podatak da na Zapadu za milion video pregleda vlasnik YouTube kanala zaradi otprilike 1.300 dolara, dok u Bosni i Hercegovini za isti broj pregleda vlasnik kanala zaradi otprilike 650 dolara. Dodaje i da je idealna kombinacija odličan članak na portalu, odličan video na YouTube kanalu i dodavanje tog videa unutar članka kako bi bio optimalan za Google.     media.ba