Uvođenje cenzure kroz zakonska vrata

Uvođenje cenzure kroz zakonska vrata

Uvođenje cenzure kroz zakonska vrata

BANJALUKA, SARAJEVO – Što se pisalo – pisalo se, što se objavilo – objavilo se, tako bi se slikovito mogla objasniti situacija u kojoj bi se novinari i javnost mogli naći ukoliko tekst novog Nacrta zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH bude usvojen. Prema riječima predstavnika medija, nadležni će takvim novim zakonom sebe zaštititi od bilo kakve moguće kontrole, glas javnosti svesti na minimum, a protok informacija dodatno ograničiti.  Novi zakon bi, između ostalog, trebalo da sadrži listu izuzetaka od objave, odnosno informacija koje mogu biti uskraćene kako bi se zaštitili, kako oni kažu, legitimni interesi društva. U tom kontekstu, novi zakon ne obavezuje javne institucije da sprovode test javnog interesa prilikom odlučivanja o objavljivanju takvih informacija. Takođe, sporno je i što novi prijedlog zakona propisuje da podnosilac zahtjeva za pristup informacija treba navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji. Ovakva odredba u praksi može ograničiti pristup informacijama, jer ostavlja prostor nadležnima da tumače eventualnu opravdanost ili neopravdanost zahtjeva, što može biti osnova za odbijanje pristupa. Izmjena je i što nadzor nad sprovođenjem zakona prestaje da radi Institucija ombudsmana za ljudska prava BiH, već će to činiti Ministarstvo pravde BiH putem Upravne inspekcije. “To je jedna arogantna samovolja i prefinjen način cenzure od ljudi koji ne da ne žele da promijene išta, nego će, kako bi zaštitili pozicije na kojima se nalaze i poslove koji su često nezakoniti, zaštititi se i formalno pravno takvim zakonima”, kazao je Marko Divković, predsjednik Udruženja “BH novinari”. Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka, smatra da se novim zakonom ostavlja velika mogućnost zloupotrebe informacija i da će institucije i pojedinci sve ono što im ne odgovora moći bez ikakvih posljedica sakriti od javnosti. “Mislim da je to samo novi pokušaj skrivanja informacija od građana i medija kao i uvođenje cenzure. U ovom trenutku, kada treba da ispunimo upitnik za EU gdje su sve informacije dostupne građanima, mi idemo korak unazad”, kazao je Vukelić. Dragan Sladojević, novinar “Nezavisnih”, ocjenjuje da je rad mnoštva institucija i sa postojećim zakonskim rješenjima netransparentan, a ukoliko ovaj nacrt bude usvojen, posao istraživačkog novinarstva biće obesmišljen. “Iskusni novinari su mjerodavniji da odlučuju šta je u interesu javnosti nego dobar dio zaposlenih u institucijama, koji su najsrećniji ako im se pitanja i ne postavljaju, jer tada imaju manje posla”, istakao je Sladojević. Goran Maunaga, novinar “Glasa Srpske”, rekao je da, ako bi ovakav prijedlog zakona bio usvojen, u tom slučaju u BiH više ne bi moglo da bude ni govora o transparentosti rada institucija. “Ovo bi bilo razumljivo samo u slučajevima kad je riječ o zaštiti interesa društva, ali ovo su restrikcije. Dodatni razlog za brigu je i činjenica da je nacrtom predviđeno da javni organ može da uskrati informaciju bez sprovođenja testa javnog interesa. Šokantno je i to što nije propisano objavljivanje informacija o trošenju javnih sredstava”, kaže Maunaga. Vehid Šehić, pravni ekspert i predsjednik Foruma građana Tuzla, istakao je da je već odavno postala praksa da aktuelne vlasti na sve načine pokušavaju da umanje prava građana. “Komplikovana procedura za dobijanje informacija se takođe koristi kako mediji i javnost ne bi došli do informacija. Ukoliko bi se tako nešto usvojilo, onda se stvarno postavlja pitanje šta će nam uopšte zakon o slobodnom pristupu informacijama”, kaže on. Javne konsultacije o ovom nacrtu zakona traju do 12. decembra. AF: Bez obaveze o  objavi budžeta Jedna pozitivna stvar novog zakona bi mogla biti uvođenje principa obaveznog  proaktivnog objavljivanja informacija, iako je ideja da su javne institucije dužne objavljivati informacije u svom posjedu bez čekanja na zahtjeve građana već sadržana u međunarodnim dokumentima. Ipak tu nedostaje obaveza o objavljivanju informacija o trošenju javnih sredstava, a koja je ključna za odgovornost javnih institucija, što bi obuhvatalo budžet, izvještaj o izvršenju budžeta, revizorske izvješaje i slično

Više detalja na: http://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Uvodjenje-cenzure-kroz-zakonska-vrata/401759