Spora digitalizacija javne uprave pomaže razvoju korupcije u BiH

Spora digitalizacija javne uprave pomaže razvoju korupcije u BiH

BANJALUKA, SARAJEVO – Digitalizacija javne uprave značajno smanjuje mogućnosti korupcije na relaciji privreda i institucije, ali bez obzira na sve pozitivne efekte Republika Srpska i Federacija BiH godinama odugovlače da to urade.

Taj zaključak se može izvući iz raspoloživih informacija, koje ukazuju na to da se ti procesi uglavnom provode parcijalno na nivou pojedinih ustanova ili lokalnih zajednica, a ne sistemski.

Tako da je upotreba papira te hodanje po institucijama i dalje pravilo, a ne iznimka. Sve to otvara mogućnost za različite koruptivne radnje na relaciji službenika, koji djeluju u ime javnih institucija i privrednika.

Koliko je ova negativna pojava prisutna u javnoj upravi potvrđuje i istraživanje Transparency International u BiH iz 2021. godine, koje je pokazalo da čak 45,7 odsto građana smatra da je javna uprava jedan od sektora gdje je korupcija najviše rasprostranjena. Problem bi mogla umanjiti digitalizacija javne uprave, odnosno procedura koje su važne za funkcionisanje privrede, ali taj proces ide sporo.

Smanjuje se trgovina uticajem

Sa tim se slažu u Kancelariji koordinatora za reformu javne uprave u BIH.

“Jedan od efekata digitalizacije javne uprave je upravo antikoruptivni. Ovo je empirijski obrazac koji je potvrđen u slučajevima zemalja EU koji su šampioni digitalizacije. Ključna je transparentnost, kontrola i smanjenje diskrecionog uticaja službenika ili institucija”, precizirao je Koordinator za reformu javne uprave u BIH Dragan Ćuzulan.

Dodao je da se veliki dio procesa i usluga može automatizovati i da se tako kroz razmjenu podataka između digitalizovanih registara može smanjiti vrijeme te onemogiti ili smanjiti trgovina uticajem i odugovlačenja.

“Javne nabavke koje se provode elektronskim putem, pored uvida stranaka u cjelokupni postupak na primjer uz upotrebu kvalifikovanog elektronskog potpisa, i njime ovjerenih dokumenata, smanjuju potrebu za dostavljanjem fizičkih dokumenata čime se izbjegava zloupotreba sa više strana”, precizirao je Ćuzulan.

Navodi da se postupak zapošljavanja i prijema u javnu službu također može unaprijediti tako što će se na primjer dio generisanja pitanja i ocjenjivanja prijemnih testova digitalizovati i automatizovati.

“Transparentniji postupak će dovesti i do smanjenja nepotizma i sličnih pojava prilikom zapošljavanja. Ovaj antikoruptivni efekat je možda i jedan od razloga što digitalizacija javne uprave nije doživjela jači zamah u BiH, pa bojazan od antikoruptivnih učinaka kod pojedinih donosioca odluka predstavlja i prepreku”, kazao je Ćuzulan.

Digitalizacija javne uprave u BIH stagnira

Iako digitalizacija pruža brojne mogućnosti javna uprava u BIH ih do sada nije iskoristila.

 “Godinama unazad međunarodni izvještaji ukazuje na isto: da je došlo ili do stagnacije ili do nazadovanja po pitanju digitalizacije javne uprave”, rekao je on i dodao da se to odrazilo i na zadovoljstvo korisnika uslugama uprave “pa je sve više onih koji su nezadovoljni, a sve manje zadovoljnih korisnika”.

“Ukoliko posmatramo strukturu aktivnosti koje su bile planirane strateškim dokumentima, a koje su do sada realizovane vidljivo je da se uglavnom radi o uvođenju IT alata u interne procese u javnoj upravi, koji su poboljšali u određenoj mjeri te procese u pojedinim domenama. Međutim kvalitet ukupnog postupanja organa javne uprave prema građanima ili poslovnim subjektima je i dalje uslovljen nizom ograničavajućih faktora i činjenica je da uprava ne ispunjava očekivanja”, kazao je Ćuzulan.

Napomenuo je da je Strateški okvir za reformu javne uprave 2018-2022. godine, pogotovo u oblasti Pružanja usluga stavio korisnika i njegove interese u fokus javne uprave, ali naglašava da nisu implementirane temeljne aktivnosti koji bi to i omogućile.

“Postoji strateški kontekst digitalizaciji javne uprave, ali ne postoji sistemski i cjelovit pristup, koji je posebno bitan u kontekstu kompleksnog uređenja javne uprave u Bosni i Hercegovini”, naveo je on ali nije mogao reći da li postoji razlika u napretku digitalizacije javne uprave u RS i Federaciji BIH.

Kada je u pitanju RS, Ćuzulan je naveo da postoji zastoj u “funkcionisanju sistema monitoringa i evaluacije putem kojeg su upravni nivoi prikupljali i dostavljali informacije”.

“Nažalost, iz tog razloga ne raspolažemo sa potpunim informacijama i ne možemo dati precizan i ukupan pregled stanja”,  rekao je on i dodao da bi u prvom kvartalu iduće godine trebali imati jasnu sliku, odnosno da tada planiraju objaviti novi izvještaj za RS.

FOTO: Capital

Iako se čekaju posljednji podaci sa terena, Ćuzulan navodi da ima pozitivnih primjera. Jedan od njih je uvođenje elektronskog sandučeta u rad Poreske uprave RS.

“Ovim je objedinjen pristup svim elektronskim uslugama Poreske uprave. Inače uspostava „e-sandučeta“ je predviđena Akcionim planom za reformu javne uprave kao jedan od ključnih gradivnih blokova putem kojih bi građani mogli na pravno siguran način, putem jednog kanala da pristupaju svim elektronskim uslugama javne uprave”, kazao je on.

Dodao je da isto važi i za Federaciju BIH te da će tek početkom naredne godine imati pregled stanja i za ovaj upravni nivo. Kazao je da za u ovom dijelu evidentna kompleksna podjela nadležnosti koja uključuje opštinske, kantonalne i entitetske organe čini izazovnijim unapređenje usluga.

“Usluge je prethodno potrebno optimizovati, a što je uvod u digitalizaciju usluga jer digitalizacija ne daje kvalitetan efekat ako je usluga organizovana primarno prema administrativnom pogledu a ne iz perspektive kako građanin vidi određeni životni događaj. Optimizacija procesa uglavnom zahtjeva izmjenu zakonske regulative i organizacijske promjene, a što opet zahtjeva jasnu političku podršku i opredjeljenje, koje je uvijek izazovno za obezbjediti”, kazao je Ćuzulan.

I u ovom dijelu BIH ima pomaka pa tako Ćuzulan kaže da su u FBIH sredinom 2022. godine usvojene izmjene Zakona o upravnom postupku kojim su dodate ranije nepostojeće odredbe o elektronskoj komunikaciji i dostavi čime su stvorene opšte zakonske pretpostavke za unapređenje upravno-pravnog odlučivanja organa uprave.

Kočnica manjak političke volje

Ćuzulan dodaje da se digitalizacija javne uprave suočava sa brojnim prepekama.

Generalno, nedostatak je stvarne i konsistentne političke podrške i opredjeljenja svih aktera u BiH da se uđe u proces digitalizacije”, rekao je on.

Objašnjava da kod aktivnosti koje su aktuelne nedostaje veći stepen koordinacije i da je prisutan parcijalni pristup odnosno pokušaj da se usluga digitalizuje samo u okvirima jedne institucije.

“Međutim da bi imali pravno valjanu uslugu u punom transakcijskom profilu potrebna je saradnja više institucija i više organa na različitim upravnim nivoima. Ovakvi primjeri samo pokazuju na potencijal digitalizacije koji nije iskorišten” navodi on.

Dodaje da je poseban problem regulativa koja nije usklađena i ne prati zahtjeve digitalizacije.

Iako postoji generalni okvir koji je zadovoljavajući, posebni propisi i dalje limitiraju na razne načine digitalizaciju što u praksi znači da i dalje fizičkim putem pojedinci moraju zahtijevati i dostavljati razne dokumente.

“Sledeći problem je organizacijski i činjenica da nemamo na svim upravnim nivoima institucije sa jasnim nadležnostima nosioca procesa digitalizacije, kao i odlazak kadrova”, naveo je Ćuzulan.

Provođenje digitalizacije uslovljeno je nedostatak budžetskih resursa tako da ova reforma zavisi od sredstava donatora.

Kako bi se taj proces ubrzao Ćuzulan smatra da je potrebno da se prihvate svi ključni provedbeni dokumenti za provođenje Strategije za reformu javne uprave te imenuju provedbeni i nadzorni kapaciteti za koordinaciju procesa ove reforme.

“Konkretno za digitalizaciju je potrebno da se što hitnije krene sa uspostavljanjem temeljnih gradivnih blokova kao što su elektronska identifikacija i predstavljanje, elektronsko plaćanje, e-sanduče te elektronska razmjena dokumenata putem servisne sabirnice javne uprave”, kazao je on.

Digitalizaciju uglavnom plaćaju donatori

Istraživanja koja je na ovu temu sproveo nevladin sektor takođe nisu pohvalna.  U Izvještaju o razvijenosti digitalnih usluga u opštinama i gradovima BiH, koji je nedavno objavio Centar za istraživanja i studije GEA iz Banjaluke je navedeno da nepostojanje adekvatnog Zakona o elektronskom potpisu, odnosno elektronskoj identifikaciji problem koji ima veoma veliki uticaj na mogućnosti digitalizacije administrativnih usluga na nivou lokalne samouprave u smislu da značajno ograničava mogućnosti za unapređenja u ovoj oblasti.

“Rješavanjem ovog problema stvorili bi se ključni preduslovi za dalji razvoj digitalizacije obzirom da bi se pokrenuti administrativni ili upravni postupci u potpunosti završavali online putem”, precizirano je u izvještaju.

Navedeno je da je unapređenje digitalnih usluga u velikom broju jedinica lokalne samouprave (JLS) uglavnom bilo moguće zahvaljujući razvojnim projektima koje su finansirali donatori.

“Nedostatak sredstava u budžetu JLS identifikovan kao glavni problem kada je riječ o razvoju i proširivanju obima usluga koje bi bilo moguće uvesti i pored nepostojanja adekvatne zakonske regulative. Ograničenja u budžetu utiču na mogućnosti za nabavku odgovarajućih softverskih rješenja, ulaganja u mrežnu infrastrukturu i računarsku opremu”, navedeno je u izvještaju.

Isto je precizirano da postojeće digitalne usluge jesu značajno olakšale ostvarivanje usluga, ali uglavnom nisu riješile najveće potrebe građana da bez odlaska u prostorije JLS završe određeni postupak.

“Neuvezanost evidencija takođe otežava završetak određenog postupka u kratkom roku i zahtijeva od građana obilazak više adresa ili kancelarija radi pribavljanja dokumentacije”, objašnjeno je u izvještaju.

Napravljena lista prioriteta

Da na tom polju u RS ima puno posla svjesni su i u Privrednoj komori RS. Digitalizacija je jedno od ključnih pitanja kojim su se pozabavili kroz prijedloge Programa ekonomskih reformi RS za period 2023-2025. godina.

“Digitalizacija javne uprave bi se trebala provoditi putem harmonizacije digitalizacije usluga u svim republičkim i lokalnim institucijama. Ovim modelom bi se dovelo do izbjegavanja parcijalnih, nametnutih i nekoherentnih rješenja digitalizacije javne uprave”, rečeno je u ovom dokumentu.

Osim toga je navedeno da je potrebno razvijati e-platforme koje će omogućavati olakšan pristup javnim uslugama, smanjiti opterećenja za poslovne subjekte, ubrzati pružanje javnih usluga i smanjiti troškove za poslovne subjekte prilikom pristupa javnim uslugama.

“Treba stvoriti uslove za primjenu elektronskog potpisa, elektronskog dokumenta i elektronskog poslovanja, što bi za rezultat imalo jeftinije, brže i efikasnije administrativne procedure i postupke, smanjenje mogućnosti zloupotreba, odugovlačenja postupaka i korupcije”, precizirano je u dokumentu.

Predlažu da treba da se stvori mogućnost da sva privredna društva uvedu jedinstven softver za planiranje resursa u privrednim društvima koji bi bio povezan sa serverom Poreske uprave RS. Objašnjavaju da bi se na taj način Poreskoj upravi omogućio potpun uvid u poslovanje privrednih društava i efikasnija kontrola tog poslovanja.

“Treba stvoriti uslove za korištenje elektronskih usluga u poslovanju na primjer elektronske prijave i uplate boravišne takse, e-prijava sezonskih radnika i slično”, navedeno je u program.

Računica jasna, digitalizacija procedura jednako je smanjenje korupcije

Poslodavci poručuju da se na digitalizaciji javne uprave treba raditi što brže, iz više razloga. Jedan od njih je i smanjenje korupcije u sistemu. Direktor Unije poslodavaca RS Saša Aćić kaže da je računica jasna – digitalizacija procedura jednako je smanjenje korupcije.

“Ako smanjite broj nepotrebnih procedura i parafiskalnih opterećenja samim tim smanjujete i korupciju. Ukratko, ako imate uslugu koju pojedinac, institucija ili država treba da uradi prema nekome i ako tu proceduru ili finansijsku obavezu nemate, opet je to jednako smanjenju korupcije”, kazao je Aćić.

Dodao je da se poslodavci trenutno moraju izboriti sa oko 900 procedura.

“U tri godine po Programu Ekonomskih reformi RS biće ukinuto negdje oko 300 procedura. To će bitno uticati na smanjenja obaveza koje poslodavci imaju prema republičkim institucijama i lokalnim zajednicama što će smanjiti mogućnosti za koruptivne radnje”, kazao je Aćić.

Objasnio je da se smanjenjem broja procedura faktički pravi normativni preduslov za realizaciju digitalizacije.

To se ne može realizovati dok se ne stvore normativne pretpostavke”, kazao je on i dodao da u svemu tome treba da se prilagodi javna administracija, koja je u određenoj mjeri ima otpor prema digitalizaciji, ali da je neminovno da će taj proces biti proveden.

“Ovaj proces mora biti brzo proveden, jer naši građani odlaze u zemlje gdje je nivo digitalizacije javnih usluga na mnogo višem nivou. Digitalizaciju javnih poslova i usluga svakako treba gledati kao šansu i kroz prizmu kvalitetnijeg života”, poručio je on.

Pozitivni primjer iz regiona

U kojoj mjeri digitalizacija javne uprave može smanjiti korupciju u praksi potvrđuje primjer iz regiona. Uvođenje elektronske prijave sezonskih radnika u Srbiji smanjilo je pojavu sive ekonomije i korupcije.

“U Srbiji je prijava sezonskih radnika digitalizovan proces i to je jedna od reformi koju smo uspješno sproveli. U pitanju je jednostavna procedura prijave sezonskih radnika u poljoprivredi što znači da poslodavci mogu da prijave radnike putem aplikacije za nekoliko sekundi i taj proces je zaživio”, kazala je Violeta Jovanović, izvršni direktor Nacionalne alijansa za lokalni ekonomski razvoj NALED.

Objasnila je da se sistem nalazi u Poreskoj upravi i da je uvezan sa svim drugim registrima penzionim, socijalnim, Nacionalnim nacionalnom službom za zapošljavanje te Agencijom za privredne registre.

“Taj sistem vuče podatke iz tih baza i tako administrativno rasterećuje poslodavce. Sa druge strane objašnjava da je prije uvođenja ovog sistema država bila na gubitku jer nije imala podatke o ljudima koji na taj način zarađivali a samim tim za njih niko nije uplaćivo poreske prihode”, rekla je ona i dodala da je u planu da se ovaj model proširi i na druge oblasti između ostalog, na građevini, turizmu i ugostiteljstvu i pomoć u kući.

“Ovaj sistem omogućava da svi radnici budu vidljivi i time smanjuje mogućnost korupcije i sive ekonomije na minimum, mada s uvijek može zaobići sistem”, zaključila je ona.

CAPITAL: VESNA POPOVIĆ