PROČITAJTE INTERVJU ŠEFA MISIJE USAID-A U BIH PETERA DUFFYA ZA “DNEVNI AVAZ”

Izvor: Dnevni avaz, razgovarao Mladen Dakić

Dva programa USAID-a imaju veliki značaj za razvoj bh. ekonomije, FARMA 2 i „Diaspora Invest“. O tome smo razgovarali s Piterom Dafijem (Peter Duffy), direktorom Misije USAID-a u BiH. Možete li nam kazati nešto više o rezultatima aktivnosti koje su do sada realizirane?

USAID nastoji pomoći privatnom sektoru u BiH da raste, proizvodi više, izvozi više i otvara nova radna mjesta. Mi obično dizajniramo naše projekte u saradnji i s kreatorima politika i s domaćim firmama, i oba projekta prate takav pristup. Projekt FARMA 2, koju zajednički finansiramo s vladom Švedske, traje već više od dvije godine i radi isključivo s poljoprivrednim sektorom. Iako se poljoprivreda ne smatra jednim od brzorastućih sektora u BiH, znamo da se, zahvaljujući poljoprivredi, izdržava mnogo porodica, uključujući i područja u kojima su ograničene neke druge mogućnosti. Dakle, i USAID i Švedska cijene rad u ovom sektoru. Iako smo tek na pola puta u ovom projektu, vidimo odlične rezultate. FARMA 2 odobrila je više od 100 grantova organizacijama poljoprivrednih proizvođača iz cijele zemlje, u ukupnom iznosu više od 5,4 miliona KM. Poljoprivredni proizvođači osigurali su dodatnih 7,9 miliona maraka investicije, što znači da će ukupna finansijska injekcija za poljoprivredni sektor u BiH iznositi više od 13,3 miliona KM. Očekuje se da će, zahvaljujući ovim grantovima, biti otvoreno više od 370 radnih mjesta s punim radnim vremenom te 640 sezonskih, i tako pomoći više od 4.300 poljoprivrednika koji su 2016. zajedno ostvarili prodaju vrijednu više od 100 miliona KM.

Imali ste i druge brojne projekte?

Putem projekta FARMA 2 implementirane su i brojne druge aktivnosti poput podrške ženskom preduzetništvu, uključujući obuku i mentorske aktivnosti za više od 50 organizacija koje su vodile žene te pomociju najboljih autentičnih proizvoda koje su proizvele bh. žene. Nedavno smo radili i s javnim i s privatnim sektorom kako bh. peradarima omogućiti siguran pristup tržištima EU. Posjetio sam proizvođače peradi i oni već investiraju i pripremaju izvoz u EU. Odgovornost vlasti je da i oni urade svoj dio, a mi pomažemo tamo gdje možemo. Nadamo se da će se prvi peradarski proizvodi iz BiH naći na policama supermarketa u EU do kraja 2018. godine. Uz to, projekt FARMA 2 je osigurao podršku za više od 340 poljoprivrednika kako bi uveli nove standarde za kontrolu kvaliteta hrane i dobili „GlobalGap“ certifikat, ključni preduvjet za preduzeća koja žele da svoje proizvode izvoze u EU i pristupe razvijenijim tržištima. Drugi projekt koji ste spomenuli, „Diaspora Invest“, jedan je od naših novijih projekata koji generira puno entuzijazma. Nadamo se da će ovaj projekt navesti mnoge investitore iz dijaspore koji su još neodlučni da iskoriste ovu mogućnost. Dijaspora projekt fokusira se i na same investitore, putem konsultacija, umrežavanja, informacija i finansijskih grantova. Projekt je, primjerice, prošle zime pokrenuo platformu diasporainvest.ba, koja već ima više od 450 registriranih korisnika, a koja pomaže uspostavljanju partnerstava između firmi iz dijaspore, profesionalaca i lokalnog privatnog sektora. Grantovi i tehnička pomoć, dostupni za nove investicije, osigurani su za 17 kompanija.

FARMA 2 je realizirala programe podrške poljoprivrednicima širom zemlje. Šta biste izdvojili kao zanimljive i uspješne primjere iz ove priče?

Naš pristup je takav da se fokusiramo na lance vrijednosti, pomažući da se što više poljoprivrednika uključi u produktivne ekonomske aktivnosti. Radeći s poljoprivrednicima, kao i prerađivačima i izvoznicima, gradimo održiviji biznis i prihode za sve uključene. Jedan takav primjer su bh. sirari. Pomogli smo ovdašnjim proizvođačima sira da razviju nove proizvode, ali smo, također, radili i s poljoprivrednicima kako bi povećali snabdijevanje kvalitetnijim mlijekom. Rezultat je da proizvođači sira iz BiH osvajaju brojne medalje na regionalnim takmičenjima. Bh. sir je sada prepoznatljiv brend. Nastojimo ponoviti ovaj uspjeh i u drugim sektorima poput proizvodnje voća i povrća, meda, peradi ili ljekovitog bilja.

Prije nekoliko sedmica, imali smo priliku razgovarati s Lilijan Sulejmanović, koja je pokrenula kompaniju za proizvodnju energetskih čokoladica u okolini Sarajeva. Ona je samo jedan od primjera korisnika grant-programa USAID „Diaspora Invest“. Šta su rezultati koje očekujete od ovakvih investicija?

Nadamo se da će „Diaspora Invest“ projekt ohrabriti više ljudi iz dijaspore da, poput Lilijan, dođu s novim idejama i investiraju u BiH. Dijaspora donosi svoje znanje i konekcije koje su izgradili tokom niza godina. Lilijan Sulejmanović predstavlja jedan takav primjer. Preduzeće “Te Ora” zajednički su finansirali  Sulejmanović iz Velike Britanije i domaći partneri iz Sarajeva. Sjajno je čuti da se njihov proizvod već našao na policama, što je izvanredan uspjeh s obzirom na to da je firma osnovana prije samo četiri mjeseca. Takve investicije mogu katalizirati i ohrabriti druge pametne mlade poduzetnike iz dijaspore i BiH da udruže snage i pokrenu biznis.

Nedavno je u javnost izašla i priča o Suadu Bešliću, investitoru koji se vratio iz Njemačke i pokrenuo proizvodnju komponenti za vatrogasna vozila iz Njemačke. I ovu investiciju je USAID podržao. On se vratio, ali brojni kvalifikovani radnici za tu vrstu proizvodnje odlaze. Kako povezati investiciju sa zadržavanjem mladih u BiH?

Većina mladih ljudi koji kažu da žele napustiti BiH, kažu da je to zbog nedostatka posla. Upravo stoga, radimo sve što možemo kako bi povećali investicije i otvarali nova radna mjesta koja će pomoći mladima da se zaposle i ostanu u BiH.

Dosadašnji odaziv na javne pozive USAID-a, kada je u pitanju „Diaspora Invest“ i FARMA, bio je veliki. Možemo li očekivati nove projekte ovog tipa, proširenje trenutnih, šta su planovi Misije USAID-a u narednom periodu na polju razvoja biznisa u BiH?

Da, i projekt USAID-a Švedske FARMA 2 i projekt „Diaspora Invest“ ove godine planiraju dodjelu novih grantova. Također, planiramo i dodjelu grantova za projekt Jačanje radne snage i pristupa tržištu (WHAM).

Nedavno je počeo s radom i USAID Projekt “Razvoj radne snage i veći pristup tržištima” (WHAM). Možete li nam reći nešto više o tome, kako povezujete aktivnosti različitih projekata?

Jedan od glavnih USAID-ovih ciljeva je pomoć preduzećima u povećanju prodaje i izvoza na regionalna i tržišta EU. Različiti biznisi imaju, naravno, različite potrebe. No, domaće su nam firme više puta navodile tri ključna prioriteta: unapređenje kvaliteta radne snage u konkretnim oblastima, potom pomoć u ispunjavanju uvjeta za dobivanje izvoznih certifikata te uspostavljanje poslovnih partnerstava s kompanijama izvan granica BiH. Projekt WHAM radi upravo u ova tri područja, drvoprerade, metaloprerade i tekstilni sektor. U nekim slučajevima radimo direktno s preduzećima, a u drugim putem Privredne komore ili regionalnih razvojnih agencija koje mogu pomoći firmama da se povezuju s aktivnostima USAID-a, drugih donatora ili Vlade BiH.

Kako se lokalne zajednice i država uključuju? Šta oni nude investitoru iz dijaspore, poljoprivredniku, poduzetniku?

Vlasti ne moraju biti uključene u sva ova pitanja. No, imaju svoj dio posla. Primjerice, poduzetnici se često žale kako su preopterećeni zahtjevima države. Jedan naš projekt je razvio registar parafiskalnih nameta i, kada ga pročitate, teško je zamisliti da bilo koja firma može pratiti ove zahtjeve. Stoga bi smanjivanje ove konfuzije i neefikasnosti predstavljalo veliki doprinos i investitorima i poduzetnicima. No, postoje primjeri, naročito na razini općina, gdje smo vidjeli efikasnu upravu koja osigurava podršku poslovanju. U razgovorima koje sam imao s investitorima čuo sam da taj komplicirani poslovni ambijent može biti veoma obeshrabrujući. Međutim, kada lokalni zvaničnik nađe vremna da objasni i provede investitora kroz cijeli proces, investitor je mnogo ohrabreniji za ulaganje, i takve smo priče slušali širom BiH.