Porast kršenja medijskih sloboda i bezbjednosnih rizika za novinare u BiH
SafeJournalists mreža podsjeća na rezultate Indeksa sigurnosti novinara Zapadnog Balkana.
foto: Mediacentar Sarajevo / Jasmin Brutus
SafeJournalist mreža je povodom Međunarodnog dana ljudskih prava podsjetila na rezultate Indeksa sigurnosti novinara za 2022. godinu na Zapadnom Balkanu. Za 2022. godinu u najvećem dijelu zabilježena je stagnacija ili blagi pad u odnosu na prethodne dvije godine kada je u pitanju Indeks sigurnosti novinara u regiji.
SafeJournalist mreža je juče objavila listu zemalja Zapadnog Balkana sa ocjenama sigurnosti novinara i novinarki za 2022. godinu. Za Bosnu i Hercegovinu (BiH) se navodi da je skor Indeksa sigurnosti novinara za 2022. u padu u odnosu na 2021. godinu – sa 2.86 na 2.71.
Medijska legislativa, kako se dodaje, ne samo da nije unaprijeđena, već je pokrenuta kriminalizacija klevete kao dodatni pravni instrument ograničenja slobode izražavanja, a političari i predstavnici pravosuđa nastavljaju da vrše pritiske na novinare.
Uslovi rada novinara i novinarki su sve lošiji. Također, u 2022. godini bilježi se porast kršenja medijskih sloboda i bezbjednosnih rizika za novinare za 137 posto, a politički uticaji i direkna miješanja u rad medija u BiH sve su izraženiji.
Povećan je broj slučajeva koji su riješeni na sudovima u korist novinara, iako su istrage napada na novinare i dalje dugotrajne i neefikasne, a konačne presude bez stvarnih, pozitivnih efekata na žrtve i vladavinu prava u BiH, navodi se u izvještaju.
Tokom 2022. zabilježena su 22 slučaja prijetnji i pritisaka na novinare, te sedam prijetnji i napada na medijske kuće. Bilježi se znatan porast političkih pritisaka i govora mržnje u online sferi, što je uticalo na pad BiH za devet mjesta na svjetskim ljestvicama medijskih sloboda.
Mnogi slučajevi napada na novinare u regionu Zapadnog Balkana, piše SafeJournalists, ostaju neprijavljeni jer postojeći institucionalni mehanizmi nisu dovoljno efikasni u sprečavanju i kažnjavanju napada, a zabilježen je i povećan broj online prijetnji. Istrage su dugotrajne i bez stvarnih, pozitivnih efekata na žrtve i vladavinu prava, dodaje se u izvještaju.
Također, istaknuto je da se povećava i broj SLAPP tužbi, posebno protiv istraživačkih novinara u kojima se traže visoke novčane odštete, pa čak i kazne zatvora. Takođe, raste i broj kleveta i uvreda na račun novinara.
Indeks sigurnosti novinara Zapadnog Balkana je mehanizam, kako objašnjava Mreža SafeJournalists, koji mjeri i prati promjene u odgovarajućim društvenim i političkim okruženjima koje imaju direktan ili indirektan uticaj na bezbjednost novinara i medijskih profesionalaca dok rade svoj posao. Indeks se u velikoj mjeri oslanja na Vodič za primjenu Preporuke CM/Rec(2016)4 o zaštiti novinarstva i bezbjednosti novinara i ostalih medijskih aktera Vijeća Evrope, a mjeri se posebnim indikatorima i podindikatorima, koji se ocjenjuju od jedan do sedam. Sastoji se od četiri odvojene cjeline koje odražavaju cjelokupnu sliku bezbjednosti novinara.
Na stranici SafeJournalists prikazan je grafikon u kojem su dostupni podaci za posljednje tri godine zemalja regiona Zapadnog Balkana.
Izvor: SafeJournalists