Pitanja i odgovori

PITANJE:

1. Zakon o radu RS propisuje obrasce ugovora o radu. Da li postoji mogućnost, odnosno da li može poslodavac ugraditi nove elemente koje nisu obuhvaćeni obrascima, npr. da je radnik saglasan da se koriste njegovi lični podaci u evidenciji za poslovanje kompanije, da ne odaje poslovne tajne itd., odnosno da ugradimo nove odredbe koje nisu u obrascima navedene?
2. Elektronska evidencija radnika: kako se sa aspekta radno-pravnih odnosa tretira otisak prsta umjesto elektronske kartice? Da li smijemo to koristiti kao način evidentiranja?
3. Video nadzor: da li moramo imati propisanu proceduru o načinu korištenja i kontrole tih podataka?

ODGOVOR:

1. Članom 35. stav 2. Zakona o radu („Službeni glasnik Republike Srpske“ broj 1/16, 66/18) – u daljem tekstu: ZOR, propisani su obavezni elementi ugovora o radu. Stavom 5. istog člana propisano je da ugovorom o radu mogu da se ugovore i druga prava i obaveze koja nisu uređena tim zakonom i opštim aktom. U smislu člana 102. ZOR, a u vezi sa Zakona o zaštiti ličnih podataka – u daljem tekstu: ZZLP, nema smetnji da se u ugovor unese odredba o saglasnosti radnika za obradu njegovih ličnih podataka u evidencijama koje se vode prema propisima o obaveznim evidencijama u oblasti rada i zaštite na radu. Obaveza čuvanja poslovne tajne nije direktno propisana ZOR-om (iako je definisana kao teža povreda radne dužnosti), tako da ne postoje smetnje da se i takva klauzula unese u ugovor. Takođe, pored obaveznih odredbi koje su navedene u članu 35. stav 2. ZOR, poslodavac može unijeti i druge odredbe kojima se detaljnije uređuju prava, obaveze i odgovornosti konkretnog radnika.
2. Prema ranije važećem zakonu, obrada biometrijskih podataka radnika se smatrala pretjerano invazivnom po privatnost radnika, te je stav AZLP bio negativan po tom pitanju.

   Sada je situacija nešto drugačija jer je članom 57b. Zakona o zaštiti ličnih podataka („Službeni glasnik BIH“ broj 12/2025) propisano je da je dopuštena obrada biometrijskih podataka zaposlenika u svrhu evidentiranja radnog vremena i radi ulaska i izlaska iz službenih prostorija, ako je propisano zakonom ili ako se takva obrada sprovodi kao alternativa drugom rješenju za evidentiranje radnog vremena ili ulaska i izlaska iz službenih prostorija, uz uslov da je zaposlenik dao izričitu saglasnost za takvu obradu biometrijskih podataka u skladu sa odredbama tog zakona. Drugim riječima, ako radnik uskrati saglasnost za ovu vrstu obrade onda mu poslodavac mora omogućiti evidentitenje na drugi način.

3. Prema članu 57. stav (4) Zakona o zaštiti ličnih podataka („Službeni glasnik BIH“ broj 12/2025), kontrolor podataka koji obavlja video-nadzor dužan je da donese odluku koja će sadržavati pravila obrade s ciljem poštovanja prava na zaštitu privatnosti i ličnog života nosioca podataka, ako video-nadzor nije propisan zakonom. Stoga ovom odlukom treba urediti, između ostalog, i način korištenja i kontrole podataka prikupljenih sistemom video-nadzora.