Clickbait naslovi za zaradu i u službi politike

Senzacionalizam u naslovima  – velika tiskana slova, interpunkcijski znakovi, “FOTO+VIDEO”

foto: MConline Redakcija

Naslov je, u svakoj online novinarskoj formi, nositelj pažnje čitatelja. Kako će čitatelj i čitateljica reagirati, hoće li kliknuti vijest ili je zaobići, ovisi uveliko i o naslovu. Senzacionalistički naslovi su uređivačka taktika u kojoj se koriste pridjevi, prilozi, superlativi, velika tiskana slova, interpunkcijski znakovi i ostali načini kako bi se privukla pažnja čitatelja. Oni su često prisutni u informativnim online medijima i anonimnim portalima, naročita u vijestima o showbizzu, ali i o politici.

Tijekom tromjesečnog monitoringa u sklopu istraživanja Mediacentra o štetnim narativima za vrijeme izbora u Bosni i Hercegovini (BiH), uočeni su brojni tekstovi sa senzacionalističkim naslovima. Takvi naslovi su ili propagandistički u službi utjecaja na glasače i/ili je njihov cilj veći broj klikova, a time i financijske dobiti.

Monitoring online sadržaja tijekom Općih izbora 2022. je pokazao da je ideološku i političku pozadinu medija moguće uočiti i putem naslova. Prema naslovima, čitatelj i čitateljica mogao/la je pretpostaviti radi li se o pristranom mediju i koju ideološku ili političku opredijeljenost on njeguje.

Clickbait naslovi

Kako navodi fact-checking platforma Raskrinkavanje.ba, clickbait je najrasprostranjeniji oblik manipulacije u online medijima koji stvara problem onda kada se njime obmanjuje publika, to jest kada on najavljuje sadržaj koji ne postoji ili je značajno drugačiji od predstavljenog.

Jedan od primjera clickbait naslova i korištenja riječi “video” u naslovu je kod anonimnog portala Banjaluka24 “VUKOTA DOŽIVIO SLOM ŽIVACA Vrištao, vrijeđao, urlao, Zorana Milanovića bi ubio? (VIDEO)“. Naslov na senzacionalistički način opisuje obraćanje kandidata Srpske demokratske stranke (SDS) na proteklim izborima Vukote Govedarice tjekom protesta opozicije u Republici Srpskoj (RS), a nakon izbornih rezultata, te potencira da bi on ubio predsjednika Hrvatske. Tekst, međutim, ne daje informacije o kojem predizbornom skupu je riječ, kako je i zbog čega nastala ova izjava Govedarice, te je li povezana sa Milanovićevom posjetom predsjedniku Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Miloradu Dodiku sredinom rujna. Video je trenutno nedostupan, a autor ili autorica članka nisu navedeni kao ni datum objave vijesti. U tekstu nema izjava sagovornika.

Vijest o Govedaricinom govoru drugačije je prenesena na online portalu Istok.rs, a za izvor se navodi online portal Srpskainfo. Vijest naslovljena “Govedarica poručio da se večeras brani volja naroda ‘Srpska ima novog predsjednika, a to je Jelena Trivić’” u fokus govora stavlja kandidatkinju opozicije za predsjednicu RS Jelenu Trivić. U tekstu se navodi i dio njegovog govora o odnosu Hrvata prema Srbima kroz povijest, te da je Dodik “takve” ugostio u Bankicima, ali ne i da bi Govedarica ubio Zorana Milanovića.

Upotreba senzacionalističkih naslova i različito prenošenje vijesti može se vidjeti na primjeru vijesti online portala Banjaluckeprice.net „Amerikanci poslali MILIONE DOLARA da dovedu Jelenu Trivić na vlast u Srpskoj”, koji govori o navodnoj finansijskoj podršci Sjedinjenih Američkih Država (SAD) kampanji Jelene Trivić, kandidatkinji opozicije za protekle izbore. “Milione dolara” u naslovu napisane su velikim tiskanim slovima u cilju da se naglasi količina novca.

Na drugim portalima mogao se naći i dokument, točnije navodni dopis Agencije za nacionalnu bezbjednost SAD-a u, kojem se Jelena Trivić opisuje kao antiruska političarka, orijentirana potpuno prema Zapadu. Dokument je prvi objavio Twitter profil diplomatijaRS, kojeg je zatim prenio online portal Patriote Srpske.

Fact-check portal Raskrinkavanje ga je ocijenio kao falcifikat, a vijesti koje su sadržavale dokument da bi potkrijepile tvrdnju da je Trivić dobila novac za provođenje svoje predizborne kampanje, kao lažne. Online portal Patriote Srpske naslovio je vijest “PDP produžena ruka stranih agentura; Jelena Trivić pijun Zapada? (FOTO)” gdje je korišten interpunkcijski znak upitnik, te je dodana riječ “foto” što ga također označava clickbait naslovom.

Nadalje, online portal novinske agencije SRNA u vijesti koristio je za naslov izjavu Ambasadora BiH u Hrvatskoj, Aleksandra Vranješa, no u naslovu on nije spomenut: „ЧИЈИ СУ АГЕНТИ И ЗА ЧИЈЕ ИНТЕРЕСЕ РАДЕ ШАРОВИЋ И ТРИВИЋЕВА, ЗА СРПСКУ И СРПСКИ НАРОД СИГУРНО НЕ!“. Izbjegavanje navođenja onoga/e tko je rekao/la izjavu u naslovu može dati čitatelju ili čitateljici pogrešnu interpretaciju. SRNA u svim svojim vijestima koristi velika tiskana slova, što za čitatelje i čitateljice koji inače ne prate spomenutu agenciju, može imati clickbait efekt.

Zauzimanje strana u naslovima

Iz naslova se ponekad može primjetiti jasno “zauzimanje strane” što se vidi i iz primjera BN Televizije koja zagovara stavove opozicije, te suprotno izvještava od onih online portala koji su naklonjeni vladajućoj političkoj stranci u RS-u, poput SRNE, Alterenativne Televizije (ATV) i Radio televizije Republike Srpske (RTRS). Portal BN televizije vijest o navodnom američkom financiranju kampanje Jelene Trivić donosi kroz naslov “Nestalo ideja pa im se priviđaju strani špijuni i milioni”. Tekst sadrži izjave diplomate u Ujedinjenim narodima Darka Trifunovića, novinarke Ljiljane Smiljanić i Branislava Borenovića, predsjednika Partije demokratskog progresa, koji objašnjavaju da je „dokument koji su objavili režimski mediji“ o financiranju kampanje kandidatkinje Jelene Trivić falsificiran.

Online portali Crna hronika i Thesarajevograd.club nekoliko dana prije izbora donose iste senzacionalističke naslove koji navode čitatelje/ce da kliknu ukoliko žele saznati više. Crna hronika donosi naslov: “JEDAN DRUGOG I NE SPOMINJU: NE SLIKAJU SE I NE IDU ZAJEDNO NA SKUPOVE ALI, IMAJU NAJČVRŠĆU KOALICIJU” uz fotografiju kandidata za Predsjedništvo BiH, Željka Komšića (Demokratska Fronta) i Bakira Izetbegovića (Stranka demokratske akcije). U tekstu, osim par rečenica o postojanju dva partijska bloka u Federaciji BiH, čitatelji/ce ne mogu saznati ništa o odnosu između Izetbegovića i Komšića.

Istog dana, online portal Thesarajevograd.club u svojoj proširenoj vijesti koristi istu fotografiju kao i tekst, a kao izvor vijesti navodi se online portal Raport.ba, s naslovom: „Ne slikaju se i ne idu zajedno na skupove, čak jedan drugog i ne spominju. Ali imaju najčvršću koaliciju“. U tekstu se daje više informacija o odnosu između dva kandidata i predsjednika dvije političke stranke, ali bez navođenja izvora i bez sugovornika, uz insinuacije i nagađanja.

U jeku predizborne kampanje medijski prostor zauzeo je događaj s političkog skupa kandidata SDA Bakira Izetbegovića. Tako je anonimni online portal Banjaluka24 objavio vijest s clickbait naslovom: „SRAMAN POTEZ: Izetbegović gurao djeda sa bine (VIDEO)“, ali bez videa. Identičan naslov, bez videa, prenesen je i na ATV-u dok je online portal Vecernjenovosti.ba uz identičan tekst uključio i video s Tik Toka koji se ne može pogledati jer račun nije javan. U tekstu se navodi da “djed je pokušao da zagrli Izetbegovića, ali mu ovaj to nije dozvolio, gurajući ga od sebe”.

Navedeni naslovi samo su neki od primjera clickbait i dezinformativnih naslova čiji cilj jeste da navuku čitatelja/ce da kliknu na vijest, ali i da diskreditiraju pojedince. Svaka novinarska forma, bez obzira na tematiku, iziskuje da je naslov informativan, točan i da sažme glavne informacije iz teksta. Dezinformativni i clickbait naslovi mogu navoditi čitetelje/ce na pogrešan zaključak

https://media.ba/bs/magazin-novinarstvo/clickbait-naslovi-za-zaradu-i-u-sluzbi-politike