On behalf of 100 years of Great War

Based on the true story, this song was written in Corfu, Greece. It has been written by unknown Serbian soldier who was departing from Corfu to Macedonian front, to take part in one of the decisive battles in WWI. The song was dedicated to a Greek girl from Corfu named Harula Hondrojani. She made the song out of his love letter. The song was a bit altered and published by Eftihia Papayanopoulou, while the music was written by Greek composer Dimitri Kouyoumtzi and famous Greek singer Yorgos Dalaras made one of the best performances of the song. Harula Hondrojani was a sister of Yanni Yannouli who gave his sole field that he had in personal possession, for Serbian soldiers to be buried in. This field was never again cultivated and afterwards the monument was erected, dedicated to fallen soldiers of Drina Division of Serbian Army, by survived veterans. This field is close to the village of Saint Matthew. This song became a symbol of eternal friendship and brotherhood between Greek and Serbian people. Also it is used as an official anthem of Greek-Serbian friendship society. Original comment written in Serbian by mr Cele Savic.

Računalna propaganda sa širenjem lažnih vijesti i u Hrvatskoj postaje opasan alat za ‘bildanje’ utjecaja

Država i političke stranke sve više slijede poslovni svijet u načinu pridobivanja ‘korisnika’, otkriva oxford internet institute. Gdje smo tu mi?

Najjednostavnije bi bilo kad onome što pročitate na internetu ne biste vjerovali po defaultu. Kada biste provjerili tko stoji iza web stranice, Facebook stranice, Twitter accounta i drugih izvora informacija kojima vam se dnevno bombardira. Kad biste znali tko vam i po kojim principima besplatno daje određenu informaciju te na temelju toga kritički prosudili vjerovati li toj informaciji ili ne. Ali svijet je prestao tako funkcionirati, bilo to dobro ili loše. To je postala činjenica.

Istraživanje Pew Research Centera ukazuje da je 67 posto odraslih Amerikanaca u 2017. vijesti dobivalo od Facebooka, Twittera i Snapchata. Godinu prije bilo ih je 62 posto. U istraživanju se navodi da iako je riječ o malom rastu, ali koji potiču Amerikanci koji su stariji, slabije obrazovani i nisu bijelci. U Hrvatskoj je slično istraživanje lani napravio Reuters otkrivši da 57 posto građana vijesti dobiva preko Facebooka i da su društvene mreže u tome sve zastupljenije. Otkrio je i da je zbog lažnih vijesti i kojekakva “contenta” sve više korisnika spremno za kvalitetu platiti. Prema Reutersu, u Hrvatskoj je takvih 8 posto. Koliki je pak potencijal te niše teško je procijeniti, jer manje od 20 posto građana smatra da su ijedne vijesti u Hrvatskoj slobodne od utjecaja politike i biznisa.

I dok su to činjenice kojih smo više-manje svjesni posljednjih godina, nedostajalo je istraživanje koje bi sustavno pratilo taj razvoj događaja. Poslovni dnevnik je u Dublinu, na marginama Data Summita 2018, o tome razgovarao sa Samanthom Bradshaw, koautoricom prve takve globalne studije Challenging Truth and Trust: A Global Inventory of Organized Social Media Manipulation, koja je ove godine napravljena drugi put i po svemu će sudeći nastaviti izlaziti jednom godišnje. Bradshaw radi na Oxford Internet Instituteu, koji svojim kredibilitetom stoji iza istraživanja.

“Hrvatsku nismo još obuhvatili, ali od vama susjednih država tu su Austrija, Italija, Mađarska i Srbija. Ono što smo otkrili u novom istraživanju, a fokusiramo se na to koliko su državne institucije, političke stranke i politički pokreti, preuzevši praksu iz poslovnog svijeta, počeli koristiti računalnu propagandu”, kaže Bradshaw.

Prema istraživanju, lani ih je bilo 48. Godinu prije računalnu propagandu primijetili su da koriste državne institucije, političke stranke i pokreti u 28 država. Ove godine očekuju da će ih biti i više. Čim se pokrene rasprava na tu temu iskaču pojmovi poput Trumpa, Twittera, Facebooka, kampanje za Brexit i lažnih vijesti. U Oxford Internet institutu još su izravniji.

Problem za funkcioniranje

Bradshaw navodi da je to sve više problem normalnom funkcioniranju razvijenih država. Posebno onih koje imaju razvijene demokracije ili su na putu da ih razviju. Naime, širenje laži u poslovnom svijetu dosta je regulirano. To je razlog zašto je Elon Musk za seriju tweetova kojima je potencijalno lažnim informacijama pokušao očuvati cijenu dionice Tesle, zaradio kaznu od 40 milijuna dolara od tamošnje Hanfe, američkog SEC-a. Kad dođe do država i političkih stranaka, koje bi primjerom trebale postavljati standard u javnoj komunikaciji i čuvati građane od širenja lažnih vijesti i stvaranja neopravdane panike, dolazi se do apsurda. Institucije, stranke i pokreti tu se ponašaju neodgovorno.

“Većina rasta računalne propagande dolazi od političkih stranaka koje šire dezinformacije i lažne vijesti, posebno u predizborno vrijeme, i to vidimo diljem svijeta”, kaže Bradshaw.

57 posto

građana hrvatske, po reutersu, vijesti dobiva preko facebooka

Navodi da se to moglo vidjeti za vrijeme kampanje za Brexit, ali i u američkim predsjedničkim izborima 2016. Usporedbe radi, u Hrvatskoj se iduće godine očekuje kampanja za izbor predsjednika/ce, a godinu nakon za izbor zastupnika u Sabor. O svemu ovome što je pokrio Oxford Internet Institute i prije se moglo čuti, ali ne na znanstvenim osnovama. U Srbiji je tako prije četiri godine izbio skandal kad je portal Autonomija.info, Nezavisnog društva novinara Vojvodine, objavio da gotovo svaki drugi komentar (47 posto) na portalima u toj zemlji ostavlja digitalna jedinica, kako plaćeni ljudi-aktivisti tako i automatizirani programi tzv. softverski botovi, koji se povezuju s jednom političkom strankom – Srpskom narodnom strankom. Ona je mjesečno generirala 17.500 komentara i nekoliko tisuća poruka na Facebooku i Twitteru.

Oxford Internet Institute je istraživanjem otkrio da sve države u okruženju Hrvatske u kojima su proveli istraživanje imaju tzv. “content strategije”, planski provode računalnu propagandu. U Austriji su otkrili da su aktivisti i botovi sustavno napadali opoziciju i bavili se širenjem lažnih vijesti i zastrašivanjem. U Italiji su aktivisti i botovi širili provladinu propagandu i napadali opoziciju. U Mađarskoj su za to isto, te zastrašivanje i širenje lažnih vijesti, koristili samo aktiviste, a iste taktike i uz pomoć botova korištene su i u Srbiji.

Za laži i obmane i u zatvor

Bradshaw navodi da se države pokušavaju boriti protiv zloupotrebe digitalnih kanala kroz nove regulative i vlastite “task force” jedinice. “Problem s takvim jedinicama koje bi se trebale boriti protiv lažnih vijesti je što se koriste kao novi alat za legalizaciju cenzure u autoritativnim režimima, a u najboljem slučaju daju drugu stranu priče i potiču razvijanje alata koji stvaraju svijest kod građana te potrebu i mogućnost da provjeravaju činjenice koje im se serviraju”, kaže Bradshaw.

Ilija Brajković, stručnjak za digitalni marketing i direktor agencije Kontra, koja mahom radi s privatnom sektorom, kaže da ga raširenost računalne propagande nimalo ne iznenađuje. No, navodi da se u Hrvatskoj to još radi povremeno, kad krenu predizborne kampanje i kad se “aktiviraju stranačke mašinerije”.

“Prije je to išlo ‘offline’ pa su se radili veliki predizborni skupovi, ili se išlo od kuće od kuće, a danas se to prebacuje online. Siguran sam da ima zadiranja u sivu ili direktno crnu zonu i kršenje zakona”, kaže Brajković. Navodi da je u Italiji direktor jedne agencije osuđen na zatvorsku kaznu zbog lažnih osvrta u turizmu. “To je vezano uz turizam, ali može biti vezano i za politiku. Facebook se aktivno uključio u političke kampanje. Puno je energije uložio u povećanje transparentnosti i to će sigurno utjecati na puno lažnih stranica, jer će biti transparentno tko je oglašivač pojedine stranice. To će djelomično riješiti problem lažnih stranica, ali sigurno je da će se propaganda sve više seliti online kako bi se utjecalo na javno mnijenje”, kaže Brajković.

Nova polja djelovanja

Sigurno je da će se propaganda više seliti online da bi se utjecalo na mnijenje. Tu ima i zadiranja u crnu zonu i kršenja zakona

Marko Rakar, stručnjak za digitalni marketing kaže da institucije, političke stranke i pokreti u Hrvatskoj ili koriste ili koketiraju s računalnom propagandom. No, i on kao i Brajković ističe da se to radi na dosta rudimentaran način.

“Za razliku od državnih institucija, u strankama je situacija nešto drugačija, jer su u pravilu bolje organizirane nego institucije, a i pozicija im omogućava da daleko slobodnije odašilju poruke koje se u puno manjoj mjeri moraju pridržavati očekivanih društvenih normi (ili elementarnih činjenica), a i mogu zapošljavati stručnjake koji su javnom sektoru nedostupni”, kaže Rakar.

Navodi da je poznato u branši da su u političkim kampanjama u Hrvatskoj bile korištene tehnike koje se mogu opisati kao propaganda: od glasovitih i nelegalnih SMS anketa i pozivanja na izlazak na izbore tijekom izborne šutnje, sve do najrazličitijih oblika negativne kampanje. Dodaje da je primijećeno i korištenje ‘satelita’ koji pod krinkom civilnog društva ili drugih neovisnih organizacija plasiraju poruke ili informacije s očitim ciljem ocrnjivanja političkih suparnika ili etabliranja totalno neistinitih tvrdnji u javnu sferu.

“Ne smatram da su bili osobito uspješni, jer su metode prilično primitivne i amaterski izvedene, a postoji i niz istraživanja koja ukazuju da takve metode i ne donose pretjerani uspjeh u odnosu na njihov trošak”, kaže Rakar. Ističe da se povremeno koristi propaganda ili njene metode kako bi se utjecalo na pozornost ili stav nacije. “Nekad uspješno, nekad ne, ali je činjenica da su takvi pokušaji redoviti”, kaže Rakar. I on misli da je računalna propaganda postala činjenica, neovisno što o njoj osobno mislili. Naglašava da je najbolje educirati javnost što propaganda jest, kako je prepoznati, kako na nju odgovoriti i kako kritički promatrati plasirane informacije i odvajati činjenice od stavova. “Problem je što rijetko koja vlast doista želi da javnost kritički razmatra bilo što, a osobito njene poteze”, zaključuje Marko Rakar

Reuters nudi grantove za mlade fotoreportere

Reuters poziva mlade foto reportere i studente zainteresirane za rad u ovoj oblasti da se prijave za grantove u vrijednosti od 5.000 dolara.

Zainteresirani kandidati i kandidatkinje trebaju imati od 18 do 35 godina, te za učešće poslati CV, pismo motivacije i portfolio koji sadrži od 35 do 50 fotografija. Žiri će odabrati do osam pobjednika koji će dobiti nagrade od po 5.000 dolara za razvoj svojih fotografskih priča i vještina, a njihove fotografije će biti distribuirane putem Reutersovih medijskih platformi.

Rok za prijavu je 15.11.2018.

Za više informacija o konkursu i procesu prijave, posjetite web sajt organizatora.

Izvor: http://media.ba/bs/event/reuters-nudi-grantove-za-mlade-fotoreportere

International Day to End Impunity for Crimes against Journalists 2 November

“On this day, I pay tribute to journalists who do their jobs every day despite intimidation and threats. Their work – and that of their fallen colleagues — reminds us that truth never dies. Neither must our commitment to the fundamental right to freedom of expression.” — UN Secretary-General António Guterres 

In the past twelve years (2006-2017) close to 1010 journalists have been killed for reporting the news and bringing information to the public. In nine out of ten cases the killers go unpunished. Impunity leads to more killings and is often a symptom of worsening conflict and the breakdown of law and judicial systems. UNESCO is concerned that impunity damages whole societies by covering up serious human rights abuses, corruption, and crime. Read and share the stories of killed journalists #TruthNeverDies.

The United Nations General Assembly proclaimed 2 November as the ‘International Day to End Impunity for Crimes against Journalists’ in General Assembly Resolution A/RES/68/163. The Resolution urged Member States to implement definite measures countering the present culture of impunity. The date was chosen in commemoration of the assassination of two French journalists in Mali on 2 November 2013.

This landmark resolution condemns all attacks and violence against journalists and media workers. It also urges Member States to do their utmost to prevent violence against journalists and media workers, to ensure accountability, bring to justice perpetrators of crimes against journalists and media workers, and ensure that victims have access to appropriate remedies. It further calls upon States to promote a safe and enabling environment for journalists to perform their work independently and without undue interference.

Social media campaign

poster

Botovi lažnim vestima menjaju politički diskurs


Američki politički i vojni analitičar, direktor konsultantske kompanije za odnose s javnošću "Rendon grup" i nekadašnji politički direktor američke Demokratske stranke, Džon Rendon, tokom debate "U svetu botova i nestabinosti, da li demokratija umire ili se razija", održanoj u organizaciji Centra za međunarodne odnose i održivi razvoj, u Beogradu, 31. oktobra 2018. (VOA)
Američki politički i vojni analitičar, direktor konsultantske kompanije za odnose s javnošću “Rendon grup” i nekadašnji politički direktor američke Demokratske stranke, Džon Rendon, tokom debate “U svetu botova i nestabinosti, da li demokratija umire ili se razija”, održanoj u organizaciji Centra za međunarodne odnose i održivi razvoj, u Beogradu, 31. oktobra 2018. (VOA)

Govoreći o fenomenu lažnih vesti, on je podsetio da oni koji šire lažne vesti obično uzmu istinitu informaciju ili dve, pa na tome izgrade konstrukciju lažnih vesti, dodajući neistine. To, rekao je, čini borbu protiv lažnih vesti vrlo teškom, jer obično morate da ulazite u “sitna crevca” da biste objasnili podvalu, što ljude obično zamara.

“To smo doživeli u SAD po prvi put u opsegu koji nikad pre nismo videli. Dugo ljudi nisu bili svesni da se to dešava”, rekao je Rendon. Slično se događalo i po Velikoj Britaniji pre Breksita, a naglasio je i da se Srbija suočava sa lažnim vestima.

Džon Rendon u Beogradu
Džon Rendon u Beogradu

Govoreći o takozvanim botovima, Rendon je rekao da je njihov uticaj, kada je reč o SAD u vreme izobra i Britaniji u vreme Breksita, obavljen sa velikim uspehom i da je lažni sadržaj istisnuo redovan politički diskrus.

“Oni su imali ciljeve i na krajnjoj levici američkog političkog spektra i na sve su uticali. Nije moglo da se vidi odakle sve dolazi, ali imalo je veliki uticaj na izbore. To je bila sofisticirana i dobro promišljena operacija”, rekao je Rendon.

Rendon, koji predaje na univerzitetima Harvard i Berkli, rekao je da je “veliki broj botova” primetan i u aktuelnoj kampanji pred izbore za Predstavnički dom američkog Kongresa i trećinu Senata koji će biti u utorak. Kazao je da očekuje pobedu demokrata u trci za Predstavnički dom, zbog “kvalitetnih kandidata, ali da sa druge strane ne očekuje da će demokrate dobiti i većinu u Senatu.

Ne impičment, nego izbori

Rendon je ocenio da se Trampovu administraciju, za razliku od prethodnih, mnogo manje interesuju unutrašnja pitanja drugih zemalja, ako se one ne sukobljavaju sa drugim zemljama. “Nije nas briga šta radite unutar vaših granica, ali ako pravite probleme u regionu, privućićete našu pažnju, a to vam ne treba u životu”, opisao je Rendon generalno stajalište administracije Donalda Trampa.

Usprotivio se ideju impičmenta, odnosno eventualnog opoziva predsednika Donalda Trampa. Umesto toga, Trampa je bolje pobediti na izborima za dve godine, rekao je on, pošto bi impičment bio udar na demokratiju koji bi mobilisao Trampovu bazu, koja bi onda ostala aktivna do izbora.

Američki politički i vojni analitičar, direktor konsultantske kompanije za odnose s javnošću "Rendon grup" i nekadašnji politički direktor američke Demokratske stranke, Džon Rendon, tokom debate "U svetu botova i nestabinosti, da li demokratija umire ili se razija", održanoj u organizaciji Centra za međunarodne odnose i održivi razvoj, u Beogradu, 31. oktobra 2018. (VOA)
Američki politički i vojni analitičar, direktor konsultantske kompanije za odnose s javnošću “Rendon grup” i nekadašnji politički direktor američke Demokratske stranke, Džon Rendon, tokom debate “U svetu botova i nestabinosti, da li demokratija umire ili se razija”, održanoj u organizaciji Centra za međunarodne odnose i održivi razvoj, u Beogradu, 31. oktobra 2018. (VOA)

Pomenuo je i aktuelni marš migranata iz Latinske Amerike ka granicama SAD. Iako je naglasio da ne veruje u teorije zavere, ocenio je i da na tom nivou ne postoje slučajnosti. “Karavan nikako nije slučajnost, jer to pitanje mobiliše birače. Sve parole koje su izbelice nosile bile su na engleskom, to nije slučajno”, rekao je i dodao da očekuje da će istraživački novinari utvrditi šta je po sredi.

Tramp ispunjava predizborna obećanja – bilo da je to dobro po SAD ili ne

Rendon je rekao da Tramp nastoji da ispuni sva obećanja iz kampanje, “bilo da je to dobro za SAD ili ne”, i da radi sve suprotno od svog prethodnika Baraka Obame. Prema njegovoj oceni, neki njegovi potezi, poput napuštanja nuklearnog sporazuma sa Iranom, doveli su SAD “u sukob sa evropskim državama”.

Rendon se usprotivio Jeremićevoj tezi da SAD vode politiku “obuzdavanja Kine”, koja bi ličila na odnos prema SSSR-u u vreme Hladnog rata. Amerika posmatra Peking danas kroz vizuru trgovine, rekao je on.

Komentarišući nedavno ubistvo novinara Džamala Kašogija u Konzulatu Saudijske Arabije u Istanbulu, Rendon je podsetio da je reč o američkom državljaninu, koji je pisao za Vašington post, ocenivši da “ko god da je rekao da je to ubistvo dobra ideja, ili ne zna kako funkcioniše svet ili je hteo da ukloni s vlasti saudijskog prestolonaslednika Mohameda bin Salmana”.

Rendon je prognozirao je da će evro opstati, da će biti proširenja EU u narednih 10 godina, da neće biti novih izlazaka i da će predsednik Francuske Emanuel Makron, koga je označio kao najvećeg lidera u svetu u ovom trenutku, biti reizabran

Internews in the Balkans – Media Innovation Lab

Internews in the Balkans

Završen je prvi Media Innovation Lab u organizaciji USAID-ovog Programa pomoći medijima na Balkanu (BMAP). Pet timova iz regije radili su uz pomoć mentora na idejama spajanja tehnologije i medija od kojih su tri dobila sredstva za dalji razvoj svojih ideja. Nakon tri dana intenzivnog rada, pobjednici su: Mreža NVO RS iz Bosne i Hercegovine, RTV Cetinje iz Crne Gore i Slavko Ćuruvija Fondacija iz Srbije. Čestitamo! #BMAPLAB2018 #MIL2018

 

 

Domaći proizvodi iz kućne radinosti: Žene poduzetnice izložile svoje proizvode

Slobodanka Veselinović iz Istočne Ilidže jedna je od 20 aktivnih članica udruženja „Probudi se“ koje su na Sajmu ženskog poduzetništva u Sarajevu izložile svoje proizvode koje marljivo pripremaju za kupce.

Cilj ovoga i sličnih udruženja, koja su izložile proizvode na sajmu, je pružiti pomoć ženama u ruralnim sredinama, a posebno finansijski, kaže Slobodanka.

„Za sada imam aroniju od 1.000 stabala, proizvodim matični sok, džemove i druge slastice. Tu su također i proizvodi od jabuke, kruške, šljive i maline, a u plasteniku uzgajam i povrće. U suštini, sve što je potrebno mojoj porodici, a dio iznosim i na tržište zajedno s ostalim ženama iz udruženja. Zadovoljna sam prodajom na sajmu jer ljudi sve više jedu zdravu hranu i sve više je traže. Kada dođu na moje imanje i vide kako se, zapravo, odvija uzgoj i proizvodnja, uvijek se vraćaju. Od ovoga se još uvijek ne može u potpunosti živjeti, ali prodaja za sada ide dobro. Sve pohvale za organizatora sajma, a nama ovo mnogo znači jer pravimo promociju svojih proizvoda, a i prodamo ponešto“, ističe Veselinović.

Slobodanka Veselinović
Slobodanka Veselinović

Desetak štandova je bilo dovoljno da 30 žena iz Sarajeva i Istočnog Sarajeva izloži svoje proizvode spravljene u domaćoj, kućnoj radinosti. Predstavljena je raznovrsna paleta proizvoda, od hrane i napitaka, do ručnih radova i umjetničkih djela. Posjetom i prodajom, žene iz udruženja su zadovoljne, a sve zbog, kako kažu, kvalitete i prepoznatljivosti organskih proizvoda.

Sajam je predstavljen u dvije sekcije – “Kupuj domaće, jedi zdravo” i “Kreativni kutak”, a koje se bave poljoprivrednom prozvodnjom, preradom voća i povrća i izradom raznih rukotvorina. Jedna od izlagačica na sajmu je bila je i Dušanka Gavrilović iz udruženja „Jaka žena“ koje okuplja 12 članica.

Dušanka Gavrilović
Dušanka Gavrilović

„Na sajam sam donijela proizvode kojima se bavim, a to je ručno oslikavanje stakla. Čaše oslikavam bojama za staklo koje se nakon završenog posla peku i to je onda upotrebljiv i trajan proizvod. Jednom mjesečno u našem okruženju, marketi prave izložbe naših proizvoda gdje svi zainteresirani mogu pogledati i kupiti. Ukrasne flaše, vaze i čaše za mladence se najviše prodaju. Srela sam mnogo divnih ljudi na sajmu, što mi je mnogo značilo“, kazala je Duška te istaknula – kada nešto volite i imate mnogo ljubavi, onda korist nije na prvom mjestu.

Sajam ženskog poduzetništva u Sarajevu
Sajam ženskog poduzetništva u Sarajevu

Osim prodaje, cilj sajma je, kako je istaknuto, povezivanje poduzetnica, razmjena iskustava i afirmacija kvalitetnih domaćih proizvoda. Zanimljivo je da su svi poljoprivredni proizvodi proizvedeni na tradiconalan način, odnosno bez upotrebe agrotehničkih mjera. Također, osim tradicionalnih rukotvorina poput pletenja, vezenja, heklanja i filcanja, na sajmu su izloženi i predmeti napravljeni obradom drveta, reciklažom ili decoupage tehnikom. Među učesnicama sajma su bile žene koje se bave ikonopisom, slikanjem i proizvodnjom organskih sapuna.

Iz istog udruženja kao i Slobodanka je i Milkica Močević koja je na sajam donijela proizvode koje članice prave u udruženju – ajvare, džemove, sokove, likere, sve vrste salata…

Milkica Močević
Milkica Močević

„Svi plodovi su ubrani u bašti te je sve uzgojeno prirodno bez pesticida i umjetnih đubriva, a proizvodi su bez konzervansa. Sve što jedemo kod svoje kući, donijeli smo i na sajam. Inače, imamo tri tezge u Istočnom Sarajevu na pijaci gdje prodajemo svoje proizvode. Naša sekcija ‘Kupuj domaće, jedi zdravo’, pravi isključivo domaće proizvode, a također radimo i ručne radinosti i slike. Mnogo nam znači sajam ženskog poduzetništva jer su nas vidjeli ljudi koji nisu ranije i imali su priliku probati naše proizvode“, naglasila je Milkica.

Kao jedan od glavnih problema koji je istaknut, kada je riječ o ženskom poduzetništvu, je taj što one ne mogu registrirati svoje firme, što ne mogu podići kredit u banci jer je sva imovina na nekome drugom. Upravo zato je izuzetno važna podrška ženama poduzetnicama koje prave svoje proizvode, a još uvijek ih nisu plasirale na tržište.

Sajam Ženskog poduzetništva je organiziran uz podršku Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini.

<iframe src=”https://ba.voanews.com/embed/player/0/4621837.html?type=video” frameborder=”0” scrolling=”no” width=”640” height=”360” allowfullscreen></iframe>

https://ba.voanews.com/a/doma%C4%87i-proizvodi-iz-ku%C4%87ne-radinosti-%C5%BEene-poduzetnice-izlo%C5%BEile-svoje-proizvode/4621829.html?fbclid=IwAR3Fty9oBORHKAmNfi1efX9f2cT4L-i472PFImGDq46GnfT4NS7t80xbw-I

Нове прилике за нове идеје

Београдска краудфандинг конвенција

Нове прилике за нове идеје

Приступ капиталу, пре свега почетном, често представља велики изазов, а групно финансирање у неким случајевима може да буде могућност да се на алтернативан начин обезбеде неопходна средства за покретање идеја, пројеката, послова

У Србији је за годину дана прикупљено више од 700.000 евра кроз групно финансирање на бази награда (rewards-based crowdfunding). На основу искуства земаља у окружењу, процењује се да вредност овог тржишта у Србији има велики потенцијал и да би могла да достигне више милиона евра.

https://www.pressreader.com/serbia/nin/20181004/281565176703241?fbclid=IwAR2QkDWyAhtZBxDKeItlywwgm9uCDQu6HGSut3_Q3vQeSlaBsHJeJBUAOh8

https://www.crowdfunding.rs/?fbclid=IwAR2oZGCXh35e8ebWLY6QnOafQv5Qb8xkwb4R-JbCq5aGDoN0xJ_ysf7TKAE